Škakljate dijete? Stručnjaci tvrde da bi to moglo biti jako opasno

24.11.2019 09:51
 

Škakljanje djece može biti štetnije nego što mislite.

Puno ljudi nije svjesno reakcija na škakljanje, ali istraživanja pokazuju da samo 32% ispitanika uživa u škakljanju, 32% je imalo neutralan stav, a 36% kaže da im se škakljanje nimalo ne sviđa, prenosi portal BrightSide.

Iako vam je možda škakljanje normalno, možda je bolje preskočiti ga i pronaći drugi način zabave.

To što se dijete hihoće ne znači da uživa u škakljanju

Djeca, osobito ona škakljiva, ne mogu se prestati smijati kad ih se škaklja, čak i ako to apsolutno mrze.

Refleksivni smijeh daje roditeljima iluziju da dijete uživa, a zapravo je suprotno.

U studiji provedenoj na Kalifornijskom sveučilištu 1997., znanstvenici su otkrili da škakljanje ne stvara iste osjećaje sreće koji nastaju kad se osoba nasmije vicu.

Škakljanje samo stvara vanjsku iluziju da se osoba iskreno smije.

Škakljanje je način da se pokaže dominacija

Osoba koju se škaklja gubi samokontrolu.

Borba za povratak kontrole može biti ponižavajuća za dijete i može ostaviti neugodne uspomene za cijeli život.

Kad odrasli škakljaju djecu, uglavnom to rade iz zabave, ali ishod može biti štetan.

Prema dr. Richardu Aleksandru, profesoru evolucijske biologije na Sveučilištu u Michiganu, škakljanje može biti oblik dominacije, a smijeh koji nastaje nakon toga je evolucijski način pokazivanja pokornosti.

Škakljanje se davno koristilo kao način mučenja

Za vrijeme vladavine dinastije Han u Kini, škakljanje je bio način mučenja plemstva jer nije ostavljao tragove, a žrtva se mogla oporaviti relativno lako i brzo.

Ovaj način mučenja je bio popularan i u Japanu gdje su čak izmislili posebnu riječ za to: kusuguri-zeme, što znači “nemilosrdno škakljanje”.

Vernon R. Wiehe sa Sveučilišta u Kentuckyju proučavao je 150 odraslih osoba koje su tijekom djetinjstva bile zlostavljane od braće i sestara.

Mnogi su ispitanici škakljanje naveli kao vrstu fizičkog zlostavljanja.

Studija je zaključila da škakljanje može izazvati ekstremne fiziološke reakcije kod žrtve kao što su povraćanje i gubitak svijesti zbog nemogućnosti disanja.

Dijete vam možda neće moći reći da prestanete

Škakljanje može uzrokovati nalete nekontroliranog smijeha koji je teško zaustaviti.

Smijeh izazvan neprestanim škakljanjem može doseći točku u kojoj osoba više ne može pravilno disati, niti može reći da je zabava prešla granice.

Nešto što je započelo kao “zabava”, moglo bi izazvati ozbiljne medicinske probleme.

Škakljanje može uzrokovati probleme s međusobnim povjerenjem

Prema dr. Alexanderu, škakljanje protiv nečije volje može uzrokovati “veliku duševnu bol”.

Patty Wipfler, stručnjakinja za roditeljstvo, osnivačica i direktorica organizacije “Hand in Hand”, kaže da je iz njezinog iskustva škakljanje u djetinjstvu čest uzrok emocionalnih problema i kod odraslih osoba.

“Tijekom dugogodišnjeg slušanja odraslih osoba kako govore o emocionalnim izazovima svog života kad su bili djeca, škakljanje se stalno ponavlja kao iskustvo u kojem su se osjećali povrijeđeno”, napisala je.

Wipfler kaže da trauma može dovesti do situacije u kojoj se traumatizirana osoba ne može opustiti kad su drugi u blizini, osjeća se nesigurno čak i kad spavaju u blizini partnera kojem vjeruju, a na oprezu su svaki put kad se dogodi nešto više od uobičajenog dodira s voljenom osobom, prenosi Index.hr.

(TIP/Foto: 123RF)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.