Vuletić: BiH je zarobljena u političkoj volji lidera koji je vode

17.11.2019 08:39
 

„Osnovna preporuka regionu je da prestane s proizvodnjom konflikata i retorikom iz 90-ih godina te da se usmjeri na istinsko ispunjavanje uvjeta koje je EU zadala, prvenstveno onih koji se odnose na regionalnu stabilnost, pomirenje, dobrosusjedske odnose, povećanje suradnje u ključnim oblastima kao što je privreda, energetska i druga infrastruktura“.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa izjavio analitičar Vanjskopolitičke inicijative BiH (VPI), Davor Vuletić, autor analize pod nazivom “Nova dinamika Europe! Čemu se BiH može nadati?” Analizu je, VPI sačinila u saradnji s Fondacijom Friedrich Ebert.

Samo informirana javnost može napraviti pravi izbor za svoju budućnost.

Koje su to osnovne preporuke ili poruke regionu ali i Bosni i Hercegovini, nakon evropskih izbora?

Vuletić: Ono što se od regiona očekuje je stabilizacija u najširem značenju tog pojma jer je Evropsko vijeće već 2017. godine utvrdilo da neće uvoziti nestabilnost u Evropu. Nažalost, to što smo vidjeli u regionu u posljednjih pet godina jeste samo dalja proizvodnja konfliktnih situacija, a sve vezano za događaje iz 90-ih godina. Jasna preporuka za BiH je da mora fundamentalno poboljšati svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi osigurala ispunjavanje ključnih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (EK) objavljenog u maju ove godine. Taj dokument bi praktično trebao biti jedina politička agenda svih političkih partija u narednoj deceniji ukoliko zaista žele da BiH napreduje u procesu integrisanja i da država ozbiljno bude shvaćena kao budući kandidat.

Ovo što ste naveli kao preporuke za region ali i za BiH, da li su to već poznati kopenhaški kriteriji, odnosno uslovi postavljeni još 1993. godine na konferenciji u Kopenhagenu?

Vuletić: Tako je. To su već postojeći kriteriji, tj. uvjeti za članstvo ali problem je što se u javnom diskursu skoro deset godina, ni kopenhaški ni dodatni kriterij sa sastanka u Madridu, ne spominju. Donekle je tu kriva i Evropska unija (EU) zato što se počela uključivati u neke procese u regionu i ići u popuštanja, koja su da tako kažem otvorila priliku lokalnim političkim elitama da mogu izbjeći kriterije iz Kopenhagena i Madrida, što im se obilo o glavu. Na posljednjem zasjedanju Evropskog vijeća desilo se da je zaustavljen dalji put regiona prema EU. Posebice u odnosu na Sjevernu Makedoniju je to nepravedno jer je ova država ispunila sve uvjete a političko rukovodstvo je praktično svoju kompletnu političku budućnost stavilo na tu jednu tačku – otvaranje pregovaračkih poglavlja.

Naveli ste da BiH mora popraviti svoj zakonodavni i institucionalni okvir kako bi napredovala u procesu integrisanja. Na šta konkretno mislite?

Vuletić: To je pobrojano u 14 uvjeta Evropske komisije. Prije svega osiguravanje osnovnih ljudskih prava, implementacija presude Sejdić-Finci i drugih, izmjene Izbornog zakona, osiguravanje boljeg funkcioniranja pravosudnih institucija, jačanje institucija za borbu protiv korupcije, unapređenje mehanizma koordinacije unutar zemlje u provođenju reformi koje su bitne, ne zbog EU nego zbog BiH kako bi se uhvatio korak s regionom, koji napreduje a BiH stagnira već duže vrijeme.

‘Brisel će, ako se ovako nastavi, i dalje biti sve dalje od BiH’

Prioriteti ili uslovi Evropske komisije koje BiH treba ispuniti do kandidatskog statusa ipak nisu prioritet za bh. političare. Kako vidite njihovo djelovanje?

Vuletić: Nakon dobijanja Mišljenja i Analitičkog dokumenta Evropske komisije sa 115 tačaka o tome šta treba promijeniti u BiH, osim nekih općenitih izjava bh. lidera, u posljednjih pola godine niko ne spominje ove dokumente. Mi smo pored ostalog, i zbog toga uradili ovu analizu u kojoj smo doslovce citirali 14 prioriteta, jednostavno kako bi oni bili dostupniji široj javnosti. Mislimo da se javnost mora informirati o tome šta se očekuje od BiH kako bi nastavila evropski put. Jer, samo informirana javnost može napraviti pravi izbor za svoju budućnost.

Situaciju komplikuje i to što praktično prioritete na putu do kandidatskog statusa BiH nema ko provesti jer nije zaokružena vlast na nivou države i Federacije BiH.

Vuletić: Prije svega je potrebna politička volja za bilo kakav napredak a ukoliko nje nema, nema ni Vijeća ministara, nema ni reformi. Ako nema volje da se krene naprijed u rješavanje brojnih problema koji su se nagomilali u ovoj zemlji u proteklim decenijama, ostaje da čekamo neka druga ili bolja vremena.

Brisel će, ako se ovako nastavi, i dalje biti sve dalje od BiH ali će zemlje EU biti sve bliže građanima, jer će sve više njih odlaziti upravo u članice Unije. Tako da ćemo vidjeti koliko će biti stanovnika na narednom popisu, da li će ih biti tri miliona.

Političkim akterima u BiH su dobrodošla novčana sredstva dok će standardi EU možda jednog dana, biti dobrodošli.

Treba detaljno iščitavati poruke koje dolaze iz Brisela a temeljna je da, ako se istinski želi napredovati na putu prema EU, politički lideri se moraju uhvatiti posla sa što manje politikanstva

U analizi navodite jednu zanimljivu ocjenu da bi EU trebala nastaviti s procesom pacifikacije Zapadnog Balkana kako bi on postao više zapadni a manje Balkan. Šta ste pod tim mislili?

Vuletić: To prije svega znači stvaranje takvog okruženja koje će eliminirati političke tenzije u regionu gdje će EU osiguravati više sredstava za infrastrukturne projekte koji poboljšavaju standard ljudi. Na taj način se političke elite mogu udaljiti od retorike 90-ih godina. Pacifikacija znači prvo stabilizaciju političkih odnosa u regionu jer EU kao što sam već rekao ne želi uvoziti nestabilnost. Nikada u članstvo neće biti primljen region koji nije u stanju i nije sposoban, u nekom razumnom komuniciranju pronalaziti rješenja za postojeće probleme. Jasno je da EU više pažnje posvećuje dijalogu u odnosu na stvaranje konflikata.

Čemu se BiH može nadati?

Ako uzmemo u obzir ozbiljan zastoj u procesu integrisanja, čemu se BiH može nadati?

Vuletić: Dok se ne promijeni pristup ovom procesu, BiH se nema puno čemu nadati. Možemo jedino vjerovati da će vladajuće političke stranke odlučiti da se pozabave makar elementarnim zahtjevima koji su postavljeni iz EK. Opet se vraćam na pitanje političke volje – BiH je zarobljena u političkoj volji lidera koji je vode. Praktično – do nas je. Životni izbori koštaju. Kada napravite neki izbor a on je loš, to vam se osveti. BiH je propustila do sada brojne prilike da na mnogo jednostavniji način provede najvažnije reforme i napreduje ka EU. Sada smo došli u situaciju da imamo političku odluku, političko viđenje Evropskog vijeća koje smatra da zemlje koje aspiriraju ka EU nisu spremne za uključivanje u EU, odnosno da EU nije spremna da ih primi. Tako će se, pored obaveza koje su stavljene pred BiH, čekati da se EU reformira unutar sebe i da bude – kako oni to kažu – spremnija da prihvati region. Kada će to biti, za deset, petnaest ili dvadeset godina, to je do njih, oni su klub koji diktira pravila.

Šta je presudno kako bi se shvatila ta pravila?

Vuletić: Prije svega treba detaljno iščitavati poruke koje dolaze iz Brisela a temeljna je da, ako se istinski želi napredovati na putu prema EU, politički lideri se moraju uhvatiti posla sa što manje politikanstva. Poruka za EU je, da bi trebalo održati obećanje za one države koje su ispunile uvjete, da se ne desi situacija kao sa Sjevernom Makedonijom. Takva politika je demotivirajuća jer daje izgovor svima onima koji ne žele u EU da kažu – evo, S. Makedonija je uradila sve ali nije dobila odobrenje za otvaranje pregovora. To je jedna loša poruka iz Brisela, nešto negativno s njihove strane. A s bh. strane se sve zna – stiglo je 14 prioriteta EK i BiH mora na njihovom ostvarivanju što prije raditi, ako uopšte želi biti ozbiljno shvaćena u EU.

(TIP/Izvor: RSE/Autor: Gordana Sandić-Hadžihasanović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.