Foto/Zijad Džafić redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli za TIP o svojim utiscima iz Turske i ekonomskim prilikama u BiH: ‘Svijet se ne vrti oko nas’

18.10.2019 08:03
 

Dr. sc. Zijad Džafić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli je, u periodu od 06. do 11. oktobra, posjetio Karamanoglu Mehmetbey Univerzitet u Turskoj u sklopu ERASMUS+ K107 programa. Profesor Džafić je sa TIP-om podijelio svoje dojmove i iskustva o petodnevnoj razmjeni,  predstavio nam kako studiranje izgleda u Turskoj, te koliko ova država ulaže u obrazovanje. Razgovarali smo  i o ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovni.

Razmjena profesora i studenata ima za cilj da pokaže kako se nastava odvija i u drugim državama, a profesor Džafić smatra je da je baš ta razmjena iskustava jako važna za sve nas.“Ako mi ne idemo nigdje i ne vidimo kako se drugi razvijaju onda mi mislimo da se svijet vrti oko nas, a mi smo ustvari tako beznačajni, tako mali˝,  kaže Džafić za TIP.

Zašto izabrati Karamanoglu Mehmetbey Univerzitet u Turskoj?

Univerzitet Karamanoglu Mehmetbey je osnovan u maju 2007. godine, te da se radi o jednom vrlo mladom univerzitetu. On broji 750 zaposlenih te preko 15 000 studenata.

“Univerzitet sadrži mnoštvo različitih studijskih programa za I, II ili III ciklus, te svaki fakultet ima svoju, moderno uređenu zgradu. Na tom univerzitetu možete studirati različite fakultete, od književnosti, arheologije, filozofije, sociologije, historije, turskog jezika, ekonomije, elektrotehnike te mnogih druge˝,  objašnjava Dažić, te dodaje da ga je oduševilo to što se univerzitetski kampus prostire na jako velikom prostoru u sklopu kojeg možete pronaći i biciklističke staze, staze za trčanje, bazen, sportski prostor u koji može stati 1500 ljudi, terene za tenis, košarku, odbojku, rukomet, pa čak i zidove za penjanje.

Univerzitet Karamanoglu Mehmetbey ima i svoju vlastitu biblioteku koja je otvorena svih sedam dana u sedmici, te radi 24 sata. Tu možete možete pronaći preko 300 hiljada različitih knjiga, omogućen je i pristup internetu kao i svim relevantnim svjetskim bazama. Biblioteka u svom vlasništvu ima i 55 kompjutera, a koliko je ona zapravo velika govori podatak da u njoj istovremeno može sjediti 750 osoba i koristiti te knjige.

“Svaki fakultet ima posebne prostorije u kojima se studenti mogu družiti u slobodno vrijeme i relaksirati se nakon nastave. Također u sklupu kampusa nalazi se i velika džamija u kojoj profesori i studenti mogu da upražnjavaju svoje vjerske potrebe˝, objašnjava Džafić.

Ovaj univerzitet je izabran u 50 najboljih od strane turskog indeksa za preduzetništvo i inovativnost u Turskoj, te je rangiran na desetom mjestu prema istraživanjima za akademski podsticaj.

“Kampus sadrži studentske domove za smještaj šest hiljada studenata, i to pet hiljada za pripadnice ljepšeg spola, te jedna hiljada za mušku populaciju. Sve je predodređeno ženskoj populaciji, ja bih rekao vjerovatno zbog tradicionalnih razloga, jer žene se prije ipak nisu školovale˝,  navodi profesor Džafić, te smatra da je vlada Turske pronašla idealan način kako da zadrži mlade ljude u svojoj državi.

Preduzetništvo u BiH

Teme o kojima je profesor Zijad Džafić predavao studentima u Turskoj su “Barijere u razvoju malih i srednjih preduzeća u zemljama zapadnog Balkana” i “Preduzetništvo u tranzicijskim ekonomijama u zemljama Zapadnog Balkana”.

“U BiH egzistiraju preko 32 hiljade kompanije, a čak 70,4 % njih se nalazi u Federaciji, a što se tiče njihovog doprinosa u uposlenosti taj broj iznosi 66,3 %. Dodana vrijednost, koja je u ekonomiji jako važna, u Bosni iznosi 61.6 %, a ukupan obrt iznosi 47,7%. Ovo je ustvari dokaz da se novo radno mjesto kreira upravo u malom i srednjem poduzetništvu. Po meni kreatori ekonomskih politika bi trebali stvarati stimulativno poslovno okruženje u kome će se razvijati ova nova preduzeća.” – ističe Zijad te navodi da je baš ovih malih preduzeća u Bosni i Hercegovini vrlo mali broj: “ U Bosni je svega 39 preduzeća na 1000 stanovnika, što je ispod prosjeka. Trebalo bi da ih je najmanje 50 preduzeća na 1000 stanovnika. To je neki prosjek˝, istakao je Džafić za TIP.

Profesor Džafić kaže da većina preduzeća radi u trgovinskom i usložnom sektoru, a vrlo mali broj je u poljoprivrednom i proizvodnom sektoru. Također, preduzeća se najviše žale jer imaju nelojalnu konkurenciju. “Postoji mnoštvo preduzeća koja nisu prijavljena i rade ilegalno. Prije desetak dana sam pročitao da oko 10 milijardi eura zemlje Zapadnog Balkana gube po osnovu tih neregistriranih preduzeća, odnosno rada na crnom tržištu˝, mišljenja je.

U toku je izrada strategije razvoja za Federaciju BiH

Džafić navodi da je u toku i izrada strategije razvoja Federacije BiH za period od 2021 do 2027 godine. Izrada strategije Federacije je zakonska obaveza koja proizilazi iz zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem Federacije. “Strategija je krovni, multisektorski, strateški document koji definira javne politike i usmjerava razvoj. Do sada su urađene razne aktivnosti, uspostavljen je koordinacioni odbor za izradu strategije razvoja Federacije BiH, identificirane su četiri tematske oblasti te 12 podooblasti i formirane su korespondirajuće radne grupe unutar kojih će raditi relevantni predstavnici institucija poslovne zajednice i nevladinog sektora˝,  rekao je Džafić, te istakao da je on angažovan u trećoj podoblasti koja se tiče malih i srednjih preduzeća.

Prema njegovim riječima, urađene su i prve radne verzije situacione analize, SWOT i TOWS analize, koje su  uradili službenici federalnog zavoda za programiranje razvoja, a koje se odnose na 12 tematskih oblasti. Također, angažovani su domaći eksperti koji će pomoći timu zavoda u procesu izrade strateškog dokumenta pružajući ekspertizu vezanu za te oblasti. Važno je naglasiti da će se uzeti u obzir sve postojeće strategije u Federaciji BiH imajući na umu da će integralna strategija razvoja služiti kao vodilja za buduće strateške dokumente Federacije BiH.

Barijere u poslovanju u zemljama Zapadnog Balkana

“Ukupan broj zaposlenih u sektoru malih i srednjih poduzetništva zaključno sa 2017. godinom iznosi 203 498. Prosječno mikorpreduzeće u Federaciji BiH zapošljava dva zaposlena, mala poduzeća 11, srednje 62 i veliko preduzeće zapošljava 530 radnika. Najčešće barijere u poslovanju u zemljama Zapadnog Balkana su: neprijavljena preduzeća, politička nestabilnost, pristup finansijama, oporezivanje, sudovi, criminal, korupcija, carina i trgovinske regulative, manjak radne snage, te pristup električnoj enegriji˝, navodi profesor iz Tuzle za TIP, te dodaje da je Bosna i Hercegovina, kroz istraživanje indeksa ekonomskih sloboda, najmanje slobodna ekonomska država za poduzetnika već deset godina unazad.

“Nova preduzeća nam kreiraju nova radna mjesta, pokušavaju da spriječe odlazak mladih. Svijetska banka sprovela je istraživnje o lahkoći poslovanja, a Bosna i Hercegovina nalazi se na 183. mjestu. Po ovom istraživanju samo je sedam zemalja u svijetu u kojima je teže pokrenuti biznis nego u BiH. Upravo naše nestimulativno radno okruženje je razlog zašto nas zaobilaze strani investitori, a upravo oni nam donose inovativne tehnologije te nam kreiraju novu vrijednost, donose nove prihode, zapošljavaju omladinu…”, smatra Džafić  i dodaje da je kupovina domaćih proizvoda jako važna za jačanje domaće ekonomije.

‘Jačajmo domaću ekonomsku sliku’

“Ako kupujemo domaće, šaljemo signale domaćim proizvođačima da još više proizvode, a ako kupujemo stranu vodu onda ti signai idu stranim kompanijama. Time stranim kompanijama dajemo do znanja da treba da jačaju, a našim domaćim da trebaju da se gase. Zahvaljujući jačanju domaće ekonomije imali bismo više stredstava za bolji obrazovni i zdravstveni sektor, stvorili bismo preduslove da povećamo plate i penzije i u konačnici mogli bismo da zadržimo mlade u našoj državi˝, kazao je Džafić, koji  vjeruje da je većina domaćih proizvoda jako kvalitetna.

“Svaki 11 kamion koji izvozi robu iz BiH je iz Tešnja.Upravo Tešanj je odličan primjer dobrog poslovnog ambijenta u kome se razvijaju mala i srednja preduzeća˝, zaključio je Zijad Džafić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

(TIP/Autorica: Hajra Karahodžić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.