Ko je astrofizičar s Harvarda koji je šokirao svjetsku znanstvenu zajednicu tvrdnjom da vanzemaljci postoje i zašto je možda u pravu?

29.09.2019 08:46
 

Otkako je otkriveno da je planeta zemlja samo nebitna mala čestica prašine u nepreglednom oceanu kozmosa, ljudska rasa ne prestaje postavljati pitanje jesmo li sami u tom prostoru čiju je veličinu teško pojmiti.

To pitanje zvuči pomalo arogantno kada se u obzir uzme veličina svemira u kojem živimo. Prema dosadašnjim otkrićima, samo u našoj galaksiji nalazi se između 200 i 400 milijardi zvijezda, a u nama poznatom kozmosu nevjerojatnih 70 sekstilijuna, što je broj s 22 decimale.

Glasnik izdaleka

Ultra duboko polje teleskopa Hubble snimilo je 10.000 galaksija, a pretpostavlja se da ih u poznatom svemiru ima najmanje 100 milijardi. S obzirom na toliko veliki prostor, tvrditi da smo u njemu sami na našoj maloj plavoj pikuli i više je nego samouvjereno.

Pjesnik nas je davno Opomenuo da ne idemo maleni ispod zvijezda, no pod tim nije mislio da budemo bahati i arogantni u tvrdnji da smo pod tim zvijezdama sami i najpametniji.

Zbog toga pomalo čudi hajka na harvardskog astronoma Abrahama Avija Loeba koji je krajem prošle godine šokirao znanstvenu zajednicu tvrdnjom da možda i nismo toliko sami kao što mislimo.

Ugledni svjetski astrofizičar i kozmolog iznio je teoriju da je svemirski objekt prozvan prigodno Oumuamua, što na havajskom znači ‘glasnik izdaleka’, koji je nedavno prošao Sunčevim sustavom, zbunio znanstvenike, a potom nestao, dio svemirskog broda izvanzemaljaca.

Profimedia

Profimedia

Tvrdnju nije izrekao neki suludi ET entuzijast ili teoretičar zavjere pernarovskih pogleda na svijet, već šef Odsjeka za astronomiju Harvarda iza kojeg je više od 700 radova koji obrađuju najrazličitije astronomske teme od problematike crnih rupa pa sve do istraživanja svemirskih letova.

Ostatak akademske zajednice njegove je tvrdnje dočekao na nož, no on se ne zabrinjava puno oko toga. Kaže da su suvremeni astronomi i znanstvenici odavno izgubili ‘dječačku radoznalost’ i da se najviše od svega boje mogućnosti da ne znaju baš sve i da katkad nisu u pravu.

Pojavio se i nestao zauvijek

Avi Loeb najavio je da radi na jednadžbi kojom će dokazati da je ‘Oumuamua dio svemirskog broda vanzemaljaca, odnosno ‘jedro koje je nekada pokretalo napredan tehnološki uređaj’. Svoj stav brani činjenicom da se ovaj nepoznati leteći objekt kreće brže od bilo kojeg asteroida ili kometa, kao da ga nešto gura odostraga te da je suviše apstraktnog oblika da bi ga stvorila priroda kozmosa.

Nasa

Nasa

‘Oumuamua je ušla u Sunčev sustav

Odbacuje mogućnost da je komet jer ne sadrži ništa što bi podsjećalo na rep kojeg ima svaki komet. Zbog svega toga, Loeb vjeruje da je u pitanju jedro koje je toliko lagano da je u stanju uhvatiti zvjezdanu svjetlost i koristiti fotone kao pogonsko gorivo za svemirski let.

Problem stvara činjenica da je Oumuamua zauvijek nestala sa svemirskog horizonta, a astronomi su je imali priliku promatrati samo 34 dana što otvara prostor za špekulacije i čudne teorije za koje nećemo moći znati jesu li točne ili ne jer se objekt više ne može promatrati, a najvjeojatnije se više nikada neće pojaviti u blizini vidokruga teleskopa.

Oumuamuau je 19. listopada otkrio kanadski astrofizičar Robert Weryk u havajskoj zvjezdarnici Halekala. U povijest astronomije ući će kao prvi međuzvjezdani objekt koji je opažen u Sunčevom sustavu. Objekt je prošao dovoljno blizu Suncu i Zemlji pa je primijećena njegova neobična geometrija.

Izračunato je da je dugačak između 100 i 1000 metara i debljine između 35 i 167 matara. Tamno crvene je boje, a rotacija mu traje oko sedam sati.

Odmah se pojavilo pitanje je li to možda izvanzemaljska letjelica pa su znanstvenici krenuli u potragu za bilo kakvim znakom života. Proučavali su ga radioteleskopi SETI-a i ALA-e, koji se bave hvatanjem vanzemaljskih radiosignala. Bili su podešeni na frekvencije koje je ‘Oumuamua mogla čuti, no nikakav dokaz izvanzemaljskog života nije pronađen.

Neobjašnjiva akceleracija

Rezultate prvih opservacija objavio je u lipnju 2017. tim znanstvenika Europske svemirske agencije koji je predvodio mladi talijanaki astronom Marko Micheli. U radu su vrlo oprezno zaključili da je Oumuamua ubrzala nakon što je napustila Sunčev sustav što dokazuje postojanje ‘negravitacijskih sila’. To zapravo znači da se putanja svemirskog objekta ne može objasniti samo gravitacijom Sunca i ostalih objekata u Sunčevom sustavu.

Nekoliko racionalnih objašnjenja Oumuamuaine akceleracije već postoji. Jedno kaže da ju je proizveo Oumuamuaiun vrući plin što se događa kada su u pitanju kometi. Međutim, Oumuamua uopće ne pokazuje nikakve znakove aktivnosti kakve imaju ostali kometi. Micheli i njegovi astronomi stoga su zaključili da je akceleracija objekta neobična, no u granicama koje su i prije viđene kod kometa koji prolaze Sunčevim sustavom.

Jedno od objašnjenja tvrdi i da je akceleraciju uzrokovao pritisak sunčeve radijacije koja također može na sličan način ‘pogurnuti’ svemirske objekte u svojoj blizini. Naglasili su da ovo objašnjenje nije dobro jer bi to značilo da je gustoća tijela vrlo niska, a objekt mora imati veliku površinu i malu masu da bi ju pritisak radijacije mogao ubrzati.

I Galileu su se smijali

Nakon njih, svoju su ‘izvanzemaljsku teoriju’ krajem 2018. iznijeli Loeb i njegov postdoktorand Shumel Bialy. Oni su se složili da bi uzrok akceleraciji mogla biti sunčeva radijacija.

Izračunali su da u tom slučaju objekt mora biti dugačak oko kilometra, tanak manje od 1 milimetar i gustoće jedan ili dva grama po kvadratnom centimetru te velike površine.

Priroda svemira, tvrde oni, teško bi mogla kreirati objekt tako kompleksne i neprirodne geometrije te ustvrđuju da je ‘Oumuamua proizvod neke daleke izvanzemaljske civilizacije. Zahvaljujući tome, završili su na naslovnicama medija diljem svijeta i postigli veliku popularnost.

“Iskustvo otkrića Oumuamuae bilo je nalik onome da vam na večeru bane gost iznenađenja iz neke druge zemlje. Iznenađujuće, naš prvi međuzvjezdani gost prilično je čudan. Takvo što do sad nikada nismo vdijeli. No, u trenutku kada smo to shvatili, naš gost već je zamaknuo za ugao mračne uličice bez da smo uspjeli dobro promotriti njegova tajanstvena obilježja”, napisao je u uvodu svog kontroverznog teksta ‘6 čudnih činjenica o međuzvjezdanom posjetitelju Oumuamuai’.

Facebook METI

Facebook METI

Kao što je davno napisao američki astronom Carl Sagan, neobična otrkića traže neobične dokaze, a oko Oumuamue štošta je toga neobično.

“Proučavanje međuzvjezdanih objekata podsjeća me na šetnje obalom s mojim kćerima. Uživamo u potrazi za školjkama koje valovi oceana izbace na obalu, a potom učimo o njihovom porijkelu. Katkad, ocean na obalu izbaci plastičnu bocu, što pokazuje da su neke stvari u oceanu umjetnog podrijetla. Vjerujem da se slično događa u svemiru. Astronomi bi trebali detaljno proučavati svaki objekt koji uđe u Sunčev sustav. Kakva god bila priroda Oumuamuae, nema sumnje da ima potencijal uvesti nas u novu, dramatičnu eru svemirskih otrkića”, napisao je.

Pošast znanstvenog elitizma

Ono što je zaprepastilo mnoge su napadi na Loeba na vrlo osobnoj razini od strane nekih prominentnih članova znanstvene zajednice iako je Loeb svoju studiju zaključio time da se ništa oko ovog objekta ne može tvrditi sa sigurnošću te da će se znati puno više o svemu ako u Sunčev sustav svrati još neki takav sličan objekt.

Čini se da svraćaju često, no dosad nismo imali tehnologiju da ih primjetimo. Krajem kolovoza primijećen je 2IBorisov, također međuzvijezdani ‘komet’ čudnog ponašanja o kojem ćemo znati više kada prođe blizu Zemlje 9. prosinca.

Rasprava o kontaktu s drugim civilizacijama oduvijek je bila dio znanstvene rasprave o prirodi svemira. U 80-ima divili smo se Carlu Saganu koji je u seriji ‘Kozmos’ putovao svemiru na svom brodu Maslačak i tragao za vanzemaljcima. Danas, izgleda da oko teme u zajednici vlada neka vrsta elitizma, a arogantni akademski sveznalice zaboravili su na dobru, staru Sokratovu maksimu koja se smatra preduvjetom svake znanosti, a ona glasi ‘znam da ništa ne znam’.

Ovo posebno vrijedi za proučavanje kozmosa jer je tehnologija i zananje kojim trenutno raspolažemo u svojim povojima. Bio u pravu ili krivu, Loeb je svojim istupima popularizirao znanost i vjerojatno će mnoge mlade potaknuti da izaberu karijeru istraživača svemira.

“Medijsku debatu iskoristio sam kao platformu kako bih apostrofirao standardnu znanstvenu metodologiju: u podacima se pojavila anomalija, standardni pokušaju objašnjenja nisu je uspjeli objasniti pa sam ponudio alternativno rješenje. Ohrabrujem svakog tko ima bolje objašnjenje da o tome napiše rad i objavi ga”, rekao je profesor za Newsweek.

A na negativne reakcije kolega, odgovorio je citirajući još jednog znanstvenika čije su ideje da zemlja nije ravna ploča u centru svemira, također ismijane:

“Kada je u pitanju znanost, autoritet tisuća ne vrijedi kao ponizno rasuđivanje pojedinca”, kazao je davnih dana talijanski znanstvenik Galileo Galilei koji je zbog svojih stavova na jedvite jade izbjegao lomaču.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.