Srbija uskoro gradi autoput Sarajevo-Beograd, a BiH čeka odgovore na tri ključna pitanja

25.08.2019 09:12
 
Na posljednjem sastanku ministra finansija Srbije Siniše Malog i ministrice finansija RS-a Zore Vidović rečeno kako će dionica sjevernog kraka, od Sremske Mitrovice do Rače uz kompletan most na Savi, odnosno granice BiH i Srbije, početi nicati već krajem augusta, a da je rok za izgradnju dvije godine.

Paralelno s tim, bh. dio južnog kraka nije ni blizu realizacije, a sjeverni krak kojeg manjim dijelom čini izgrađeni A1 te dijelovi do Žepča koji su planirani i u izgradnji, nažalost uglavnom čini nepostojeći pravac Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina koji je također daleko od realizacije, piše Klix.ba.

Autoput Sarajevo – Beograd je cjelina dionica koju će činiti dijelovi postojećih autocesta u BiH i Srbiji i dionice koje tek treba da se izgrade. Za bh. stranu to su autoput A1 (izgrađeni dio od Sarajeva do Zenice i neizgrađeni dio od Zenice do Žepča), neizgrađeni autoput Žepče – Tuzla, neizgrađeni autoput Tuzla – Brčko i neizgrađeni autoput Brčko – Bijeljina. Navedene dionice čine tzv. sjeverni krak. Južni krak čini neizgrađena brza cesta Sarajevo (Pale) – Višegrad s dionicom za Goražde.

Realizaciji bi, kako je ranije pompezno najavljivano, pomogla Republika Turska, ali od te najave do danas učinjeno je vrlo malo.

Podsjećamo, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je ranije da bi do 15. maja u BiH ili Turskoj trebalo da bude održan sastanak sa predstavnicima turske firme koja će dobiti bankarsku podršku za projektovanje autoputa Beograd – Sarajevo, kako bi bili dogovoreni konkretni uslovi. Ne postoji informacija da se to ikada desilo.

Ipak, Predsjedništvo BiH je odobrilo sastav delegacije koja bi ispred BiH pregovarala sa Srbijom prije potpisivanja sporazuma o saradnji i realizaciji gradnje autoputa. Ono što je približno određeno jeste, opet, približna trasa sjevernog i južnog kraka kroz Bosnu i Hercegovinu, sa malo preciznije jasnom trasom kod i oko Bijeljine.

Ipak, ključni problem je, kako kaže sekretar Ministarstva komunikacija i prometa BiH Igor Pejić, što u slučaju Bosne i Hercegovine nisu odgonetnuta tri krucijalna pitanja:

Ko je investitor? Koji je način finansiranja? Koji je financijski okvir?

“S obzirom na to da se radi o financijski vrlo zahtjevnom projektu, prema mojem dubokom uvjerenju, ostaju tri ključna pitanja. Ko je investitor? Jer za tako finansijski zahtjevan projekt trebalo bi biti poznato ime u svjetskim razmjerama, a još uvijek ga nemamo. Koji je način finansiranja? Kredit, grant, koncesija? Koji je financijski okvir? 500 miliona eura, tri milijarde eura, 100 miliona eura?”, pita se Pejić.

Kako kaže naš sagovornik, na svim sastancima gdje se raspravljalo o ovoj temi, postavljao je spomenuta pitanja.

“Po mom uvjerenju, u najmanju ruku je neobično da nakon ovolikog vremena još uvijek nemamo odgovore koji ustvari daju smjer realizacije projekta. Ukoliko se radi o kreditu, jer nije realno očekivati grant, a koncesija podrazumijeva ozbiljnu proceduru s upitnim ishodom, teret zaduživanja bio bi na entitetima, a nisam siguran da je to održivo na ovom projektu”, zaključio je Pejić.

Srbija je svoj dio autoputa “riješila” na način da je uzela turski kredit od tri milijarde eura kojeg će vraćati po kamati od tri posto, uz uslov da neizgrađeni dio autoputa prave turske kompanije. U BiH tako jednostavno ne može, a poteškoće leže u zakonu koji reguliše koncesiju.

Ukratko, u BiH bi proces išao po vrsti tendera koji bi otvorio put potencijalno isplativijem ponuđaču, a u kojem bi slučaju turski novac propao jer bi, recimo, Ankara tražila da cestu gradi njihova firma.

Također, koncesija mora biti privlačna, a procjene kažu kako je autoput Sarajevo – Beograd takvim kompanijama jednostavno neisplativ, piše Klix.ba.

(TIP/Foto: Ilustracija)
[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.