Dr Elmir Jahić: Politika i srčani udar u koaliciji protiv građana

23.07.2019 16:20
 

Koliko je odlazak mladih van Bosne i Hercegovine tragičan po bosanskohercegovačko društvo, isto toliko je tragična i visoka smrtnost bosanskohercegovačkih građana.

Jednostavan uvid u demografske podatke Bosne i Hercegovine otkriva kako svake godine ostajemo bez nekoliko hiljada stanovnika.

Broj rođenih je svakim danom sve manji, a broj umrlih sve veći.

Poseban problem u BiH predstavlja smrtnost od kardiovaskularnih bolesti (KVB). I dok je tema odlaska mladih van naših granica prisutna u javnom prostoru, o visokoj smrtnosti i obolijevanju od bolesti srca gotovo niko ne govori.

A podaci su zastrašujući.

Geografske regije

Od ukupnog broja umrlih u BIH, oko 53 posto je iz grupe kardiovaskularnih oboljenja. Svjetski prosjek iznosi oko 29 posto, a u razvijenim zemljama, poput većine zemalja Evropske unije i Amerike, taj prosjek je ispod 20 posto.

Od svih kardiovaskularnih oboljenja, akutni infarkt srca sa svojim posljedicama je najodgovorniji za ovako visoku smrtnost. Infarkt srca nastaje kao posljedica okluzije, odnosno začepljenja jedne od dvije arterije koje krvlju i kisikom snadbjevaju srčani mišić. Što duže traje začepljenje arterije, posljedice po srčani mišić su pogubnije.

Najefikasniji vid tretmana ove bolesti je primarna perkutana intervencija koju treba optimalno izvesti do šest sati ili najkasnije do 12 sati od nastanka infarkta. Osoba koja ima jak bol iza grudne kosti duže od 15-ak minuta treba čim prije da se javi u nadležnu hitnu medicinsku pomoć gdje se u roku od 10-ak minuta, putem elektrokardiograma (EKG) treba potvrditi da li je prisutan infarkt srca.

Ukoliko je interventni kardiološki centar u kome se izvodi procedura primarne intervencije udaljen do 90 minuta vožnje pacijenta treba hitno prebaciti u interventni centar. U ovom centru se najprije uradi hitna koronarografija putem koje se verifikuje mjesto okluzije u jednoj od dvije arterije srca.

Pored činjenice što ovaj vid tretmana predstavlja medicinsko-profesionalni izazov, primarna procedura je zahtjevna i u organizacijskom smislu. Naime, da bi svim građanima jedne države na vrijeme bila dostupna ova procedura, državu treba podijeliti u geografske regije u kojima se nalaze domovi zdravlja.

U centru regije se nalazi interventni kardiološki centar u kojem se izvodi primarna perkutana procedura. Domovi zdravlja ne smiju bit udaljeni više od 90 minuta od interventnog kardiološkog centra. Da bi proces bio uspješan interventni kardiološki centri trebaju raditi 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici.

Navedeni model tretmana infarkta kao najsmrtonosnije bolesti u BiH i svijetu je opšte prihvaćen. Sprovodi se u svim zemljama Evrope i regiona. No, Bosna i Hercegovina je izuzetak.

Iz Trebinja u Banju Luku

U BiH smo ga uspjeli realizirati tek u nekoliko centara: po dva u Tuzli i Sarajevu, te po jedan u Mostaru, Banja Luci i Bijeljini. Međutim, ovo je tačka od koje počinje Bosna i Hercegovina.

Nekim pacijentima, zbog administrativnih barijera, prije svega entitetskih linija, ova procedura nije pravovremeno dostupna. Paradoksalno je da pacijent koji dobije infarkt u Istočnom Sarajevu ne može biti upućen u jedan od dva interventna kardiološka centra u Sarajevu. Ili da pacijenta iz Trebinja ili Nevesinja treba uputiti u Banja Luku umjesto u Mostar.

Taj pacijent ako i kada dođe u Banja Luku je odavno zakasnio. Slično je sa pacijentom iz Sanskog Mosta ili Bihaća koje bi trebalo transferirati u Banja Luku dok se u Bihaću ne otvori interventni kardiološki centar.

Ovdje nije riječ o nekoj manje opasnoj bolesti nego o „najsmrtonosnijoj“. Infarkt srca je bolest koja je prioritet svih prioriteta, koju treba tretirati odmah. Za dijagnostiku i tretman mnogih drugih oboljenja se može čekati danima pa čak i mjesecima.

Inicijativa koja je dolazila od kardiologa da se problem tretmana infarkta srca tretira u skladu sa evropskim i svjetskim standardima u cijeloj BiH, do sada, nije naišao da odobravanje lokalnih političara. Njima je očito važnije da pacijenti ne prelaze entitetsku granicu.

A ta barijera će svake godine odnositi stotine života.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: dr. Elmir Jahić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.