Intervju/Tuzlak Edhem Čustović: Djeci Srebrenice darujemo ‘Futures MakerSpace’ centar

11.07.2019 08:17
 

Edhem Čustović rođeni je Tuzlak. Svoj rodni grad i Bosnu i Hercegovinu napustio je uoči rata 1992. – 1995., kada je imao svega sedam godina. U Melbourneu, u Australiji, gdje i danas živi, sa zapaženim uspjehom završio je prestižni La Trobe Univerzitet. Na matičnom Univerzitetu predavač je u oblasti elektronike i elektrotehnike, koja je i njegova doktorska specijalizacija. On je danas uspješan profesor, inženjer i inovator.

  • Za početak, možete li ukratko opisati Vaš životni put koji se dodiruje u dvije tačke, Bosni i Australiji, odnosno Tuzli i Melbourneu. Kakva iskustva nosite sa sobom i u kojoj mjeri su ona utjecala na Vaše ambicije i karijeru?

– Zanimljivo je da ljudi često misle kako sam ja sve u životu dobio zdravo za gotovo, kako je meni lahko pričati o tome kakve stvari trebaju biti u Bosni i Hercegovini, jer ja živim tamo negdje daleko, u zemlji gdje je sve sjajno i bajno. Međutim, ljudi se uvijek više fokusiraju na rezultate nego na proces. Kad gledamo poznate sportiste mi vidimo blistavi život kojim žive, a ne vidimo godine provedene u treningu kako bi to sve postigli.

Za mene je sve počelo 1991. godine, kada je moj otac, skupa s još tri osobe, bio učesnik pobune na aerodromu Dubrave u kojoj je nekoliko hiljada rezervista odlučilo da ne ide ratovati u susjednu državu. Nakon pobune proglašen je neprijateljem države. S obzirom da su ga željeli odvesti u zatvor, te se nije znalo da li će se uopće vratiti živ, on je izbjegao u Švicarsku. Od tog trenutka promijenjen je život mene i moje porodice. Ja sam svoje tinejdžerske godine proveo po smještajima za izbjeglice u Švicarskoj, a nakon toga i po “problematičnim mahalama” u Australiji.

Ipak, sve što sam prošao u tim godinama, oblikovalo me u ovo što jesam danas. Znam kako je graditi nešto od nule i šta je sve potrebno da biste postali svjetska klasa u nekoj oblasti. Znam, također, koliko su moji roditelji žrtvovali da bismo ja i moj brat, Rešad, imali priliku da budemo ono što jesmo. I odmah da kažem, nema tu nikakvog tajnog recepta. Morate se odreći puno toga, raditi i dan i noć, i vikend i praznike, sa posvećenošću jednog “manijaka” i rezultati, vjerujte mi, nikad neće izostati. U svaki projekat, posao ili suradnju ulazim sa velikim apetitom za uspjeh, visokim nivoom borbenosti i željom da dokažem da se moji roditelji nisu besmisleno žrtvovali i da predstavim Bosnu i Hercegovinu i sve njenje građane na najbolji mogući način.

  • Opće je poznata činjenica da gorući problem Bosne i Hercegovine danas predstavlja stalan odliv mladog i perspektivnog kadra, koji se u uslovima dvodecenijske političke nestabilnosti i alarmantno visokog procenta nezaposlenosti odlučuje da napušta svoju zemlju. Godinama neumorno radite kako bi se ta slika promijenila i iza Vas su vidljivi rezultati. Koje su aktivnosti koje ste do sada realizirali?

– Mi smo mala zemlja. Ne možemo se takmičiti sa jednom Kinom ili Indijom po jeftinosti radne snage. One će, kada je to u pitanju, uvijek biti ispred nas. Mi se, međutim, i ne trebamo takmičiti u tome da budemo što jeftiniji. Rješenje je u tome da kreiramo vrhunsku kvalitetu, koja će u svijetu biti priznata, prepoznata i dobro plaćena. A vrhunski kvalitet možete samo proizvesti uz adekvatno znanje i nikako drugačije. Ja i moj brat Rešad smo 2015. godine osnovali Fondaciju budućnosti u Bosni i Hercegovini (BH Futures Foundation), i ta fondacija predstavlja našu viziju i idealan recept kako stvari učiniti boljim u našoj državi. Osnova svega je znanje. Mladim ljudima neophodno je dati krila, ali u vidu znanja i vještina koje imaju njihovi vršnjaci na Zapadu. Kroz Fondaciju ih spajamo sa fantastičnim Bosancima i Hercegovcima širom svijeta, koji rade za neke od najvećih svjetskih kompanija, organizujemo seminare i akademije, šaljemo ih širom svijeta na konferencije i na prestižna takmičenja, a sve to kako bi stekli znanja svjetske klase, koje će kasnije primijeniti ovdje, u našoj državi.

Iza sebe imamo stotine studenata koji su, zahvaljujući našem programu stipendiranja i podrške u različitim oblicima: naučili nove vještine, započeli samostalne biznise, otišli studirati na neke od najprestižnijih univerziteta na svijetu, dobili poslove u najboljim kompanijama u državi i unaprijedili sebe u svakom mogućem pogledu. Od 2015. godine, do sada, prvobitno kroz svoje poslovne veze, a sada kroz brend Bosnia & Herzegovina Futures Foundation doveli smo više od 100 svjetskih stručnjaka u BiH, koji su održali predavanja, radionice, B2B sastanke sa različitim kompanijama i vladama. Mnogi od njih korijene vuku sa prostora BiH i bivše Jugoslavije. Više puta sam ponavljao kako je najveće bogatstvo Bosne i Hercegovine kolektivno znanje njene dijaspore. To znanje i vrijednosti moramo  što je moguće prije investirati u domovinu. Bojim se, a i evidencija ne laže, kako će sljedeća generacija Bosanaca i Hercegovaca (rođena u drugim državama) imati sve manje dodira sa domovinom.

Znam da stvari ne izgledaju baš najbolje. Ljudi gube vjeru u državu. Naša lijepa zemlja je oduvijek bila mjesto gdje žive pametni i talentovani ljudi, sposobni za najveće dosege. Tako je i danas. Ja sam uvjeren da mi, na ovih 51 197 km2, možemo napraviti fantastične stvari, i da nam za to ne treba niko drugi. Ipak, velike promjene dolaze polahko i mi smo toga svjesni. U početku smo imali samo 10 studenata godišnje. Danas je taj broj narastao na čak 40, i još će više rasti u budućnosti. Mnogi se brinu o “odlivu mozgova”. I ja sam bio fokusiran na to kada sam 2015. godine počeo sa profesionalnim aktivnostima na području domovine. Ja imam jasan cilj i želim da do 2030. godine kroz Fondaciju obrazujem 10,000 mladih ljudi. Mi ih poučavamo da budu svjetska klasa u svojoj struci ali, također, educiramo ih o kulturi poslovanja, filantropije, značaju poštovanja, dijaloga i, najbitnije od svega, kako biti dobar lider i primjer drugima.

  • Jedan od povoda ovog razgovora svakako je i najavljeni događaj otvaranja Markerspace centra u Srebrenici, 20. jula 2019. godine. Program obiluje sadržajima kojima će se zasigurno najviše obradovati najmlađi, zbog kojih ovaj Centar uskoro i otvara svoja vrata. O kakvom je projektu riječ i kakva su Vaša očekivanja?

– Ovo je, zapravo, priča o tome kako jedna facebook poruka i jedna posjeta mogu da pokrenu veliku društvenu akciju sa beneficijama za jedan cijeli region. Prošle godine, putem Facebooka, kontaktirala me Valentina Gagić-Lazić iz Srebrenice. Ona me pohvalila za sve što radimo kroz Fondaciju i iskazala želju da se upoznamo. Krajem novembra Valentina je došla u Tuzlu na našu akademiju, gdje se upoznala sa našim radom. Tog dana rekla mi je: „Ovo je stvarno fantastično. Vi imate studente iz Banja Luke, Mostara, Sarajeva, Tuzle, Zenice na jednoj lokaciji. Oni ne poznaju etničke barijere koje se svakodnevno nameću. Oni su vezani zajedničkim ciljevima. Da li postoji mogućnost da jednom dođete u Srebrenicu sa studentima i da motivište mlade ljude?“ Tih nekoliko rečenica Valentine za mene je bilo dovoljno da odmah pristanem. Sedmicu dana kasnije sam, zajedno sa našim studentima, posjetio Srebrenicu i razgovarao sa mladim ljudima.

Ono što me posebno obradovalo jeste činjenica da je tog jutra, iz Bratunca, Srebrenice, ali i drugih mjesta, stigao veliki broj djece bošnjačke i srpske nacionalnosti. Njih je objedinjavala želja za znanjem i napretkom. U Srebrenici su se desile strašne stvari. Kao i širom cijele naše zemlje. To je istina koju niko ne može osporiti. Ali, ne možemo zauvijek živjeti u prošlosti. Toga moramo biti svjesni, svi. Moramo okrenuti novi list. U Srebrenici žive mladi ljudi koji žele da napreduju, da stvaraju, da se zabavljaju, da pretvore svoj grad mjesto boljeg življenja. Mi smo to prepoznali i donijeli odluku da otvorimo “Futures MakerSpace” centar. To će biti mjesto na kojem će srednjoškolci i studenti iz Srebrenice i okoline moći da se bave tehnologijom, da imaju pristup svemu onome što vršnjaci u zapadnim zemljama imaju, da razvijaju projekte. Cilj nam je, ne samo da obrazujemo naše mlade ljude, nego da kroz povezivanje sa lokalnom privredom (poljoprivreda, kultura, turizam) napravimo preporod u cijelom gradu.

Centar smo opremili računarima, informatičkim tehnologijama, 3D printerima, elektronskim razvojinim pločama, dronovima i raznim drugim alatima koje će moći koristiti mladi ljudi bez ikakvih uvjeta. Osim jednog: da uče i pomažu lokalnu zajednicu. Naš centar će biti digitalno povezan sa našim partnerskim organizacijama iz svih gradova BiH, uključujući JSGuru Kliker Škola iz Banjaluke, DKR Robotički Centar iz Tuzle, SPARK iz Mostara i dr. Plan aktivnosti je već sastavljen i mi ćemo nastojati da u Srebrenicu svakog vikenda dovedemo vrsne stučnjake, volontere i studente koji će raditi sa mladim ljudima, lokalnom zajednicom i privredncima. Želimo da se u Srebrenici uvijek odvijaju aktivnosti koje će mladima davati poticaj da dolaze i ostanu u ovom divnom kraju.

Za kraj, obratio bih se svim Bosancima i Hercegovima, ma gdje da žive, i zamolio ih da se uključe u naše aktivnosti. Imamo velike ambicije i želimo da unaprijedimo našu domovinu. Želimo da Srebrenica postane model opstanka u ekonomskom smislu, da se stvore bolji uvjeti za život, rad i stvaranje. Također, nagalasio bih da je ovo tek prvi u nizu MakerSpace centara koje planiramo otvoriti širom zemlje u budućnosti.

Zvanično otvaranje centra zakazano je za 20. juli 2019. godine, u Srednjoškolskom Centru, Srebrenica, s početkom i 14h. Na otvaranje će doći veliki broj međunarodnih zvanica, stručnjaka iz tehnčikih nauka, volontera iz cijele BiH i dijaspore, kao i veliki broj stipendista naše fondacije iz čitave domovine. Uvjeren sam da je ovo početak jedne lijepe priče i pozivam sve građane da budu dijelom iste.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Alen Zečević) 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.