Ovako blizu termonuklearnom ratu svijet nije bio više od 30 godina: Rizik se povećao nakon što je Putin odgovorio na Trumpov nepromišljeni potez

06.07.2019 09:00
 

Ruski predsjednik Vladimir Putin povukao je prekjučer Rusiju iz Sporazuma o nuklearnom naoružanju srednjeg i kratkog dometa (INF), kao odgovor na privremeno povlačenje SAD-a ranije ove godine. Ovaj potez znatno je podigao rizik od globalnog termonuklearnog rata na razinu kakva nije viđena od najgorih razdoblja hladnog rata.

Neprofitna organizacija Bulletin of the Atomic Scientists (Bilten atomskih znanstvenika), koja od 1947. objavljuje godišnju procjenu stanja “sata sudnjeg dana”, već je prošle godine pomakla sat na simbolične dvije minute do ponoći, najvišu razinu od 1953., a početkom ove godine zadržala je kazaljke na istome mjestu, upozoravajući da se nalazimo u trajnom “nenormalnom stanju”.

Procjena

Nakon objave ovogodišnje procjene serija događaja diljem svijeta dodatno je podigla razinu opasnosti, poput obnove raketnog programa u Sjevernoj Koreji, najave Irana da u svojim postrojenjima nastavlja s obogaćivanjem urana iznad dogovorenih limita te povlačenja SAD-a i Rusije iz ključnog sporazuma koji su 1987. potpisali Ronald Reagan i Mihail Gorbačov.

Sporazum INF nastao je kako bi se uklonila ozbiljna prijetnja globalnog termonuklearnog rata. Rakete srednjeg i kratkog dometa, za razliku od interkontinentalnih balističkih projektila, znatno brže stižu do svojeg cilja te vladama nuklearnih sila ostavljaju puno manje vremena za informiranu, staloženu reakciju koja bi mogla spriječiti daljnju eskalaciju u slučaju lažne uzbune.

Inspekcije

U sklopu sporazuma do 1991. godine uništeno je gotovo 2700 projektila, a do 2001. su se provodile redovne inspekcije na lokacijama, no poslije su počele međusobne optužbe za kršenje sporazuma. SAD se privremeno povukao iz sporazuma u listopadu prošle godine, a Putinova odluka ovaj tjedan, čini se, znači njegov konačni kraj.

Tijekom hladnog rata cijeli je svijet strepio od moguće apokalipse do koje bi mogao dovesti sukob velesila, no nakon pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza činilo se da je ta prijetnja iza nas. “Sat sudnjeg dana” pomaknut je 1991. na 17 minuta do ponoći, najnižu razinu u povijesti. No, trzavice oko INF-a već su 2007. vratile sat na “pet do dvanaest”.

Sjeverna Koreja, procjenjuje se, zasad ima oko 30 bojevih glava i dovoljno nuklearnog materijala za izradu dodatnih 30 do 60 bojevih glava.

Materijal

Ukupno ima od 20 do 40 kilograma plutonija-239 i oko 250 do 500 kilograma visokoobogaćenog urana. Stručnjaci procjenjuju da Sjeverna Koreja može proizvesti dovoljno za materijala za novih šest do sedam bojevih glava svake godine.

Nakon neuspjeha pregovora između čelnika Kim Jong-una i američkog predsjednika Donalda Trumpa u Vijetnamu u veljači ove godine, Sjeverna Koreja krenula je popravljati svoj dijelom demolirani poligon za testiranje projektila i počela nova testiranja na projektilima srednjeg dometa. Iako su Trump i Kim održali svečani sastanak na granici dviju Koreja prošli vikend, stručnjaci se i dalje pitaju hoće li tople riječi i uzajamni komplimenti dovesti do konkretnih pomaka u odnosima dviju država čiji su sadašnji čelnici poznati po impulzivnom i emotivnom reagiranju. Ozbiljnu prijetnju globalnom miru predstavlja i porast napetosti na Bliskom istoku gdje je Iran, pritisnut jednostranim povlačenjem SAD-a iz sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, najavio nastavak obogaćivanja svojih zaliha urana.

 

“U kojoj god količini želimo, koliko god nam treba”, najavio je iranski predsjednikHasan Rohani. Iran trenutačno ima zalihu urana obogaćenog do razine od 3,67 posto urana-235, koji treba dodatno obogatiti do razine od oko 90 posto kako bi se mogao koristiti za izradu nuklearnog oružja. Sporazum koji je bio na snazi između Irana, SAD-a i europskih partnera bio je zamišljen da zadrži Iran na takvoj razini zaliha obogaćenog urana da bi mu za razvoj oružja trebalo minimalno godinu dana.

Nuklearizacija Irana izravna je regionalna prijetnja Izraelu, najbližem američkom savezniku na Bliskom istoku, dok iza Irana čvrsto stoji Ruska Federacija.

Napadi

Izrael je i sam nuklearna sila, iako ta država nikad nije službeno priznala da posjeduje nuklearne kapacitete. Stručnjaci procjenjuju da Izrael raspolaže s 80 do 90 nuklearnih bojevih glava te da ima dovoljno materijala za proizvodnju do 200 dodatnih.

Izrael je čvrst u stavu da neće dopustiti Iranu proizvodnju nuklearnog oružja, a povijest je pokazala da je ta zemlja spremna na preventivne napade kako bi onemogućila susjede u razvoju nuklearnih kapaciteta. Izrael je zračnim napadima uništio irački nuklearni reaktor 1981. te vjerojatni sirijski nuklearni reaktor 2007. godine.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Foto. Reuters)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.