Trećina djece u BiH živi u siromaštvu

19.06.2019 10:01
 

Gotovo trećina djece u Bosni i Hercegovini u dobi od pet do petanaest godina živi u siromaštvu, pokazala je najnovija studija pod nazvom „Prema Europskoj uniji -ključni problem socijalnog uključivanja u BiH“.

Studiju su izradile Fondacija za socijalno uključivanje u BiH i Inicijativa za bolju i humanu inkluziju, uz podršku Europske unije i Unicefa. Studija je također pokazala kako je socijalni položaj djece u BiH nepovoljan, što je jedan od glavnih uzroka negativnih demografskih procesa u zemlji.

Trinaestogodišnji Cvjetin Bošanjković, učenik sedmog razreda iz Tuzle, zajedno sa svojim ocem Stankom i sestrom Violetom preživljava od mjesečnog prihoda u iznosu od 20 eura. Kada ne uči, radi teške fizičke poslove i tako zarađuje kako preživjeli.

„Želja mi je da završim školu i da budemo zdravi“, izjavio je Cvjetin nedavno u televizijskom magazinu Radija Slobodna Europa TV Liberty.

Zbog povrjede na radom mjestu Cvjetinov otac Stanko nije u mogućnosti raditi. Na pitanje kako njih troje uspiju pregurati mjesec dana, Stanko je odgovorio.

„Jako je teško danas djecu izvesti na put. Nemaju nikakve mogućnosti za napredak. Nemaju ni marku dvije da ponesu u školu, kao druga djeca. S druge strane jako su razumni. Također, odu kod komšije nešto urade i dobiju par maraka, ali i to meni dadnu“, kazao je Stanko.

Bošnjakovići su samo jedan od primjera brojnih socijalno ugroženih obitelji u Bosni i Hercegovini. Studija koju su uradile pomenute nevladine organizacije pokazala je da je u dobi pet od petnaest godina više od 70 posto djece uskraćeno u jednom segmentu, a preko 20 posto u tri ili više segmenata. Žarko Papić, direktor Inicijativa za bolju i humanu inkluziju za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe kako su ovo zabrinjavajući podaci.

„Cilj ovog projekta i drugih istraživanja je da iduće godine dođemo do Nacrta strategije socijalnog uključivanja, gdje će biti prvi prioritet djeca i mladi. Strategija će se raditi na nivou entiteta i Brčko Distrikta s obzirom da je to u njihovoj nadležnosti“, kazao je Papić.

Papić također naglašava kako se studija bavila i pravima djece s poteškoćama u razvoju i inkluzivnom obrazovanju.

„Svi podaci pokazuju da institucionalno ni u jednom entitetu ne postoje razvijeni kapaciteti da bi se u pravom smislu riječi moglo razvijati inkluzivno obrazovanje. Kadrovski potencijali su veoma loši. Imamo primjere dobre prakse jedino u okviru provednih međunarodnih projekta za djecu sa posebnim potrebama. A takvu institucionalnu parksu u Bosni i Hercegovini nemamo“, istakao je Papić.

Nada Grahovac, zamjenica Ombudsmana za djecu Republike Srpske objašnjava kako borba protiv siromaštva zahtjeva sveobuhvatan sistem zaštite djece. Ne može se uzimati samo imovinsko stanje, dodaje Grabovac.

„Dijete koje nije upisano u školu je siromašno, bez obzira na razloge koji su doveli do toga. Zatim, djeca koja napusti školu, koja trpe nasilje, koja rade još u osnovnoj školi i koje prose, također su siromašna. Sve te situacije djecu dok su još djeca odvode na margine društva zauvijek. To dugoročno ostavlja posljedice po njegov razvoj jer u u najranjoj dobi nije mu omogućen pristup onih potreba koje su ključne za razvoj djeteta“, kazala je Grahovac.

Autori studije također podcrtavaju kako su ugrožena mlađa djeca sa preko 70 procenata, najviše za ishranu i dječiji razvoj. U Republici Srpkoj naknade za dječiju zaštitu su harmonizirane i u svim obilicima za svu djecu jednake, dok je u Federaciji BiH situacija znatno drugačija zbog podijeljenosti te nadležnosti na kantone. Dječiji doplatak u Federaciji BiH isplaćuje se u osam od deset kantona, u visini od 3 i pol do 25 eura, stoji između ostalog u studiji.

(TIP/Izvor: RSE/Autor: Ivan Katavić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.