Kad mašine prevode

17.06.2019 09:51
 

Poznavanje stranih jezika je bogatstvo koje je gotovo nemjerljivo. Mogućnost sporazumijevanja s ljudima “s druge strane svijeta”, ili čitanja teksta napisanog na stranim jezicima i nepoznatim pismima uglavnom je dostupno još uvijek premalom broju stanovnika naše planete, dok drugi zbog raznih razloga nisu bili u prilici da nauče jezik drugačiji od maternjeg.

Razvojem interneta i modernih tehnologija mogućnost razumijevanja stranih jezika dobilo je novu vrijednost. Jer u periodu kada su gotovo neograničene količine informacija na dohvat ruke putem raznih Internet portala, “sitnica” kao što je nepoznavanje, recimo, njemačkog jezika postaje još upadljivije i bolnije.

Srećom, naučna zajednica nije sjedila skrštenih ruku, već se počelo raditi na razvoju tehnologije koja će trenutno prevoditi ogromne količine teksta, a kasnije i audiozapisa, na svjetske jezike. Ti prvi pokušaji, pogotovo kada se radilo o manje zastupljenim jezicima, kao što su oni koji se koriste u našoj regiji, znali su davati komične rezultate, jer se automatsko prevođenje svodilo na bukvalno prevođenje riječ po riječ, bez šireg konteksta ili uzimanja u obzir ostatak teksta.

Danas, čak i širokoj javnosti dostupni automatski univerzalni prevoditelji toliko dobro rade svoj posao, da su donekle opravdana pitanja šta će se desiti s profesijama poput profesionalnih prevoditelja. Jer gotovo svako danas posjeduje mobilni telefon povezan na brzi Internet, koji je u stanju da tekst, bez obzira bio on upisan u uređaj ili se tekst jednostavno fotografira, trenutno prevede, a postoje i digitalni prevoditelji koji direktno prevode govor, čak i u boji glasa izvornog govornika, što je nešto što se moglo vidjeti samo u naučnofantastičnim filmovima i serijama.

Dobri rezultati

Ključ za ovako dobre rezultate leži u složenom programiranju mašina da prevode razne jezike na osnovu podataka iz ogromnih baza, ali i “treniranju” računara da rade s određenim jezicima, pojašnjava profesorica Sanja Seljan sa odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako kaže, prevodilačke tehnologije uključuju računarski potpomognuto i računarsko automatsko prevođenje, koje se temelje na različitoj tehnologiji. Oba načina mašinskog prevođenja se koriste  za specijalizirane vrste tekstova iz uže domene (naprimjer finansije, legislativa, priručnici, obavijesti, specijalizirani tekstovi, itd.), ali ne i za prevođenje književnih djela.

Računarski potpomognuto prevođenje obuhvata razne alate i aplikacije kojima se služimo pri prevođenju, od alata za provjeru pravopisa i stila, do elektronskih jednojezičnih i višejezičnih rječnika, glosara i terminoloških baza…, dok automatsko računarsko, odnosno mašinsko prevođenje podrazumijeva automatizirani postupak računarskog prevođenja. U tom slučaju korisnik može posredovati u fazi pripreme ili naknadnog uređivanja teksta, ali ne može interaktivno učestvovati tokom samog postupka prevođenja.

Kako navodi profesorica Seljan, do nedavno, najviše se koristilo statističko mašinsko prevođenje, nastalo kao reakcija na mašinsko prevođenje temeljeno na jezičnim pravilima. Statističko mašinsko prevođenje temelji se na velikim količinama paralelnih dvojezičnih korpusa, a kvaliteta izlaznih rezultata ovisi o  domeni, odnosno području na kojem je sistem “treniran”, kvaliteti i količini korpusa, a zatim i o domeni i vrsti teksta koji se mašinski prevodi.

“Načelno, što su podatkovni skupovi koji se koriste pri izgradnji sustava za strojno prevođenje kvalitetniji i reprezentativniji, to će i strojni prijevodi u konačnici biti točniji i precizniji”, kaže stručnjakinja Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Neuronske mreže

Pored navedenih načina automatskog prevođenja postoji i neuronsko mašinsko prevođenje, s kojim se danas najčešće susrećemo, jer većina internetskih sistema za prevođenje, poput alata Google Translatea, koji su se ranije temeljili na statističkom modelu mašinskog prevođenja, danas koriste neuronske modele.

“Neuronsko strojno prevođenje koristi umjetnu neuronsku mrežu kako bi se predvidjelo pojavljivanje neke riječi. Za razliku od statističkog modela koji obrađuje riječ-po-riječ, neuronski modeli, koji se temelje na vektorskom prikazu, obrađuju cijelu rečenicu na temelju čega se predviđa iduća riječ”, pojašnjava profesorica Seljan.

I uz sav napredak tehnologije i sve veće baze podatka dostupne automatskim prevoditeljima, na kojima mogu “trenirati”, ovi vještački prevoditelji ne koriste se za prevođenje književnosti, poezije i tekstova u kojima je potrebna kreativnost i emocije, jer im fali “ono nešto”.

“Dobar prevod jednako je dobar prevodilac, onaj koji posjeduje formalno obrazovanje, ali koji neprestano uči. Osim formalnog, prevodilac mora imati i druge vještine, ali prevashodno mora biti vrstan poznavalac kako izvorne tako i ciljne kulture, to jeste kulture sa koje prevodi i kulture na koju prevodi, pa se tako u teoriji prevođenja prevodilac često naziva bikulturalnim”, pojašnjava Edina Spahić, profesorica španskog jezika i teorije prevođenja na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

S obzirom da je prevođenje književnog teksta ali i drugih vrsta ponovno pisanje o već napisanom za novu publiku, u potpuno novom i veoma često sasvim drugačijem kulturološkom kontekstu, prevodilac neminovno ostavlja vlastiti trag na prevedeni tekst, pojašnjava ona.

“Octaivo Paz prevođenje naziva transformacijom izvornog teksta, a ta transformacija ako je književni tekst u pitanju mora biti književna.”

Prevođenje tekstova

Stručnjakinja za prevođenje naglašava da je dobar prevodilac u stanju prevoditi različite vrste tekstova, iako je veoma uvriježeno mišljenje da najbolje prevode poezije rade upravo pjesnici.

Kako kaže, zadatak prevodioca je da prenese emocije, da kod ciljnog čitatelja izazove istu ili približno istu reakciju, odnosno emociju kao kod čitatelja izvornog teksta, te je stoga prosto nemoguće da će vještačka tehnologija ikada moći zamijeniti čovjeka.

“Prevođenje je veoma kompleksna mentalna radnja”.

S tim se slaže i profesorica Seljan, koja kaže da što se tiče zamjene za ljudski radi, ovi automatski alati će se s vremenom usavršavati, posebno u uže specijaliziranoj domeni, ali će trebati verifikaciju prevoditelja.

“Ovi modeli se ne koriste za prevođenje ‘lijepe književnosti’, poezije, i slično, odnosno u područjima gdje se traži inovativnost, kreativnost… Prevoditelji će steći neke nove vještine, kao naprimjer naknadno uređivanje (post-editing) teksta”, pojašnjava stručnjakinja za automatsko računarsko i računarski potpomognuto prevođenje.

Ona pojašnjava da razvoj sistema za mašinsko prevođenje zahtijeva specifična znanja iz različitih područja kao računarskih nauka, informacijskih i komunikacijskih tehnologija, jezička znanja, logike i matematike te da pripada u interdisciplinarno područje.

“Strojno prevođenje, kao jedna od jezičnih tehnologija, danas ima nezanemarivu ulogu u komunikaciji na međunarodnoj razini, što je osobito značajno za manje govorene jezike i integraciju na međunarodno tržište. Nadajmo se samo da će i manji jezici imati koristi od razvoja informacijske tehnologije na međunarodnoj razini u poslovanju, ali i u očuvanju jezičnog identiteta”, kaže profesorica Seljan.

Korištenje tehnologije

S druge strane, iako bi se to moglo pomisliti, prevoditelji od krvi i mesa ne zaziru niti se boje automatskih prevoditelja, čak naprotiv.

Profesorica Spahić ističe da je tehnologija sastavni dio našeg života, pa je logično da u mnogome pomaže prevodiocima u njihovom poslu.

“Postoje različiti programi koji su danas na raspolaganju prevodiocima. Danas je moguće zahvaljujući tehnologiji konsultirati najbolje rječnike. U nastavi stranih jezika tehnologija je nezamjenjiva pa i alat Google Translate. Neke kombinacije riječi možete naći upravo zahvaljujući internetu, što u mnogome olakšava istraživački rad, jer će te ih teško naći u printanim rječnicima.”

Kako kaže, sve su to alatke u rukama jednog prevodioca, koje mu pomažu, ali ne nude prevodilačka rješenja.

U svakom slučaju, očito je da će prosječni korisnici imati najviše koristi od razvoja ovih naprednih prevodilačkih tehnologija, jer će imati priliku da se bez poteškoća sporazumijevaju sa ljudima cijelog svijeta, dok će im istovremeno biti dostupni tekstovi brojnih drugih jezika.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Mario Pejović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.