Foto/Tuzla: ‘Djeca oštećena sluha su isto djeca, samo drugačije komuniciraju’

11.06.2019 08:36
 

Kako razgovarati s nekim, ako ‘sluša očima – a govori rukama’? Priliku za sticanje ove vještine omogućili su organizatori projekta “Svi smo mi djeca”, podstaknuti željom da djeci oštećena sluha u Centru za rehabilitaciju u Tuzli pokažu da njihov krug prijatelja ne mora nužno biti ograničen isključivo na polaznike ove javne ustanove.

Strah od nemogućnosti ostvarivanja komunikacije sa djecom oštećena sluha u Centru za rehabilitaciju slušanja i govora u Tuzli, do nedavno je sprječavao njihove vršnjake u susjednoj školi s kojim dijele školsko igralište da sa njima razgovaraju i provode zajedno slobodno vrijeme.Organizatori projekta koji se realizuje uz podršku Fondacije tuzlanske zajednice, uočili su to kroz dugogodišnji rad sa osobljem i učenicima u O.Š. „Miladije“, gdje su morali iseliti nakon što su pretrpili ogromnu materijalnu štetu u martu prošle godine.

Koordinatorica projekta Emina Numanović Senyuz objašnjava da su kroz razgovor sa čujućom djecom saznali da oni ne znaju kako komunicirati sa njihovim vršnjacima oštećena sluha i da iz tog razloga nisu ostvarivali kontakt sa njima, ali su pokazali želju za učenjem znakovnog jezika.S ciljem da se to promijeni, realizovali su niz radionica u koje su uključili djecu oštećena sluha i čujuće vršnjake. Najprije su održali radionicu u kojem su djecu upoznali sa znakovnim jezikom, a zatim i radionice o vršnjačkom nasilju, art terapiji i izradi suvenira kako bi se ostvarila bolja socijalizacija i integracija učenika oštećena sluha u životnu sredinu i društvo.

Koliko su radionice pomogle da se djeca oštećena sluha iz Centra za rehabilitaciju integrišu u društvo, najbolje pokazuje prizor na školskom hodniku.„Naši učenici iz starijih razreda danas stoje na hodniku za vrijeme odmora i komuniciraju sa svojim čujućim vršnjacima i pozdravljaju se u prolazu. Vole dolaziti na radionice i zajednička druženja na kojim uvijek nešto novo nauče i relaksiraju se, te obavljaju neke aktivnosti koje i nisu uvijek direktno vezane za nastavu i nastavni proces,“izjavila je Numanović Senyuz.

O tome da je važno uključiti osobe oštećena sluha u aktivnosti sa ostalima, govori i Safet Đulić (48) koji je izgubio sluh sa samo 10 godina.Kaže da zbog šoka nije govorio šest mjeseci i osjećao se kao da je jedina gluha osoba na svijetu, ali je uspio naučiti komunicirati s okolinom zahvaljujući radu s pedagozima i razrednom profesoricom.„Važno je da djeca oštećena sluha imaju neku aktivnost, da se ne osjećaju kao da su invalidi. Dešavalo se da mi se neki podsmijevaju zato što sam gluh, ali su vremenom kroz druženje shvatili da nisam drugačiji od njih. I mi smo ljudi, samo s jednim nedostatkom“, ističe on.

Svakako, radionice realizovane u okviru projekta “Svi smo mi djeca” predstavljaju mali, a istovremeno i značajan korak na putu ka integrisanju djece oštećena sluha u sredinu, što potvrđuje i majka jedne od učenica Centra za rehabilitaciju, Nisveta Okanović. Kaže da je njena kćerka u početku imala otpor i odbijala je dolaziti na radionice, ali se na nagovor učiteljice pridružila grupi i od tada više nijednu nije željela da propusti.„Čula sam da je tokom radionice samo sjedila i nije htjela da učestvuje u aktivnostima. Međutim, to se promijenilo u narednom periodu. Nakon nekoliko radionica, počela je pitati i mene i učiteljicu kada će biti sljedeća radionica. Počela je aktivno da se uključuje u rad, da komunicira sa drugom djecom, iako pomalo stidljivo, ali ipak se „otvarala“. Vidjela sam promjene na njenom ponašanju kada se nalazi u grupi s vršnjacima koji čuju. Njen osmijeh mi sve govori“, zaključuje Nisveta.

(TIP/Autorica: Amila Rahmanović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.