Intervju/Benjamina Londrc: ‘Nikšić je spasio SDP s ruba provalije i zaslužuje drugi mandat’

23.05.2019 13:41
 

SDP će za državu BiH biti korisniji kao konstruktivna opozicija nego kao „ikebana“ u strukturama vlasti, sastavljene od takozvanih nacionalnih reprezentacija.Za razliku od nekih ranijih vremena, SDP pod rukovodstvom Nermina Nikšića ne želi u te i takve reprezentacije Kazala je ovo u intervju za Vijesti.ba najmlađa doktorica pravnih nauka u BiH i članica SDP-a BiH Benjamina Londrc.

Povod za intervju s Benjaminom Londrc su predstojeći unutarstranački izbori za predsjednika SDP-a, kao i aktuelna politička dešavanja u BiH, prije svega odluka SDP-a da isključi iz članstva neke istaknute članove partije, te najava formiranja Socijaldemokratskog pokreta…

Benjamina Londrc u 26. godini života postala je najmlađi doktor pravnih nauka u BiH. Doktorirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Prethodno je stekla diplome na dva fakulteta; na Pravnom fakultetu, a potom i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za historiju. Pored toga što je najmlađi, Benjamina Londrc je ujedno i prvi poslijeratni doktor nauka iz oblasti klasičnog rimskog prava u BiH.

Razgovarao: Haris Ljevo

SDP je na oktobarskim izborima ostvario značajno bolji izborni rezultat nego na izborima 2014. godine i bio je jedna od rijetkih političkih partija koja je ostvarila rezultatski napredak u odnosu na prethodne izbore. Je li SDP taj izborni rezultat mogao bolje iskoristiti u postizbornom periodu?

LONDRC: Nakon uspona i padova koje je SDP imao u prethodnom periodu, odnosno nakon lošeg izbornog rezultata 2014. godine, SDP se s margine vratio u politički život BiH, zabilježio značajan trend rasta i na oktobarskim izborima 2018. godine ostvario mnogo bolji rezultat. Da podsjetim: od prethodnih izbora na kojima je SDP sa dvanaest zastupnika u Parlamentu FBiH bila rangirana kao peta partija u FBiH, četiri godine kasnije, na izborima pod vodstvom Nikšića, dobija sedamnaest mjesta u Parlamentu i penje se na drugo mjesto u FBiH, odmah iza SDA. U isto vrijeme, broj zastupnika u kantonalnim skupštinama povećava  sa 29 na 34.

Pokrenut je snažan proces demokratizacije Partije i u skladu s tim su u SDP-u uspostavljeni novi, do tada neviđeni demokratski standardi u Bosni i Hercegovini. Značajne promjene nabolje dešavaju se i na unutarstranačkom planu. Po demokratskom principu „jedan član-jedan glas“, sljedeće 2015. godine na prvim unutarpartijskim izborima, voljom, odnosno glasovima 12.883 člana SDP-a, Nermin Nikšić je izabran za predsjednika partije. To što je Nikšić vratio SDP sa ruba, na mjesto druge najvaznije stranke u Bosni i Hercegovini, a socijaldemokratiju uspio, za razliku od ljevice evropskih zemalja, pokrenuti uzlaznom putanjom uspjeha, objašnjava i veliki broj novih, mladih i kvalitetnih ljudi u SDP-ovim redovima. Svi članovi partije referendumom odlučuju o partijskim organima, ključnim stavovima i odlukama, što je važan zaokret u odnosu na raniju praksu,  kada su o tome odlučivali malobrojni pojedinci.

Gorak okus nakon izbora 2018. godine ostavila je neviđena krađa glasova našem kandidatu za člana Predsjedništva BiH, Denisu Bećiroviću, istinski kvalitetnom državniku. Ipak, to je čovjek koji će se, sasvim sigurno, u Domu naroda odlučno boriti za interese države Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

U postizbornom periodu SDP je imao dvije opcije: paktirati sa nacionalnim strankama ulazeći sa njima u vlast ili se postaviti kao alternativa njihovoj politici kroz opoziciono djelovanje. Izborom prve opcije smatram da bi izdali povjerenje većine birača koji su SDP-u glas dali upravo zbog njegove antinacionalističke politike. Izborom druge opcije, SDP je ostala dosljedna sebi i svojim programskim principima. Ulaskom u vlast s nacionalnim strankama izdala bi te principe, izgubila svoju vjerodostojnost, ali i podršku svojih birača i simpatizera. Zbog toga mislim da je rukovodstvo partije donijelo ispravnu odluku – da ostane u opoziciji – iako svjesno svih posljedica koje takva odluka može „proizvesti“ u vlastitim redovima. U svakom slučaju, SDP će za državu BiH biti korisniji kao konstruktivna opozicija  nego kao „ikebana“ u strukturama vlasti, sastavljene od takozvanih nacionalnih reprezentacija. Za razliku od nekih ranijih vremena, SDP pod rukovodstvom Nermina Nikšića ne želi u te i takve reprezentacije.

Mnogi politički analitičari smatraju da je SDP, s obzirom na vrlo dobar izborni rezultat, trebao ući u vlast na svim nivoima kako bi imao mogućnost za provedbu svog Plana 10, ali SDP je, osim u Kantonu Sarajevo, ostao u opoziciji. Da li je SDP trebao u kada ući u vlast?

LONDRC: Kao što rekoh, u politici je izuzetno važno ostati principijelan. SDP je odlukom da ne ulazi u vlast s etno-nacionalnim strankama, čak i u Tuzlanskom kantonu gdje je ostvaren najbolji izborni rezultat, pokazao dosljednost i ispunio predizborna obećanja. Podrškom formiranju BH bloka, SDP je dokazao spremnost na kompromis i zajedništvo, ali isključivo kada se radi o besprijekornim, istinskim interesima ljevice. Važno je da je osim novih, demokratskih standarda SDP BiH usvojila i novi program, koji je Partiju dodatno profilisao kao modernu partiju ljevice. Odolijevanjem ulasku u vlast s etno-nacionalnim strankama, SDP je još jednom pokazao koliko poštuje volju birača kojima je prije izbora bilo jasno da nacionalne stranke nisu učinile neophodni pomak. Birači su željeli promjenu i smatram izdajom principa političke opcije koje tu promjenu ne podržavaju ili je uskraćuju. Konkretnije rečeno Naša stranka je pokazala dosljednost do kraja se borivši za ideju ljevice, dok je Demokratska fronta pogazila obećano toliko da je upitno ukoliko su sami principi bili iskreni.

Nakon oktobarskih izbora, tri stranke ljevice (SDP, DF, Naša stranka) formirale su BH blok, s tim da DF više nije dio tog bloka. Kakva je budućnost BH bloka i može li on doprinijeti nekom ujedinjenju ili okrupnjavanju građanskih i lijevih stranaka?

LONDRC: BH blok je neka vrsta krovnog organizovanja stranaka lijeve i građanske orijentacije, ideja je pokrenuta od strane ljudi dobre volje koji su osjetili samu promjenu u SDP-u i koji su vjerovali da ujedinjena ljevica može dati najbolje rezultate i povesti državu BiH u promjene. Nažalost, u formiranju samog BH bloka bilo je neiskrenosti i to je dovelo do toga da određeni politički subjekti odstupe od ideje BH bloka. BH blok je jedna zdrava ideja koja će prema mom mišljenju živjeti sa ili bez pojedinaca. Evidentno je da funkcioniše, posebno u Kantonu Sarajevo, nadam se da možemo očekivati i širenje bloka sa drugim građanskim i patriotskim snagama u BiH.

Posljednjih dana jedna od glavnih tema u bh. javnosti je nedavna inicijativna sjednica SPD-a, za koji se još uvijek ne zna da li se radi o novoj stranci, nevladinoj organizaciji i nečem trećem. Kako gledate na ovaj pokret i šta on može donijeti novo BiH?

LONDRC: Kao što nisam pristupila SDP-u da bi dobila zahvalu ili pohvalu za taj čin ili bilo kakav interes, ne mogu previše komentarisati postupke i interes za formiranjem Socijaldemokratskog pokreta. Ono što se može jasno vidjeti kroz javne istupe učesnika inicijativnog odbora i kroz dokumente koje su objavili u javnosti, prema mom mišljenju vrlo je jasno da je u pitanju kreiranje novog političkog subjekta. Uz dužno poštovanje prema mnogim pojedincima iz tog kruga, izražavam žaljenje što  nisu uspjeli naći načina da svoje dobre namjere u korist ljevice ostvare unutar SDP. Bilo bi to korisnije i za ljevicu i za državu BiH.

Upravo zbog aktivnog učešća u pokretanju ovog projekta Glavni odbor SDP-a je prije nekoliko dana izbacio nekoliko dosadašnjih članova partije među kojima i bivšeg predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžija. Kakav je vaš stav o tome?

LONDRC: Niti jedna politička partija na svijetu ne može dopustiti da članovi najviših organa partije formiraju drugi politički projekat i ostanu u organima stranke. Smatram da je velikom većinom glasova Glavni odbor SDP-a donio još jednu u nizu hrabrih i principijelnih odluka koje su samo SDP-u svojstvene u protekle četiri godine. Rekla sam da mi je lično žao što je do toga došlo. Ti su ljudi mogli još puno uraditi u korist ljevice kroz strukture SDP-a – jer su, koliko znam, bili jako cijenjeni i uvažavani zbog svog iskustva, funkcija, znanja… Ne znam je li im bilo (ili postalo) toliko „tijesno“ u SDP-u… To je njihova procjena i njihov izbor. I to je demokratija. Kao što je demokratija i to „zbogom, drugovi“ izglasano slobodnom voljom većine članova Glavnog odbora SDP-a.

SDP-u predstoje unutarpartijski izbori na kojima se za predsjednika partije bore aktuelni predsjednik Nermin Nikšić, te Edin Delić i Svetozar Pudarić. Ko po vašem mišljenju ima najveće šanse za pobjedu i ko bi i zašto bio najbolji izbor za prvog čovjeka SDP-a?

LONDRC: Izbori u SDP-u po principu „jedan član-jedan glas“ su festival demokratije i ponosna sam što je SDP jedinstven po tom pitanju. Izuzetno mi je drago što je više kandidata na listi za predsjednika, ali sam razočarana što pojedinci zloupotrebljavaju ovaj proces. Za mene je jedini izbor SDP ovakav kakav jeste – principijelan, onaj koji teži jedinstvu te onaj koji integriše sve progresivne ideje kako bi se partija, društvo i država unaprijedili. Prema mom mišljenju, za napredak SDP-a je zaslužan čovjek koji je i sam takav, isto kao i čovjek i političar sa iskustvom, kao lider i član, Nermin Nikšić.

Nikšić je čovjek koji sluti i osmišljava vrijeme u kojem živi, ne bori se samo da SDP postoji, nego da postoji u obliku koji odgovara svima i koji zagovara novi društveni plan jake ljevice. Vratio je u prvi plan iskustvo istorije, učenost u savremenom razvoju SDP-a, ravnotežu rukovođenja i sprovođenja odluka Kongresa SDP BiH, čime je otvorio mogućnost da mu ponovo ukažemo svoje povjerenje na izborima za predsjednika partije.

Naravno, ovim svojim opredjeljenjem ne želim obezvrijediti kandidaturu druge dvojice kandidata. SDP ima kvalitetne i dobre ljude u svojim redovima. Ipak, jedan se bira za predsjednika.

(TIP/Izvor: Vijesti.ba)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.