5 neobičnih stvari koje možete pronaći samo u Švedskoj

19.05.2019 08:50
 

Švedska je prepuna prekrasnih kulturnih i prirodnih znamenitosti i atrakcija. Stockholm je šareni grad sjevera koji vrijedi istražiti, Malmo i Göteborg su mu za petama, a prekrasni nacionalni parkovi i zadivljujuća priroda čine Švedsku poželjnom destinacijom. No, mi smo odlučili istražiti onu neobičniju stranu švedskog turizma. Kakvih to neobičnih atrakcija Švedska ima?

Iz neuspjeha se uči

Dok na prvu može zazvučati neobično, Muzej neuspjeha koji donosi priče o neuspjelim proizvodima i uslugama iza sebe ima zapravo ozbiljnu i zanimljivu poantu. Budući da se javno gotovo uvijek govori samo o uspjesima i uspješnim inovacijama, u ovom muzeju posjetitelji imaju uvid u neuspješne proizvoda, pa čak i velikih, poznatih tvrtki poput Googlea. Ovi eksponati podsjećaju na to da je i neuspjeh dio procesa kod onih koji se bave inovacijama i spremni su riskirati te da ga je potrebno prihvatiti u svrhu napretka.

Podzemna ukrašena umjetnošću

Podzemne možda asociraju na mračne, često prljave i više-manje iste prostore. No, kada se jednom nađete u podzemnoj u prijestolnici Švedske, dobro ćete je zapamtiti. Ona ima više od 100 stanica, a 90-ak ih je ukrašeno umjetničkim slikama, što podzemnu Stockholma čini najdužom izložbom na svijetu. Ukrasilo ju je više od 150 umjetnika iz cijelog svijeta mozaicima, skulpturama, crtežima, instalacijama, gravurama i reljefima, a svaka stanica ima svoju priču.

Stockholm – 2 (Foto: Unsplash)

Nuklearni reaktor

Jeste li ikad posjetili nuklearni reaktor? Izgrađen tijekom Drugog svjetskog rata, kada je u tijeku bila utrka među državama za što veće nuklearno naoružanje, bio je riskantna odluka. Reaktor 1 ili R1, zakopan je 25 metara ispod KTH Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu, samo kilometar udaljen od 40 000 ljudi. Služio je kao glavno mjesto za nuklearna istraživanja sve do 1970., kada je konačno zatvoren zbog prevelike blizine. Danas je otvoren javnosti na određene dane u godini, najčešće u sklopu nekih događanja.

Znate li otkud dolazi Stockholmski sindrom?

Riječ je o pljački koja se 1973. odvila u nekadašnjoj stockholmskoj banci između trga Norrmalmstorgsgatan i ulice Hamngatan. Danas je to hotel, a nekada je naoružani pljačkaš u pokušaju pljačke iznudio dovođenje njegovog zatvorskog kolege na mjesto zločina, uzevši 4 zaposlenice banke kao taoce na nekoliko dana. Tijekom, a posebno nakon incidenta, zarobljenice su pokazivale empatiju prema pljačkašima, pa čak i obranu pred sudom te kritiku policije koja je pokušavala riješiti stvar. Takvo je ponašanje izazvalo interes među psiholozima i psihijatrima, a kasnije je prozvano Stockholmskim sindromom.

Izmijenite boju na tornju

Tornjevi diljem svijeta svijetle različitim bojama, a o njima odlučuju aktualni svjetski događaji ili praznici. O svjetlima na Telefonplan tornju odlučujete vi pomoću svog telefona. To možete učiniti tako što nazovete besplatni broj 020-720 200 i slijedite upute, a možete i pomoću aplikacije. Ako zovete izvan Švedske, broj je +46 8 122 012 35, no nije besplatan. U svakom slučaju, zanimljiv projekt trebao bi biti poruka demokracije i svjedočanstvo moći koju ima javnost.

Švedska je zemlja koju je zbog temperatura najbolje posjetiti između svibnja i rujna, jer zima je tamo prava zima na sjeveru., što je isto dobra stvar za doživjeti.

(TIP/Izvor: Punkufer.hrFoto: Getty Images)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.