Foto: Promocija romana ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ autora Jasmina Imamovića održana u prepunoj sali Centra za kulturu u Zavidovićima

19.04.2019 15:34
 

Roman-hronika ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ autora Jasmina Imamovića spomenik je prvom bosanskom kralju, najvećem vladaru slavenskog juga i ocu suverenosti Bosne i Hercegovine  istaknuto je na  promocija romana  ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’‘, autora Jasmina Imamovića, koja je u četvrtak održana  u  prepunoj sali Centra za kulturu u Zavidovićima.  Promotori su bili dr. Sead Ćebić, prof. Dragan Šimšić, direktor Centra za kulturu  Sanel Jalmanović i glumac Adem Smailhodžić.

Autor se na pisanje ovog romana odlučio jer smatra da je Tvrtko I Kotromanić najznačajniji čovjek u historiji Bosne i Hercegovine. ˝Mi imamo zajedničke korijene i zajedničko stablo, samo smo razgranati različito i nekada nam te grane lome i režu, ali to Bosansko kraljevstvo je taj naš zajednički korijen i to naše zajedničko stablo”, istako je Imamović.

Prema njegovim riječima, imamo zajedničke korijene i stablo, samo smo razgranati različito i nekada nam te grane lome i režu. ˝Naši ljudi tragaju za identitetom u Beču, Istambulu, Zagrebu, Beogradu, a tamo našeg identiteta nema. Bosansko kraljevstvo je naš zajednički korijen i naše zajedničko stablo, a nacije su grane.koje nisu u dovoljnoj mjeri svjesne svog stabla i korijena iz kojeg su izrasle. To je naš veliki problem. Kada bi ljudi raspolagali istorijskim  činjenicama, kojima sam ja raspolagao i koje sam napisao u romanu, bilo bi mnogo više znanja o našoj zajedničkoj tradiciji i danas mnogo manje problema u Bosni i Hercegovini. Važno je da postanemo svjesni sebe, svojih zajedničkih korjiena i da se vratimo majci Bosni. Mnogo je neistina i falsifikata. Mi nemamo razloga da se stidimo, a imamo mnogo razloga da se ponosimo”, naglasio je Imamović.

Recezenti o romanu…

Prema mišljenju književnika Filip Davida (recezent), nalazeći snažno uporište u istorijskoj građi Jasmin Imamović uspješno približava jedno vrijeme važno za Bosnu i njenu istoriju, sa očevidnim asocijacijama na vrijeme sadašnje. ˝U ovom romanu-hronici pisac objektivno sagledava period stvaranja i uzdizanja Bosne, uspešno prožimajući fikciju i istorijska dokumenta. Roman stiže u pravo vreme da bolje upoznamo prošlost kako bi smo bolje razumeli sadašnjost, današnju Bosnu, njene korene i savremene dileme. Istovremeno ‘‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ je značajan doprinos bosanskoj književnosti, a Jasmin Imamović u toj književnosti ovim svojim delom potvrđuje posebno mesto˝, napisao je David.

Književnik Mile Stojić, jedan od recenzenata knjige, ocijenio je da je to djelo, koje priča o našoj srednjovjekovnoj historiji, nastalo na dugogodišnjem pomnom istraživanju perioda koji je slabo istražen i u novije vrijeme često mitologiziran.Pojasnio je da Imamović u ovom slučaju ne piše historijski roman nego stvara roman o historiji na temelju dostupnih naučnih činjenica.

“On ne iznosi puku rekonstrukciju događaja poput historičara, već kao literat ulazi u dramu vremena u kojem je živio naš kralj, dramu bosanskoga čovjeka, dramu koja se ponavlja do dana današnjeg” rekao je Stojić i naglasio kako bismo to ponavljanje mogli nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala europska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih.Stojić je naveo da je ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’, roman koji kroz veliku historijsku priču pred nas postavlja dileme naše sadašnjosti, govoreći kako su naši daleki preci imali mudrost opstanka koja nama uglavnom nedostaje.

Književnik Faruk Šehić, recenzent romena, rekao je da je Imamovićeva namjera da nam ovim romanom ukaže da smo mi nekad bili ono za šta se sada tako grčevito borimo i da su vrijednosti za kojim čeznemo nakada bile zakonski i organski utemeljene na prostoru Tvrtkove Bosne.“Roman je obilato potkrijepljen istorijskim činjenicama i obiljem citata i dokumenata koji svjedoče o napretku i snazi tada najveće banovine, a zatim i kraljevstva na slavenskom jugu”, rekao je Šehić.

Prema njegovom mišljenju, roman će nam pomoći da se oslobodimo straha od prošlosti, da nemamo iole vrijednu baštinu i tradiciju. Da se ne stidimo toga što jesmo i onoga što možemo biti ako poradimo na sebi. ˝Vrijednost dobre literature je u tome, da oslobađa, zabavlja, svjedoči, ali i razvija osjećaj za pravednost i dijalog, čega u ovom romanu ima u izobilju˝, istakao je Šehić.

”Ljetopis o Kralju Tvrtku” je šesti roman Jasmina Imamovića. Do sada je objavio romane ‘Ubijanje smrti’, ‘Besmrtni jeleni’, ‘Obožavatelj trena’, ‘Molim te zapiši’ i ‘Slana zemlja’, a osim romana objavljivao je i eseje, kratke priče, radiodrame… Knjige su mu prevedene na više jezika. Imamović je i kao pravnik objavio tri knjige i dvadesetak radova u naučnim i stručnim časopisima.

Vezani članci:

Intervju/Jasmin Imamović: Kralj Tvrtko nije bio ni Srbin ni Bošnjak ni Hrvat

Video/Pogledajte snimak promocije romana-hronike ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ autora Jasmina Imamovića koja je održana u Tuzli

Video/Foto: Promocija romana ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’, autora Jasmina Imamovića održana u Tuzli

Jasmin Imamović za TIP: ‘ Bosansko kraljevstvo je naš zajednički korijen’

Video/Roman hronika “Ljetopis o kralju Tvrtku”, autora Jasmina Imamovića, spomenik je prvom bosanskom kralju, najvećem vladaru slavenskog juga i ocu suverenosti Bosne i Hercegovine

Video/Foto/Predstavljen novi roman ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ autora Jasmina Imamovića u Sarajevu

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.