Iznevjerili smo demokratiju: Nismo se bunili kada su nam otimali fabrike i uništavali zdravstvo!

18.04.2019 09:23
 

Otvoreni forum “Socijalna (NE)Pravda u BiH” održan je u Socijalnom edukativnom centru – SEC u organizacija Udruženja Oštra nula iz Banjaluke.

Učesnici otovrenog foruma bili su Vlade Simović doktor političkih nauka iz Banjaluke, Dalibor Savić sa Fakulteta političkih nauka iz Banjaluke i Gorana Mlinarević, aktivistkinja i pravnica međunarodnih ljudskih prava iz Sarajeva. Panel je moderirala Tanja Topić iz Fondacije Friedrich Ebert Stiftung.

Svjedoci smo da svakim danom sve više mladih ljudi, ali i porodica sa djecom, napušta državu zbog urušavanja socio-ekonomskog sistema u BiH. Odlazak u inostranstvo im predstavlja izlaznu strategiju iz socijalne nesigurnosti. Tome u prilog govori i činjenica da smo prva zemlja po nezaposlenosti u Evropi, a druga u svijetu.

U posljednjih pet godina BiH je ostala čak bez 349.000 stanovnika, odnosno bez 11,4 odsto populacije. Broj stanovnika BiH mlađih od 15 godina najviše se smanjio i to za 32,5 odsto. Radno sposobno stanovništvo spalo je sa 2.598.000 na 2.396.000., dok je radna snaga spala sa 1.133.000 na 1.008.000.

Vlade Simović doktor političkih nauka iz Banjaluke rekao je da je jedno od najvećih pitanja istorije i sukoba među ljudima pitanje društvene nejednakosti.

“Cijela istorija sukoba jeste pokušaj da se suzbije moć onih koji su privilegovani i moćni u odnosu na one koji su neprivilegovani i nemoćni. I danas živimo u svijetu koji je svijet velikih socijalnih razlika i u ekonomskom i u političkom smisli. Neki pokazatelji kažu da u mnogim zemljama svijeta postoje raslojavanja u samim tim zemljama, a onda je tu razlika između zemalja na globalnom nivou. Prema procjenama sedamdesetih godina u nekim zemljama zapadne hemisfere bilo je dovoljno da samo jedan čovjek iz porodice radi kako bi se ostvario nivo života srednje klase. A danas postoji potreba da se radi 2.5 do 3 posla da bi prosječna porodica živjela i kako bi se ostvario neki elementarni standard”, rekao je Simović.

On kaže da sve ovo vezuje za krizu ljevice, jer su te ideje primarno dovele mnoge države nakon svjetskih ratova u stanje blagostanja.

“Od sedamdesetih i osamdesetih godina sa rastom neoliberalnih ideja propada i država blagostanja. Kako država blagostanja počinje da pada, tako ljudi dobijaju sve manji kvalitet života i živi se sve stresnije. Ljudi su ranije bili daleko sretniji i sa daleko većom izvjesnošću oko posla u odnosu na današnje generacije”, ističe Simović.

Kada je u pitanju BiH, Simović kaže da samo oko dva procenta stanovništva zarađuje kao i trećina stanovnika.

“To je ogroman jaz. Kod nas oko 900.000 ljudi živi u siromaštvu. To su dovoljni pokazatelji kakvo je stanje u BiH, ali što je dobro kod nas još uvijek postoje elementi socijalne države koji se odnose na besplatno školavanje i imamo najjeftinije visoko obrazovanje i imamo puno elemenata u zdravstvu koji se finansiraju od strane države. Bojim se da će sila kapitala i moći poslodavaca to sve više urušavati, jer su zdravstvene i obrazovne institucije pod teretom priče o njihovoj komercijalizaciji”, rekao je Simović.

Foto: BUKA

Gorana Mlinarević, aktivistkinja i pravnica međunarodnih ljudskih prava iz Sarajeva rekla je da smo za to što se nama dešava vezano za socijalnu nepravdu u velikoj mjeri sami krivi.

“Bez obzira šta mislili o bivšem sistemu, nekad smo imali neki mehanizam direktne demokratije, a to smo apsolutno iznevjerili i zaboravili smo na to.  Previše smo se posvetili identitetima, a nismo se bavili socijalnim i ekonomskim pitanjima, nadajući se da će se to samo od sebe riješiti. Mi mislimo da su nam samo izbori demokratija i nismo se bunili kada su nam otimali fabrike i kada su  nam urušavali zdravstvo, čak smo u tome i sami učestvovali, jer nam je ok dati malo više doktoru ili profesoru da prođemo na ispitu, tako da smo u neku ruku i sami odgovorni”, rekla je Gorana.
Gorana kaže da je nedavno izašao podatak da u BiH ima oko 600 milionera i 92 multimilionera i dodaje da smo sami pristali da neki ljudi prisvoje ono što je bila zajednička imovina i da to postane njihovo privatno vlasništo. Da bi se situacija promijenila Gorana kaže da se moramo angažovati oko samih sebe i promjenu započeti na mikro nivou.

Milica Pralica, aktivistkinja Udruženja Oštra nula iz Banjaluke, kaže da smo svjedoci da sve veći broj ljudi, i to ne samo mladih, napušta BiH.

“Čak i ljudi koji imaju neke sigurno poslove odlaze, jer više nemaju povjerenja u sistem socijalne pravde u BiH”, rekla je Milica Pralica.

Na ovom panelu govorilo se o socijalnoj (ne)pravdi u BiH i krizi ljevice, o tome kako je došlo do urušavanja socio-ekonomskog sistema, na šta se možemo fokusirati i pokušati uticati na poboljšanje trenutnog stanja u BiH. Takođe, predstavljeno je istraživanje “Životne priče radnih migranata iz BiH: Balkanski diskurs, liminalnost i integracija”, koje je objavljeno u Journal of Balkan and Near Eastern Studies, a čiji autori su: Dalibor Savić, Anđela Pepić i Duško Trninić.

(TIP/Izvor: Buka/Autorica: Maja Isović Dobrijević)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.