Elvir Padalović: Bošnjaci, Hrvati i Srbi konačno našli zajedničkog neprijatelja i rješenje za sve svoje probleme

03.04.2019 16:09
 

“Molim sve navijače da se ujedine na ovaj dan,Horde,Fukare,Red Army,Manijake itd. da rastjeraju ovaj otpad iz šehera” 

“Čime se ponosite pederima i pedofilima .. ??? A zdrave porodice ste doveli do ruba egzistencije … zdrave uništavajte a ove promovisite majku vam je… bolesnu !!”

“Hajmo mi normalni napraviti paradu …izaci sa zenama,djevojkama sa svojom djecom i fino prosetat gradom.Ovo je cisto nametanje nacina zivota kao u nekim stranim zemljama.Malo pomalo eto ih u politiku pa kroz zakone eto ih na mjesto premjera pa onda i u skole da nam djeca uce o tome i s tim polahko i usvajanje djece.Sta nam rade stranci to je nevjerovatno.” 

“Fejs huligani ostavite se pisanja njego motike u ruke pa govna rastjerati”

“Ja sam za to da ih policija zastiti kao sto je stitila borce na mirnim demonstracijama. Malo palicom malo nogama”.

“Svi da se ujedine Srbi, Muslimani i Hrvati da rastjeraju tu bagru i gamad”

Ovi komentari nasumično su odabrani sa nekoliko portala u Bosni i Hercegovini, a isključivo povodom najave organizatora da će se u Sarajevu održati Parada ponosa 8. septembra. Lavina komentara i nevjerovatna količina govora mržnje sručili su se u ova dva dana na organizatore Prajda. Ujedinjeni u mržnji prema LGBT populaciji, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, tako su konačno pronašli svog ultimativnog neprijatelja, arhetipskog protivnika svakog istinskog rodoljuba i domoljuba. Jer, normalno, uvijek su za probleme krivi “oni drugi”, te ćemo tako sve svoje frustracije, negativnosti i mržnju ispoljiti na populaciju koja želi samo da šeta.

Prema definiciji, Parada ponosa, Povorka ponosa (poznata i kao Gej parada) je godišnja povorka LGBT osoba, koja se održava u mnogim gradovima širom svijeta. Parade ponosa se održavaju širom regije, ali BiH i po ovom pitanju zaostaje za drugim državama. Iako parade ponosa ponekad imaju prateći trend nemira i napada od strane nesimpatizera LGBT zajednice, one su ipak održane u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici i drugim gradovima regiona.Prve parade su imale značajnu političku ulogu u emancipaciji LGBT osoba, jačanju vidljivosti i postavljanju zahtjeva za poštivanje prava osoba drugačije seksualne orijentacije.

Sudeći prema prvim komentarima javnosti, bh. društvo još uvijek nije spremno prihvatiti seksualnu orijentaciju koja nije heteroseksualna. Bez obzira što svaki prajd služi upravo podizanju svijesti o problemu, povećavanju vidljivosti LGBT osoba, njihovih svakodnevnih specifičnih problema sa kojima se susreću zbog svoje seksualne orijentacije i rodnih identiteta, te što se traži poštovanje njihovih osnovnih ljudskih prava i sloboda, većina komentatora problem vidi, ne samo u poštovanju drugog i drigačijeg, već i u samom tom vizuelnom segmentu  – odnosno šetnji kroz grad. Zato se tu često može vidjeti komentar ” a šta imaju da paradiraju kroz grad, neka TO rade u svoja četiri zida”, ” a zašto mi “normalni” ne možemo šetati” i slično. Upravo zato je Prajd i više nego potreban.

Da je situacija i više nego zabrinjavajuća pokazuje zvanični stav Stranke demokratske akcije, koji je čak pozvao organizatore da odustanu od Povorke, jer će to samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja.

“Smatramo da u društvu kakvo je naše, koje njeguje temeljne vrijednosti i uz sve veće izazove savremenog doba nastoji sačuvati porodicu, javne parade i povorke LGBT osoba ne treba organizirati jer će se time samo produbiti jaz između ljudi različitih shvatanja, a ljudska prava neće dobiti novu vrijednost. Zato pozivamo organizatore i vlasti u Kantonu Sarajevo da odustanu od organiziranja ovakvih manifestacija i bez ikakve potrebe ne unose nered među građane glavnog grada Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju Kantonalnog odbora SDA Sarajevo.

Civlizacijskim miljama udaljen začuo se juče i stav Švedske ambasade u BiH, koja je pozdravila organizaciju ove manifestacije u Sarajevu.

“Ambasada Švedske je sa zadovoljstvom prihvatila vijest o tome da će se prva bh. povorka ponosa održati u septembru ove godine u Sarajevu. Podržavamo organizacije koje se bore za ljudska prava u BiH, među kojima su i LGBTIQ organizacije, kako bismo doprinijeli jačanju prava LGBTIQ osoba u BiH. Stoga, radujemo se ovom događaju”, stoji na zvaničnoj Facebook stranici Ambasade.

Organizaciju Prajda pozdravila je i Ambasada Velike Britanije u BiH.

Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana ocjenjuje za BUKU kako “stav SDA samo pokazuje strah od različitosti, koji nije samo vezan za ovu partiju, nego i za društvo u cjelini.”

“Njihov stav pokazuje kako smo mi nominalno za poštivanje različitosti, za evropske vrijednosti i standarde, a u suštini, kad malo zagrebemo ispod površine, vidi se pravo stanje stvari. Strah, ksenofobija, homofobija, predrasude. Upravo iz tog razloga, da nam se ne bi podmetale ove floskule o podjelama u društvu koje ovakav događaj može da izazove, treba se voditi zakonima koje je i SDA između ostalih partija, donosila”, ističe Žolja, pa dodaje da se ovo odnosi prije svega “na zakon o zabrani diskriminacije, zakon o slobodi izražavanja i okupljanja, koji apsolutno dozvoljava jednu ovakvu manifestaciju. “

“Svi oni koji pozivaju na zabrane, govor mržnje i diskriminaciju pozivaju na kršenje zakona i trebaju biti procesuirani, uostalom to su organizatori već govorili”, kaže naš sagovornik.

Helsinški parlament građana apsolutno podržava organizaciju Parade, a Žolja kaže kako je “tragedija ove zemlje počela kada smo počeli masovno da kršimo zakone, a čini mi se da se na zakone više niko i ne obazire, posebno najviši nosioci vlasti”.

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava nam kaže da je zanimljivo kako je dobrom dijelu svih naroda u BiH ogroman problem organizacija Parade ponosa, ali im ne smeta to što svaki dan žive u siromaštvu, što ih političari svakodnevno obmanjuju ili što kriminalci dobijaju smiješne zatvorske kazne.

“Ljudi drugačije seksualne orijentacije su postali narodni problem broj jedan, što govori o tome koliko građani, često i nesvjesno, zbog konzervativnog vaspitanja, traže glavnog krivca za svoje probleme, boreći se za svoj “način života”, a LGBT populacija im dođe kao odlična grupa za to”, naglašava naš sagovornik.

Govor mržnje i prezir prema ovoj zajednici je zajednička nit koja spaja dobar dio pripadnika sva tri konstitutovna naroda u BiH, što je porazna činjenica, jer mržnja i prezir prema bilo kojoj populaciji ukazuju samo na to koliko je neko društvo iščašeno.

“Skoro jedini modus su postali vrijeđanje i prijetnje, dok onih koji na pristojan i civilizovan način vode borbu, u skladu sa svojim interesima, protiv Parade ponosa skoro da i nema. Nažalost, govor mržnje, prijetnje i vrijeđanja lako pređu i u fizičko nasilje, pogotovo prema drugim i drugačijim od ustaljenih normi i plašim se da ne dođe do većih nemira na samoj Paradi”, naglašava Lučka.

Suština Povorke je da se pažnja javnosti usmjeri prema kršenju ljudskih prava i sloboda LGBT osoba, te je ona ujedno i jedan politički i aktivistički događaj. Osobe koje marširaju,  marširaju kako bi upozorile i izrazile svoje negodovanje zbog kršenja njihovih prava, ali istovremeno traže od države da im ona više pomogne u zaštiti. Na drugu stranu, država pokazue svoju spremnost da zaštiti ugrožene kategorije stanovništva. Stoga Povorka služi kao test, i jednima i drugima. Svaki nemili događaj koji bi se mogao dogoditi značio bi samo jedno – da smo opet, po ko zna koji put, pali na testu.

(TIP/Izvor: Buka/Autor: Elvir Padalović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.