Četvrt vijeka od uvođenja interneta u BiH: Surfovanje najčešće zbog zabave

20.03.2019 08:58
 

 I 25 godina nakon uvođenja interneta u BiH, prema mišljenju stručnjaka, ovu globalnu mrežu bh. građani i dalje najviše koriste za zabavu i društvene mreže, a mnogo manje u poslovne svrhe.

“Internet danas u BiH najviše služi za zabavu, igru i komentarisanje stvarnosti u kojoj živimo. Najmanje se koristi za poslovne svrhe, jer država još nije obezbijedila zakone, potrebne regulative koje kontrolišu korišćenje svega toga.  Jedan od primjera je novi Zakon o igrama na sreću, gdje se igre elektronski ne organizuju samo zato što država nema načina kako da kontroliše novac, priliv novca i ostalo”, rekao je Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informacione tehnologije Privredne komore RS, te dodao da internet u poslovnom smislu nije doživio pravu ekspanziju.

Naglasio je da provajderi i dalje ne investiraju na određenim prostorima, već da su više fokusirani na urbano područje i na sigurne, ciljane korisnike, koji su dugogodišnji i pouzdani.

Naveo je da u BiH jedan broj stanovnika koji žive u ruralnim područjima nema kvalitetan internet.

Rekao je da je internet tokom svih ovih godina koliko postoji u BiH  doživio velike promjene, počevši od promjene same tehnologije pristupa ovoj komunikacionoj mreži.

Prema njegovim riječima, ranije je pristup internetu bio moguć jedino putem analogne telefonske linije.

“Danas imamo situaciju da su i internet i pristup internetu mnogo brži u odnosu na taj period. Bitno je i da je pristup internetu sada svakome moguć na jedan jako jednostavan način”, dodaje Dragičević.

Haris Hadžialić, generalni direktor kompanije “GlobalGPS BH”, kazao je da je internet u BiH postao aktivan 1994. godine.

“Tog prvog dana je bila jedna veza na internetu i tad se to zvalo BBSi. Taj sistem je radio do 1996. godine, kada je zamijenjen u punom kapacitetu .ba domenom i otvaranjem interneta kakav je prilično i danas znan”, rekao je Hadžialić za “Nezavisne”.

Prema njegovim riječima, tadašnje internet veze bile su oko 100 puta sporije nego današnje, a dominantni telekomi su, kako kaže, imali enormnu korist od ove vrste posla.

“Sve je uvedeno i dostupno putem interenta i to je postao jedinstven medij. Zato nam trebaju širokopristupne mreže kako bismo mogli doći do više podataka u što kraćem vremenu”, istakao je Hadžialić.

Naglasio je da je tehnika prihvatljiva i lako upotrebljiva u BiH, te da ne zaostajemo mnogo za svijetom, ali da modeli rada, povjerenje u sistem, regulativa i zakoni koče napredovanje i veći ulaz interneta.

“Mi nemamo razrađen model podrške ni u edukativnim institucijama, a kamoli podršku razvoju i penetraciji interneta. Moramo razviti svijest o zajedničkom radu i djelovanju protiv neznanja i zatupljenosti. Ljudi odlaze jer im je lakše koristiti 4G bilo gdje osim u BiH”, rekao je Hadžialić.

Slobodan Mićić, profesor informatike i razvojni programer iz Brčkog, kazao je za “Nezavisne” da je razvoj interneta velika stvar za napredak čovječanstva.

“Zahvaljujući privilegiji brzog interneta, kakav imamo danas, pitanje materijalnog znanja je gotovo u potpunosti riješeno”, rekao je Mićić.

Prema njegovim riječima, komunikacija je uveliko pojednostavljena, kao i razmjena podataka i sadržaja.

Naveo je da će internet u bliskoj budućnosti vjerovatno znatno promijeniti ljudsko društvo, te da imamo veliku sreću što živimo u vremenu u kojem možemo da posvjedočimo velikom razvoju.

Konferencija o digitalizaciji

Konferencija “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva” se održava od 18. do 20. marta u Sarajevu u organizaciji Spoljnotrgovinske komore BiH i izvršenjem  kompanije “GlobalGPS BH” d.o.o., kao izvršnog organa programa.

Ciljevi konferencije su upoznavanje bh. društva s pojmom digitalizacije kao generatorom razvoja domaće privrede i stvaranja boljeg okruženja za investicije i otvaranje prostora investicijama u nove visokotehnološke projekte.

Haris Hadžialić, generalni direktor kompanije “GlobalGPS BH”, kazao  je da je ovo idealna prilika za BiH da konačno pristupi procesu digitalizacije, usvoji i primijeni najbolje praske i internacionalne standarde s ciljem ekonomskog razvoja u kontekstu približavanja članstvu u Evropskoj uniji.

(TIP/Izvor. Nezavisne novine)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.