Krajiški kićeni svatovi u ‘začaranoj’ šumi

19.03.2019 08:28
 

Resenovačka, ‘začarana’ šuma, kako joj legenda dade ime, u bosanskograhovskoj općini, uz granicu sa Hrvatskom, puna je prirodnih pećina koje su bogate ukrasima, na kojima im mogu zavidjeti i najatraktivnije pećine poput Postojnske jame u Sloveniji.

Među njima je najljepša Ledenica, sa svojim nakitima, posebno „kićenim svatovima“. Sve do pred kraj prošlog stoljeća, bio je ovo turistički dragulj koji su posjećivale desetine hiljada turista.

Danas, devastirane i zaboravljene, čekaju projekte obnove i vraćanja u novi život.

Da priroda ništa ne radi uzalud zorno pokazuju ove pećine, posebno Ledenica, pećina koja se smjestila desetak kilometara od centra Bosanskog Grahova i dva kilometra uz magistralni put Drvar – Bosansko Grahovo.

Priroda joj je podarila vječni led i ledene ukrase i za cijeli je taj kraj dugo bila pristojan izvor prihoda i turističko odredište. Otud joj i ime, jer se led formira u njenoj ulaznoj dvorani i zadržava cijelim tokom godine.

Primjerci prirodnih rijetkosti

Po svojim ljepotama Ledenica se ubraja među najatraktivnije pećine u regiji, čak i u Evropi, sa najinteresantnijim primjercima prirodnih rijetkosti koje se kriju u unutrašnjosti.

Sva ljepota, sjaj i raskoš otkriju se odmah nakon ulaska, posebno sagledavanja cijelog prostora. I najljepša je u nizu pećina u Resenovačkoj šumi, koje se nalaze na udaljenosti od oko dva kilometra i međusobno su povezane i to – Skakića, Čađava i Vodena.

Povezane su i sa pećinom u Bastasima u drvarskoj općini u kojoj je Josip Broz Tito, komandant NOV-a i POJ-a, boravio pred historijski „Desant na Drvar“ u Drugom svjetskom ratu 1944. godine.

U zapisima o istraživanjima stoji još da je neistraženi dio Ledenice duži od 20 kilometaraAl Jazeera

Ledenica je pećina ponorskog tipa. Bogata je pećinskim nakitom – stalaktitima, stalagmitima, pećinskim stubovima, salivima, koralnim nakitom, bigrenama i kalcitnom kredom. Karakterišu je i erozivne forme, ponori, odžaci, vigledi, po čemu joj mogu zavidjeti mnoge druge pećine.

Nakit je čudnog oblika – sabljast, vretenast, u oblicima je plasta, kaktusa, čempresa, jela, likova iz bajki i mitologije. Dominiraju razne boje – crna, siva, preko različitih varijacija okera do bijele.

Posebna joj je rijetkost, a samim tim i vrijednost, svjetlucavi nakit od kristalnog kalcita.

Trinaest unutrašnjih dvorana

U istraženom i ispitanom dijelu Ledenica ima 13 dvorana različtih dimenzija i karakteristika ukupne površine 8.447 metara kvadratnih. Svaka ima ime i to – Ulazna, Tamni vilajet, Mramorna, Šarena, Jezerska, Mlada Bosna, Baš-Čelik, Mlada i djeveri, Kićeni svatovi…

Zanimljivo, i pećinski ukrasi dobili su imena Karavan, Začarana šuma, Kićeni svatovi, Krajiška mlada i djeveri, Stari Vujadin, Baldahin, Perjanica, Nikoletina Bursać, Jovica jež, Minsko polje, Hajduci, Uskoci, Ustanici…

Zapisano je da je prva istraživanja Ledenice izvršio M. Malec sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a detaljno je to uradila Speleološka grupa Društva istraživača iz Valjeva, da bi cjelovito istraživanje obavio dr. Branko Lazarević oko 1978. godine. Profesor Lazarević je radio više mjeseci i prema ostavljenim zapisima upravo je on i dao imena, ne samo dvoranama, već i dobrom broju pećinskog nakita.

U zapisima o istraživanjima stoji još da je neistraženi dio Ledenice duži od 20 kilometara, ali i to da je o Resenovačkim pećinama, posebno o Ledenici pisao još 1878. godine engleski arheolog i putopisac A. J. Evans, koji je kao dopisnik engleskih listova, napisao da se ovdašnje stanovništvo snabdijeva iz njih vodom, da stoka u njima planduje i da služe za skrivanja.

Nakon tih istraživanja urađen je prilazni put do Ledenice, uređene su unutarnje staze i elektrifikacija, a za javnost je otvorena 1979. godine, od kada postaje i turistički dragulj. Ispred, na platou su bili i ugostiteljski objekti, smješteni u preuređenim vagonima popularnog voza „ćire“, koje je kao uspomenu na historijsku uskotračnu prugu, darivala Općina Drvar.

Godišnje i do 150.000 posjetilaca

Ledenica je proglašena specijalnim geološkim rezervatom.

Nekadašnji turistički radnici i vodiči u Ledenici svjedoče, a što ima i u ostavljenim zapisima, da ju je posjećivalo godišnje i do 150.000 turista iz gotovo svih evropskih zemalja, a najviše iz Hrvatske, Češke i svih dijelova BiH. I trajalo je to sve do devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je i Ledenica prekrivena zaboravom i jednostavno ostavljena.

Danas – tragovi lomljenja i krađe nakita, vidljivi gotovo u svakom njenom dijelu. Uprkos tome, podzemni dvorac i dvorane i dalje ostavljaju bez daha.

U Bosanskom Grahovu, koje je iz proteklog rata izišlo potpuno socijalno i urbano porušeno, i u kojem manjka razvojnih projekata, pokrenuli su projekat obnove Ledenice i Šatorskog jezera, drugog ovdašnjeg prirodnog dragulja, kako bi ponovo vratili i stavili u funkciju turističke potencijale.  Planiran je cijeli niz aktivnosti, a podršku lokalnoj zajednici u ovom pruža i Evropska unija.

U tom je kontekstu Kanton „deset“  Ledenicu i Šatorsko jezero proglasio  Eko-zonama od posebnog interesa.

Gorske oči na Šator planini

Pored Ledenice i drugih pećina u Resenovačkoj šumi Bosansko Grahovo ima i Šator planinu koja ima prirodna jezera poput „gorskih očiju“ i to na 1.448 metara nadmorske visine. Stotinjak metara više je i Bulino vrelo, za koji narodna legenda kazuje da ima ljekovita svojstva, posebno za očne bolesti i nerotkinje. Tradicionalno. Grahovaljani, Glamočani, Livnjaci i Drvarčani okupljaju se na ovim mjestima na Ilindan 2. avgusta, koji je posvećen kultu tih jezera.

Bosansko Grahovo ima i Šator-planinu koja ima prirodna jezera poput ‘gorskih očiju’Al Jazeera

Legenda kaže da su nerotkinje poslije obreda kupanja u ovoj vodi, a prije izlaska sunca obavezno rađale djecu, kojima bi davale imena Adam i Bulića. Pažnju posjetiocima privlači  i selo Preodac, koje po kazivanju mještana ima vrela koliko i dana u godini. Međutim, kažu da danas polako presušuju zbog masovne i nekontrolirane sječe šume.

I tako danas – dok čekaju obnovu i povratak novom životu Ledenica i druge pećine u Resenovačkoj šumi, ali i Šatorsko jezero, nastavljaju živjeti u legendama.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:  Mirza Sadiković)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.