“Sutra bih se vratio u Bosnu i Hercegovinu”

05.02.2019 21:18
 

U Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju stižu rekordni novčani iznosi iz dijaspore. Mnogi, svoje bližnje, pomažu samo finansijski i ne razmišljaju o povratku, a drugi ostaju vezani za domovinu i sanjaju o povratku?

“Mnogi od nas često razmišljaju o tome da se jednog dana vrate”, govori Adnan Berberović, Hercegovac koji 25 godina živi u Švedskoj. “Većina ljudi taj dan dočeka tek kada ode u penziju. Ali, da li je zaista vrijedno čekati da ostarite, da biste ostvarili svoj san?”, nastavlja on.

Berberović je jedan od onih koji ne želi da čeka. Kao suvlasnik firme SEEBA, koja se bavi poslovnim konsaltingom u Stockholmu, otvorio je prošle godine podružnicu u Sarajevu. Nije se vratio u BiH, ali ne znači da u budućnosti neće.

“Otvaranje firme na bh. tržištu motivisalo je naše dvije saradnice da se presele u Sarajevo”,ponosno govori Berberović. Riječ je o dvije sestre koje su bosanskog porijekla, a rođene su u Švedskoj.

Iako je BiH prošle godine postala bogatija za jednu kompaniju i dvije osobe, prema nedavnom istraživanju Agencije za statistiku BiH, ta država je iste 2018. godine, postala siromašnija za 250 hiljada radno sposobnih građana u odnosu na 2008. godinu. Van granica BiH, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, danas živi oko 1,7 miliona građana, ali se procjenjuje da je broj ipak veći i zaokružuje se na dva miliona. Unutar granica BiH, prema statistikama posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, živi 3,5 miliona stanovnika.

Nakon što ste shvatili da nema velike razlike između broja stanovnika unutar i izvan BiH, a i sa saznanjem da je razlika vjerovatno svake godine sve manja, da nastavimo optimističnije:

“Mnogi pomažu, ali ne vole pričati o tome”

„Moji prijatelji i ja smo htjeli na neki način da doprinesemo razvoju BiH i zaključili smo da je najbolje investirati u mlade i u obrazovanje”, objašnjava Emir S. koji u Beču živi 14 godina i dodaje da su tamo nastale dvije inicijative:

„Prva inicijativa je fond za stipendiranje studenata Univerziteta Tuzla, a druga je podrška kabinetu informatike moje bivše srednje škole, Gimnazije ‚Meša Selimović‘. Kupili smo 14 setova mikrokontrolora uz čiju pomoć učenici mogu praktično učiti programiranje”.

U saradnji sa nevladinom organizacijom Fondacija tuzlanske zajednice, Emir i još dvadesetak osoba koje žive u BiH i izvan, stipendirali su pet studenata. Fond nosi ime „Prometej”, promovira sekularizam i antifašizam, a od stipendista se zauzvrat traži aktivizam u lokalnoj zajednici, objašnjava Emir.

„Beč nije tako daleko i šteta je da ne iskoristimo priliku i pomognemo koliko možemo”,govori dalje Emir, koji javnosti nije htio otkriti svoje prezime. To objašnjava sljedećim riječima: „U tome nisam jedini i smatram da se ovakva vrsta angažmana ne bi smjela koristiti za vlastitu promociju. Postoji veliki broj ljudi koji redovno pomažu, ali nikad ne pričaju o tome i mislim da je to tako i pravilno”.

Iako Emir redovno prati političku situaciju u BiH, tek prošle godine je prvi put iz Beča glasao na opštim izborima. „Dijaspora treba glasati. Društvo je dole zarobljeno i oni koji žive vani vidjeli su kako funkcioniše normalna demokratska država i mogu možda bolje razlučiti progresivne od destruktivnih političkih opcija”, objašnjava Emir koji svake godine u BiH provede tri do četiri sedmice.

Na pitanje da li bi se vratio u BiH, Emir odgovara: „Ne bih isključio tu opciju. Da postoji zdrava politička atmosfera, da se cijene znanje i rad, ja bih se sutra vratio. Radio bih i za manje novaca. Ali realno, sada ne izgleda kao da će tako uskoro biti”, zaključuje on.

Iz dijaspore u regiju stižu rekordni novčani iznosi

Novac koji u Srbiju, BiH i Hrvatsku pristiže iz inostranstva nije zanemariv: Prema posljednjim zvaničnim podacima Centralne banke BiH, u 2017. godini iznos novčanih doznaka iz dijaspore iznosio je 2,61 milijardi KM. U Hrvatsku su je iste godine iz inostranstva stiglo 2,12 milijarde eura, dok srpska Narodna banka ima najnovije podatke – na osnovu novčanih doznaka na adrese građana Srbije je 2018. stiglo 3,1 milijarda eura.

U sve tri zemlje se radi o rekordnim iznosima, a procjenjuje se da su novci koji stižu neformalnim putem, duplo veći.

No, nisu baš svi tako politički angažovani i povezani sa zemljom svog porijekla kao naši prethodni sagovornici. Kod nekih to ipak ostaje na nivou nostalgije, lijepog osjećaja i odmora. Emir Hadžimujagić rođen je u BiH, ali većinu svog života proveo je u Hrvatskoj i posjeduje hrvatski pasoš. Danas živi u Minhenu, i ne vidi svrhu političkog ili bilo kakvog drugog angažovanja ni u jednoj, niti u drugoj zemlji.

„Emotivno sam jako vezan i za Hrvatsku i BiH. Ali ne glasam niti se angažujem u bilo kakvom smislu. Jedina konekcija su prijatelji i članovi obitelji koji su tamo ostali”, govori on za DW.

Emir ipak svake godine sa svojom djevojkom posjećuje Sarajevo i Zagreb, a odmor provode na hrvatskoj obali, jer kako kaže, na obje lokacije se lijepo osjećaju. Roditelji njegove djevojke, Selme Muratović su u Njemačku doselili 60-ih godina, i ona je rođena u Njemačkoj. Ni nju, kao ni Emira ne zanima politička situacija na Balkanu.

Adnan Berberović sa početka priče smatra da migranti iz bivših zemalja Jugoslavije ne smiju odustati od svojih domovina:

“Mnogo je problema u zemljama Balkana koji mogu demotivisati naše ljude da se angažuju. Ali, oni ipak mogu iskoristiti najbolje iz oba svijeta – i sa Balkana i sa Zapada – i tako pomoći zemljama iz kojih dolaze da brže i lakše prođu transformaciju do stabilne ekonomije. Jer, danas je cijeli svijet mobilan i digitalan i uskoro ćete moći ostvariti prihod gdje god da živite, pa zašto onda da ne živite na Balkanu? Tu možete biti samo dobitnik”, zaključuje on.

(TIP/Izvor: Deutsche Welle/Foto: Pixabay)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.