Harun Cero: Reformska agenda za BiH nije uspjela, a već prave novu

08.11.2018 07:23
bih_zastave_ap_2_2
 

eformska agenda za Bosnu i Hercegovinu nije donijela očekivane rezultate, a novu, o kojoj se ovih dana počelo pregovarati u Sloveniji, ne treba donositi u zatvorenim krugovima, kažu analitičari za Al Jazeeru.

U Brdu kod Kranja prošle sedmice održan je sastanak koji su organizirale ambasade Njemačke i Velike Britanije u Bosni i Hercegovini s predstavnicima desetak stranaka iz te zemlje s ciljem definiranja nove reformske agende, koja bi trebala biti aktuelna u sljedeće četiri godine. Nastavak je to njemačko-britanske inicijative za provođenje neophodnih reformi u Bosni i Hercegovini, a, kako je navedeno, novi pregovori trebali bi biti održani u sljedećih mjesec dana.

Krajnji rezultat trebao bi biti dokument koji će sadržavati prioritetne tačke nove reformske agende u prvih 100 dana rada vlada u Bosni i Hercegovini. Kao prioriteti su navedeni rasterećenje realnog sektora, poboljšanje poslovne klime, reforma zdravstva i drugi faktori bitni za živote građana i cjelokupnu političku i ekonomsku klimu u zemlji. Sastanku su prisustvovali predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke i drugih monetarnih institucija.

Zatvoreni krugovi

Izvršna direktorica think-tanka “Populari” Alida Vračić smatra da je problem s eventualnom novom reformskom agendom za Bosnu i Hercegovinu identičan kao i prije četiri godine jer se strateški važni dokumenti, koji se tiču svih građana te zemlje, ponovo donose i o njima se raspravlja u vrlo zatvorenim krugovima. To, kaže, mora prestati.

Lažni veterani

Bodo Weber, analitičar u Vijeću za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, kaže da je reformska agenda dovela do ograničene discipline u javnoj potrošnji, konsolidiranju javnih budžeta, ali da je sve stalo kad je riječ o strukturnim reformama koje bi se zaista usprotivile sistemu patronaže.

To se, navodi Weber, dogodilo jer Evropska unija nije imala hrabrost zaista upotrijebiti instrument finansijskog uvjetovanja.

“Nova agenda trebala bi sadržavati uspostavljanje vladavine prava i nezavisnog sudstva u domenu privrede. Osim toga, trebala bi obuhvatiti sve strukturne reforme izbjegavane u prethodnoj agendi, od reforme zapošljavanja u javnom sektoru preko restrukturiranja javnih preduzeća do ozbiljnog nadzora nad subvencijama za lažne veterane”, ističe Weber.

“Za očekivati je, naročito nakon iskustva sa zakonima o radu i akcizama, da građani pokažu otpor prema svim rješenjima koja nisu transparentna. U tom kontekstu čak i dobra rješenja i prijedlozi ostaju ili nerealizirani ili nemaju dobar odjek. Drugo, mnogo važnije pitanje je kako se postavljaju prioriteti koje Bosna i Hercegovina mora rješavati te na osnovu kojih podataka odlučujemo šta ćemo raditi prvo, a šta može čekati”, kaže Vračić.

Imajući u vidu nezaustavljiv odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine, smatra ona, svaki novi plan mora osmisliti bolji i kvalitetniji ambijent i uvjete za one koji ostaju.

“Servisi (zdravstveni, infrastrukturni, edukacijski) u nepovratno su lošem stanju, što svakoj ozbiljnoj vladi mora biti prvi i najvažniji prioritet. Besmisleno je pričati o boljem ekonomskom okruženju kada najbolji odlaze, doktori i učitelji, mladi i ljudi s porodicama. Dalje, plan svake ozbiljne vlade ili grupe vlada mora biti što hitnije rješavanje enormnog zagađenja u Bosni i Hercegovini. U konačnici, da bi bilo kakva reformska agenda zaživjela, mora biti realistična i odražavati stvarne probleme građana Bosne i Hercegovine”.

Reforma javne uprave

Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić kaže da je problem s reformskom agendom to što su sve one mjere koje su išle ka tome da se racionalizira i smanji javna potrošnja, reformira javna uprava i koje imaju veze s tim da se ekonomija u Bosni i Hercegovini oslobodi političke stege uglavnom podbacile.

“Bez obzira na sve naše kritike o tome kako je ona donesena i kako je jako malo urađeno na pripremi agende, činjenica je da jako malo izašlo iz nje. Mi nismo imali objedinjenu strategiju u smislu u kojem se pravcu treba ići kada su u pitanju socio-ekonomske reforme. Ništa nije urađeno po pitanju reforme javne uprave. Naše političke elite su se pokazale iznimno vještim kada je u pitanju izbjegavanje hvatanja u koštac s tim problemom”, ističe Huskić.

Dodaje da će, ako se nova agenda, “ali ovaj put bezuslovno”, ne bude bavila reformom javne uprave i korupcijom, druge mjere donijeti samo djelomično zadovoljenje.

“Ključni razlog za donošenje reformske agende je bio to što politika gospodari cjelokupnim sistemom. Čak se više ne libi da to kaže. To je problem. Da je to sistem koji je održiv i da to može funkcionirati, pa hajde, ne bi se niko ni brinuo zbog toga šta je Bosna i Hercegovina, je li to ekonomski feudalna država ili ne. Problem je što mi imamo generalnu politiku gdje više trošimo nego što generiramo. U tom cijelom procesu oni dodatno opterećuju jedino vitalno u Bosni i Hercegovini, a to je privatni sektor, koji koliko-toliko funkcionira. Stranci su to dobro identificirali. Kazali su: ‘Nemate pare, one vam trebaju, a mi ih imamo.’ Zbog toga su na tim sastancima uvijek Međunarodni monetarni fond i EBRD. Dali su nam reforme koje trebamo provesti da bismo dobili te pare. To je ideja”, ističe Huskić.

Ruski i turski krediti

U međuvremenu, kaže on, dogodilo se još nešto.

“Kada su se počela dešavati prva klizanja kada je u pitanju MMF, počela su se tražiti druga rješenja. [Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda] Milorad Dodik govorio je o dva ruska kredita, a [aktuelni član bh. Predsjedništva] Bakir Izetbegović je govorio da ima zainteresirana banka u Turskoj. Sve više se počeo tražiti novac sa strane od ovih, kako mi kažemo, ‘novih međunarodnih aktera’ na bh. sceni.  Ne znam može li po pitanju ovog problema konkretno reformska agenda bilo šta da kaže, ali njen fokus mora biti na rashodima. Nijedna od stranaka na vlasti nije htjela ići u reformu javne uprave, da sebi ne napravi problem na narednim izborima. Problemi će, ako se ovo nastavi, biti demografske prirode. Ti možeš ljudima reći: ‘Evo, Bosna i Hercegovina će za 50–60 godina dostići nivo Evropske unije.’ Na to ljudi jedino mogu reći: ‘Doviđenja i uživajte u tom blatu i tome što ste sami napravili'”, kaže Huskić.

Reformska agenda utvrđuje glavne planove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i entitetskih vlada za socijalno-ekonomske i s njima vezane reforme. Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, strukturne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, politike zapošljavanja u javnom sektoru, unapređenje poslovne klime i konkurentnosti, reforma socijalnih davanja, restrukturiranje javnih preduzeća, reforma zdravstvenog sektora i vladavina prava samo su dio aktuelne reformske agende.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Harun Cero)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.