Uz političare, i vjerske vođe u političkom ringu

18.10.2018 09:04
54FECEA1-4490-4E35-92FC-15054B75EB9F_w1023_r1_s (1)
 

Iako je prema Ustavu Bosna i Hercegovina sekularna država, tanka je linija između politike i religije te se posljednjih godina ili decenija prelijevaju jedni u druge i zajednički kroje sudbinu, kako vjernika, tako i onih koji to nisu.

Zloupotreba vjere u političke svrhe najočiglednija je u predizborno vrijeme, kada se poglavari ili predstavnici vjerskih zajednica tokom kampanje direktno upliću dajući do znanja da je i naredna četvorogodišnja budućnost najbolja s nacionalnim strankama.

Nakon opštih izbora 7. oktobra, uticaj vjerskih poglavara ima produženo dejstvo, pa se komentarišu njihovi rezultati ili daju smjernice o tome šta i kako dalje.Dijelovi propovijedi kardinala Vinka Puljića na misi u nedjelju 14. oktobra, povodom prvog pisanog spomena imena grada Žepče, uzburkale su bh. javnost i izazvale brojne reakcije.

“Mi danas živimo vrlo burna vremena. Ja znam da i među vama sad postoji priča – što će biti s nama? Istina, to je vrlo prljava politička igra koja želi nama ogaditi našu zemlju, ogaditi naše korijenje, ogaditi naš identitet. Pa lijepo kažu – po zakonu… Po zakonu znademo dobro što se događalo četrdesetpete: po zakonu treba uništiti sve što je hrvatsko inteligentno. Sve je to bilo po zakonu. Oteli su nam svu imovinu. I to je po zakonu. Po zakonu je i Hitler došao na vlast. Sve po zakonu…”, poručio je na misi, pored ostalog, nadbiskup vrhbosanski, kardinal Puljić.

 Ove njegove poruke u bh. javnosti su doživljene i kao komentar izbornih rezultata, odnosno pobjede Željka Komšića u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.Ili, da je to odgovor na stavove predstavnika međunarodne zajednice koji su istakli da je Komšić u Predsjedništvo izabran prema Izbornom zakonu i Ustavu BiH.Mnogi su protumačili da se čak radi o poređenju Komšićevog dolaska na vlast sa nacističkim vođom.

green line pharmacy canada .

Oštro je, u izjavi za TV1, reagovao i sam Komšić.”Ako već pokazuje toliki interes za zločinačke likove kao što je Hitler i za povijest, onda mu savjetujem da čim prije ode u Jasenovac ili bar na takozvanu Topolu užasa koja se nalazi na bosanskohercegovačkoj strani i pokloni se sjenama nevinih, zaklanih, maljem ubijenih žrtava Hitlerovog ratnog druga poglavnika Pavelića (Ante) i pomoli se za njihove duše”, poručio je Komšić kardinalu.

Dva dana poslije kardinalovog nedjeljnog govora u Žepču, u utorak uveče, reagovao je glavni tajnik Biskupske konferencije BiH, monsinjor Ivo Tomašević, koji je istakao da “Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić nije nikada usporedio novoizabranog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšić s bilo kojom povijesnom osobom pa tako ni s Hitlerom”.

“Kardinal Puljić podsjetio je i na brojne nepravedne presude nakon svršetka Drugog svjetskog rata donesene na temelju zakona kada su osuđeni i mnogi nedužni ljudi, a velikom broju osoba i institucija oduzeta je imovina koja do danas nije vraćena. Između ostalog, spomenuo je i Hitlerov dolazak na vlast uz pomoć zakona te zapitao – donose li se zakoni zato da čovjeka brane, njegovo dostojanstvo i njegova prava”, napisao je monsinjor Ivo Tomašević.

Univerzitetski profesor iz Mostara, akademik Slavo Kukić kaže da je demanti iz ureda kardinala Puljića logika naknadne pameti.Isprika da nije mislio onako kako je u javnosti interpretirano, može samo ublažiti gorčinu koju je kod mase ljudi izazvao, smatra Kukić.”Ako se njegove riječi nisu odnosile na Komšića, ostaje činjenica da je BiH usporedio s njemačkim rajhom u kojem su vrijedili rasni zakoni. To se ne može nikakvom naknadnom intervencijom osporiti, niti prefarbati”, ističe Kukić.

“Gospodin kardinal”, dodaje profesor Kukić, “se sve intenzivnije miješa u politiku i to na način koji za crkvene poglavare nije ni malo uputan”.

“Ako se sjetimo posljednjih lokalnih izbora, kardinal je bio stalno u društvu s Draganom Čovićem, dajući do znanja da mu je vjetar u leđa. Takođe, koliko se moglo vidjeti, kardinal je naklonjen Izbornom zakonu koji je došao iz vrha HDZ-a BiH (Hrvatska demokratska zajednica BiH), a taj zakon je mnogo više diskriminatoran nego postojeći”, ukazuje Slavo Kukić.

Istoričar i kolumnista iz Splita Dragan Markovina u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da se radi o neprimjerenoj komunikaciji uopšte u javnom prostoru, osobito ako dolazi od visokog vjerskog dužnosnika kao što je nadbiskup vrhbosanski, Vinko Puljić.

“Apsolutno ne odobravam takvu vrstu retorike, niti je to nešto što je uopće potrebno niti može na bilo kakav način pomoći bilo kojem društvu koje je izašlo iz dugotrajnog i teškog konflikta, koje se stalno održava nekako, u duhovnom smislu, na rubu tog “konflikta”, riječi su Markovine.

“Isto tako mislim”, navodi kolumnista Markovina, “da bilo gdje vjerske institucije ne bi trebale biti poligoni za izražavanje političkog mišljenja, a u našim krajevima su praktično prisutne u svim nacionalnim zajednicama od kraja osamdesetih do danas”.

Što se tiče kardinalove izjave, teške riječi ne mogu pomoći u rješavanju prisutnih problema u BiH.
– Dragan Markovina

“Što se tiče kardinalove izjave, takve teške riječi ne mogu pomoći u rješavanju prisutnih problema u BiH. Napisao sam nekoliko kolumni, i za Oslobođenje i za Peščanik, da mislim da retorika s kojom je Željko Komšić pobijedio, bez obzira što ja o HDZ-u mislim sve najgore i nikad HDZ-u ne bih dao glas, neće također pridonijeti normalizaciji odnosa i izgradnji zajedničke budućnosti u BiH. To je, naprosto, začarani krug u kojem se kardinal ne bi smio svesti na tu razinu rasprave, posebno s obzirom na funkciju koju ima i ulogu koju on igra u bh. društvu”, smatra Markovina.

Gotovo istovremeno s porukama kardinala Puljića, u beogradskim Večernjim novostima objavljen je intervju s patrijarhom srpskim Irinejom u kojem je dao više političkih kvalifikacija o situaciji u regionu, posebno o Srbiji i Kosovu.

“Republiku Srpsku je ogromnim žrtvama stvorio srpski narod i ona neće ni nestati, niti se utopiti u unitarnu Bosnu. Nedavni izbori to pokazuju – građani Republike Srpske glasali su prvenstveno za Republiku Srpsku”, rekao je patrijarh Irinej.

Nekoliko dana prije ovogodišnjih opštih izbora, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u intervjuu za zagrebački Večernji list priklonio se stavovima HDZ-a BiH i poručio da pripadnici jednog naroda ne bi trebali birati političke predstavnike drugog naroda.

Pred lokalne izbore u BiH, 2016. godine, na negativne kritike je naišao govor reisu-l-uleme tokom posjete bošnjačkoj zajednici u Švajcarskoj, kada je poručio Bošnjacima da se registruju i glasaju u Srebrenici, kako “vlah” ne bi vladao ovim gradom.

“Nećemo halaliti nikome ko bude mogao, a ne bude htio. Svako ko može dati svoj glas, svako ko može se registrirati, svako ko može uticati da ‘vlah’ ne vlada u Srebrenici. Bit ću potpuno ovdje otvoren, da ‘vlah’ ne vlada u Srebrenici. Nek mu je haram ako to ne učini”, poručio je efendija Kavazović.

Profesorica Univerziteta Istočno Sarajevo Zlatiborka Popov-Momčinović ističe da vjerske zajednice trebaju imati mjesto u javnoj sferi ali da to u BiH mora biti bolje ili sistemski uređeno, kao što je u nekim evropskim zemljama.

“Takođe”, ističe Popov-Momčinović, “neophodno je reagovati na neprihvatljive izjave pojedinaca u svrhu manipulacije, nacionalne homogenizacije i produbljivanja podjela u, ionako podijeljenom bh. društvu”.

Da li verske zajednice odnosno njihovi lideri zloupotrebljavaju politiku ili politika zloupotrebljava njih, teško je reći, ocjenjuje profesorica Popov-Momčinović.

“Možda je reč o sprezi gde one jedna drugu hrane i podupiru u cilju jačanja svog političkog ili simboličkog kapitala. Imali smo tendenciju da verski poglavari daju komentare ili da budu prisutni na stranačkim skupovima, uz neke lidere, čime jasno poručuju da ih podržavaju. Imamo i njihove komentare na ključne teme, evo sada oko rezultata izbora”, ocjenjuje Popov-Momčinović.

“Kada je reč o Srpskoj pravoslavnoj crkvi”, objašnjava Popov-Momčinović, “navikli smo nekako da je ona u tim vodama, posebno kada se radi o Kosovu, jer se Kosovo posmatra kao peta srpska zemlja, što ima i mitološku funkciju u srpskom narodu”.

“Znamo da je Srebrenica bolna tema u kontekstu izvršenog genocida ali smo i tu imali zloupotrebu, odnosno izjavu vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH. Po svim pokazateljima, Srebrenica je najveća povratnička zajednica gde Srbi i Bošnjaci ipak uspešno funkcinišu na lokalnom nivou i tu se ne bi trebalo mešati na način kako je to učinjeno. Vrhunac je izjava poglavara Katoličke crkve u BiH koji je domaće zakone uporedio sa onim koje je nametnuo Hitler, za kojeg je poznato da nije dobio većinu glasova ali je zgrabio sve poluge moći i uveo totalitarni režim. Sve su to neprimerene izjave i moraju se u javnom prostoru kritikovati i na njih se mora reagovati”, upozorava profesorica Zlatiborka Popov-Momčinović.

Brojni su i drugi primjeri višegodišnjeg prisustva vjerskih zajednica u politici i njihovog direktnog uticaja na politički život.

“Kad se postigne vremenski odmak i kada se bude moglo rasuđivati bez opterećenja dnevnih aktuelnosti, nisam siguran da će se religijske zajednice moći osloboditi odgovornosti od onoga što se radilo proteklih 30 godina, posebice u prvoj polovici 90-ih ali i nakon 1995. godine”, kaže profesor Slavo Kukić.

I danas, gotovo svaki dan imamo reakciju nekog vjerskog poglavara ili nekog njegovog pomoćnika, navodi Kukić.

“Bio je intervju gospodina Irineja. Imali smo reakciju reisa Kavazovića pred izbore, što se ne može pravdati temeljnim ljudskim pravom na stav. Kad o političkim pitanjima govori vjerski poglavar, onda on šalje političku poruku svojoj pastvi i na taj način svoju vjersku zajednicu petlja u poslove svjetovnog života. To nije u skladu sa standardima suvremenog demokratskog svijeta, niti je ono što državi Bosni i Hercegovini treba ili što bi njeni građani prihvatali”, zaključuje Kukić.

(TIP/Izvor: RSE/Autorica: Gordana Sandić-Hadžihasanović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.