Velika studija otkrila: Ovo su najteže zarazne bolesti u Europi

01.10.2018 09:07
vvvvvvvvvvvv
 

EPIDEMIJE ospica i groznice Zapadnog Nila, koje su u Europi ove godine odnijele na desetke života, podsjetile su nas na to da za neke zarazne bolesti još nemamo lijek i cjepivo, kao i na to da se neke za koje imamo, ipak vraćaju ili su raširenije nego što bi trebale biti zbog nedovoljne procijepljenosti stanovništva.

Kako smo već pisali na Indexu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da će se u 2019. u kalendar cijepljenja uvesti novo obavezno cijepljenje protiv pneumokoka, bakterije koja kod djece najčešće uzrokuje upale srednjeg uha i pluća, ali može uzrokovati i po život opasnu upalu mozga i sepsu.

I ”lake” bolesti mogu biti opasne

Stručnjaci kada izvještavaju o zaraznim bolestima, nerijetko ističu da one mogu biti teške iako će ih većina relativno lako preboljeti. S druge strane, protivnici cijepljenja vole nalaziti argumente kojima će osporiti ili ismijati takve kvalifikacije. Tako će, primjerice, neki isticati da je u epidemiji ospica ove godine u Europi umrlo svega 40-ak ljudi. Na stotine milijuna stanovnika Starog Kontinenta, to se može činiti malenom brojkom. I uistinu, ospice su bolest koja uglavnom prolazi uz blage simptome. No, s druge strane, to je istovremeno i jedna od najzaraznijih bolesti koje poznajemo pa se čak i mali postotak smrtnosti ili invalidnosti može pretvoriti u rezultat koji nije ni najmanje bezazlen. Uz to, razne bolesti uzrokuju razne zdravstvene probleme koji ne moraju nužno rezultirati smrću, već mogu skratiti život ili smanjiti njegovu kvalitetu nekim oblikom oštećenja, nesposobnosti ili invaliditeta.

Kako odrediti težinu zarazne bolesti?

Dakle, koji je odgovor na pitanje iz našeg naslova i kako uopće na njega odgovoriti?

To su u travnju ove godine u velikoj studiji pokušali učiniti znanstvenici Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Njihovo istraživanje utemeljeno je na podacima koji su prikupljani od 2009. do 2013. Njime je obuhvaćena 31 zarazna bolest prisutna u Europi, a težina je definirana indeksom koji je nazvan DALY (Disability-Adjusted Life Year).

DALY je u biti mjerilo tereta bolesti, razvijeno je 1990-ih, a može se definirati kao broj godina zdravog života koje su izgubljene zbog lošeg zdravlja, invalidnosti, odnosno nesposobnosti ili prerane smrti. Posljednjih godina sve više se koristi za analize i usporedbe u sustavima javnog zdravstva širom svijeta.

Osnovna formula za DALY je zbroj godina proživljenih s nekom nesposobnosti i izgubljenih godina zbog prerane smrti (DALY = YLL + YLD).

U složenijoj verziji formula može poprimiti razne varijacije ovisno o tome s kojim se naglaskom definiraju YLL i YLD. Primjerice, u izvješću WHO-a ona izgleda ovako: DALY = (NxL) + (IxDWxL) gdje je:

N = broj umrlih,

L = očekivano preostalo trajanje života u trenutku smrti u godinama,

I = broj novooboljelih u populaciji,

DW = nesposobnost uzrokovana bolešću,

L = prosječno trajanje bolesti do remisije ili smrti u godinama.

Gripa je najteža

Studija ECDC-a pokazala je da je uvjerljivo najteža bolest u Europi gripa. Autori ističu da je pojavnost gripe značajno veća od pojavnosti bilo koje druge bolesti u njihovoj studiji. Gripa istovremeno ima i relativno visoku smrtnost. Prema ovogodišnjoj studiji, ona se kreće oko 5,89 na 100.000 stanovnika. Studija je provedena na temelju brojki prikupljenih u Velikoj Britaniji, no stručnjaci tvrde da su do sličnih brojki došle i studije provedene u Nizozemskoj i na Novom Zelandu.

Autori ističu da je ovaj rezultat u skladu s preporukama Europskog vijeća i ECDC-a iz 2015. prema kojima bi europske države trebale razviti nacionalne sezonske programe cijepljenja kojima bi se pokrile osjetljive skupine kao što su stariji, kronični bolesnici, trudnice i medicinsko osoblje.

Cjepivo protiv gripe nije tako visoko učinkovito kao što su neka druga cjepiva, poput onog protiv ospica ili dječje paralize, prije svega zato što sojevi virusa gripe koji su u opticaju stalno mutiraju i mijenjaju se. No cjepivo protiv gripe ipak značajno smanjuje težinu te bolesti u populaciji. Naime, osobe koje obole unatoč cijepljenju, imaju znatno blažu kliničku sliku, ona kraće traje pa je i stopa smrtnosti niža. Konačno, cijepljenje značajno smanjuje širenje infekcije ako se postignu visoki cijepni obuhvati pa se i udio oboljelih u ukupnoj populaciji smanjuje.

U vrhu tuberkuloza, HIV i invazivna pneumokokna bolest

U vrhu po težini u Europi je i tuberkuloza čija je smrtnost oko 1,1 na 100.000 stanovnika godišnje.

Smrtnost od HIV/AIDS-a značajno je smanjena zahvaljujući učinkovitim retrovirusnim lijekovima i kreće se oko 0,15 na 100.000 stanovnika. No ta bolest još uvijek predstavlja velik teret jer je doprinos YLD-a u DALY-ju dosta visok (oko 90 %) s obzirom na to da ta bolest ipak znatno smanjuje kvalitetu života.

Nakon njih slijedi invazivna pneumokokna bolest (IPD) protiv koje bi uskoro trebalo početi cijepljenje u Hrvatskoj.

Na grafikonu gore vidi se da ospice (measles) nisu visoko ni po smrtnosti ni po pojavnosti. Ovo drugo rezultat je vrlo visokih stopa procijepljenosti u gotovo svim europskim zemljama. Prije uvođenja cijepljenja, u svijetu je od njih umiralo oko 2,6 milijuna ljudi godišnje, uglavnom djece, a samo u bivšoj Jugoslaviji oko 20.000. Danas je ta brojka u svijetu pala ispod 100.000.

(TIP/Izvor: Index.hr)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.