U BiH oko 150.000 oboljelih od demencije

21.09.2018 12:09
timthumb
 

Alzheimerova bolest je tip demencije, koju karakteriše gubitak pamćenja. Uglavnom se javlja postepeno, pogoršava se vremenom, dok ne postane dovoljno ozbiljno da remeti obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Alzheimerova demencija nije normalan dio starenja, iako starost jeste najvažniji riziko faktor za razvoj Alzheimerove bolesti. Najčešće obolijevaju osobe iznad 65 godina starosti.

Septembar je mjesec Alzheimerove bolest. Taj datum obilježava se u cijelom svijetu kako bi se ukazalo na sve veći broj oboljelih od ove bolesti. Bolest je dvostruko češća kod žena u odnosu na muškarce.

Demencija je klinički sindrom koji karakteriše gubitak kognitivnih i emocionalnih sposobnosti koji je toliko izražen da ometa svakodnevni život. Oko 60 posto svih bolesnika s demencijom čine upravo bolesnici s Alzheimerovom demencijom. Naučnici tvrde da je Alzheimerova bolest rezultat kombinacije genetskih faktora, načina života i faktora sredine. Medikamenti koji se koriste za liječenje smanjuju simptome, ne mogu da izliječe uzrok, ali odlažu propadanje ličnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj oboljelih od demencije u regionu Zapadnog Balkana je dosegao 400.000.

Direktor Centra za demenciju Sarajevo Osman Kučuk izjavio je za Anadolu Agency (AA) da istraživanja pokazuju da je u Bosni i Hercegovini broj oboljelih od demencije oko 150.000. Međutim, podatak sigurno nije u potpunosti tačan jer veliki broj osoba i nije registrovan niti zna da pati od neke vrste demencije.

“Svjetski dan Alzheimera je 21. septembar u mjesecu Alzheimera. Demencija nije bolest, to je sindrom koji je skup zajedničkih simptoma za više bolesti. Radi se o neurodegenerativnom oštećenju mozga koje oštećuje, mijenja i pravi čovjeka disfunkcionalnim. U BiH imamo do 180.000 oboljelih odnosno oko 150.000. To je zaista velika brojka, naročito kada se upoređuje sa stanjem koje je bilo prije agresije u BiH”, pojasnio je Kučuk.

Oni, kao Centar, pokrenuli su različite inicijative u vezi s tim problemom.

“Čast nam je da kažemo da su antideminitivi, lijekovi koji se koriste u terapiji demencije, stavljeni stopostotno na beneficiju odnosno subvenciju od strane države. Nažalost, neki kantoni su to usvojili, a neki nisu, ali su u obavezi da to usvoje”, rekao je Kučuk.

Govoreći o Alzheimeru, istakao je da je u porastu broj slučeva demencije.

“Ako govorimo o pogođenim skupinama tada možemo kazati da od Alzheimera, a to je bolest, obolijevaju osobe koje imaju preko 60 odnosno 65 godina. Vrlo rijetko, dešava se, jer ima zabilježenih slučaja, da je to i ranije. Demencija kao sindrom se više ne veže samo za stare osobe. Danas se sve više početak bolesti vezuje za mlađe osobe. Sve veći broj je oboljelih. To su vaskularne demencije koje potiču od kardiovaskularnih oboljenja”, pojasnio je Kučuk.

Prema njegovim riječima, svake tri sekunde se bilježi novi slučaj oboljelog u svijetu.

“Demencija je zvanično sedmi glavni uzročnik smrtnosti u svijetu. To su zaista zabrinjavajući podaci. Naša svijest je jako niska. Ljudi sa kognitivnim oštećenjima se tretiraju kao ljudi sa manjim intelektualnim nivoom. Ljudi to vežu za ludilo i onda se o tome ne priča. Nema zvaničnog lijeka koji liječi demenciju, nema lijeka koji liječi Alzheimerovu bolest. Imate antidementive koji ublažavaju tu bolest, usporavaju je i odlažu teške simptome. Ne koriste se sistemi da se tim ljudima pomogne, a njima se može puno pomoći. Greška je u našem društvu”, rekao je Kučuk za AA.

Poručio je da je greška društva ustvari mišljenje da je vaš život gotov kada imate dijagnozu demencije ili Alzheimera.

Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice “Prim dr. Abdulah Nakaš”, mišljenja je da “smo mi nekako zaboravili na demenciju”.

“To je bolest zaboravljanja, a najgore je što smo mi kao društvo zaboravili na pacijente koji imaju demenciju i Alzheimerovu bolest. To će postati veliki problem u našoj zemlji, jer se kaže da je svaki čovjek poslije 65. godine pomalo dementan”, pojasnio je Kravić.

S obzirom na to da društvo postaje sve starije, on smatra da će demencije biti više, a pogotovo će biti više Alzheimerove bolesti, kada je čovjek u totalnoj demenciji.

“Pošto je sve više takvih ljudi, mi moramo prilagoditi okolinu takvim ljudima. Postoje načini da se okolina prilagodi, veliki natpisi i različite boje. Jako puno ljudi ne registruje demenciju, ali pretpostavljamo da je to mnogo više nego što vodimo u statistikama”, rekao je Kravić.

Mišljenja je da nije dovoljno učinjeno da se okolina prilagodi takvim osobama.

Alzheimerova demencija dobila je ime po njemačkom neurologu Aloisu Alzheimeru koji je 1907. godine prvi put opisao bolesnicu u dobi od 51 godinu koja je pokazivala simptome ove vrste demencije. Bolest uništava memoriju i druge važne mentalne funkcije i dovodi do gubitka intelektualnih i socijalnih vještina.

U Evropi od Alzheimerove demencije boluje oko devet miliona ljudi, a predviđa se da će se do 2020. godine taj broj udvostručiti. Najčešće se javlja u petom ili šestom desetljeću života i kroz pet godina od prvih simptoma, dolazi do teške demencije. Od postavljanja dijagnoze bolesti bolesnici prosječno žive pet do sedam ili u najboljem slučaju deset godina.

(TIP/Izvor: Anadolija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.