TK kreće u zaštitu imovine

28.07.2018 17:43
9999
 

Kantonalna agencija za privatizaciju Tuzlanskog kantona dobila je ovlaštenje Vlade TK-a da zastupa interese ovog kantona kada je u pitanju imovina preduzeća u državama nastalim raspadom Jugoslavije. Vrijednost imovine preduzeća u Kantonalnoj agenciji još ne žele prejudicirati i, kako kažu, na procjenama rade. Međutim, prema grubim i neslužbenim procjenama, radi se o više od 10 miliona KM.

Milioni

– Imamo 68 stanova i 32 druge nekretnine i realna, odnosno tržišna vrijednost toga je prilično velika. Međutim, koliko od tržišne cijene bismo mi mogli naplatiti, koliko bismo morali platiti poreza državama u kojim se ta imovina nalazi, to je ono na što se treba obratiti pažnja. Teško je precizno reći, ali radi se o milionima maraka, kaže Mirza Brkić, direktor Kantonalne agencije za privatizaciju TK-a.

Postojeći zakoni u Srbiji predviđaju porez od prodaje ovakve imovine, koja se smatra kao kapitalna dobit države, u iznosu od 20 posto, uz još do 30 posto naplate na ime zaštite uposlenih u preduzećima koja koriste tu imovinu danas. Zbog svega ovoga, sam postupak bi mogao biti čak i neisplativ.

Prema registru koji agencija vodi, samo u Beogradu preduzeća iz TK-a imaju 18 stanova površine oko 1.110 kvadratnih metara. Prema podacima iz marta ove godine, koje su objavili srbijanski mediji, prosječna cijena kvadratnog metra stana u starogradnji iznosi između 2.400 i 3.200 KM. Jednostavnim računanjem dolazi se do cifre da bi trenutna tržišna vrijednost ovih stanova u Beogradu mogla iznositi između 2,6 i 3,4 miliona KM.

Kada je riječ o poslovnim prostorima u Beogradu, domaće firme prema registru agencije imaju oko 2.100 kvadrata, s tim da postoje i nekretnine i stanovi u Novom Sadu, Nišu, Leskovcu i Pančevu.

U Igalu i Herceg-Novom preduzeća sa područja TK-a potražuju 12 stanova površine oko 600 kvadratnih metara, dok u Zagrebu potražuju 7 stanova ukupne oko 560 kvadratnih metara. Tu su relativno velike površine poslovnih prostora, ali i odmarališta širom hrvatskog primorja.

Ipak, ima naznaka da bi proces mogao uspjeti, s obzirom na to da su, prema riječima Brkića, neke države iz bivše Jugoslavije već povratile, odnosno prodale svoju imovinu u Srbiji i Crnoj Gori.

Nebriga države

– Znamo da u Srbiji ima dosta okončanih postupaka od Hrvatske i Slovenije, koje su uspjele vratiti dio imovine i sad ćemo mi pokušati isto nastupiti. Činjenica je da su oni ranije krenuli u te procese, ali to nam neće biti prepreka da isto pokušamo, kazao je Brkić.

Cijeli proces je svojevremeno, smatra Brkić, otežalo Vijeće ministara BiH, kada je dopustilo državama iz kojih BiH sad potražuje imovinu, da prilično jednostavno povrate, odnosno prodaju svoju imovinu u BiH.

– BiH nema bilateralne odnose ni sa kim od ovih država, imamo neke sporazume o reciprocitetu sa Srbijom i CG i pravna pozicija je mnogo složenija i nepovoljnija nego što je trebala biti. Vijeće ministara BiH je svojevremeno dopustilo preduzećima iz država nastalih disolucijom Jugoslavije da mogu svoju imovinu vratiti jednostavno. I mi smo time izgubili pregovaračke sposobnosti. Nismo u poziciji da nešto za nešto mijenjamo, da ima interes i druge strane za rješenjem povrata imovine. U TK-u su, recimo, Prvi maj Pirot, Centrotekstil, Solid sve svoje vratili i mi sad ne možemo povući ni neku kontramjeru, dodao je Brkić.

Sav novac od eventualne prodaje ili kompenzacije imovine otići će u budžet TK-a. Iako bi se zaštitom imovine Kantona trebalo baviti Kantonalno pravobranilaštvo, ono se izjasnilo da ne raspolaže kapacitetima da to radi, pa će Kantonalna agencija za privatizaciju javnim tenderom izabrati pravnog zastupnika koji će uraditi posao Kantonalnog pravobranilaštva TK-a. Sve ovo će dodatno razvući cijeli postupak.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Miren Aljić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.