Knjiga.ba vam predlaže romane za ljetne dane

23.07.2018 06:53
 

Pošto su vremenske prilike ovoga ljeta nepredvidljive, predlažemo vam da se prije godišnjeg odmora osim strpljenjem i pozitivnom energijom „naoružate“ i zanimljivom literaturom. Odabrali smo za vas …

Milisav Savić – La sans pareille – Ljubavni roman sa dodacima

Tragom upozorenja da je svijet zlo i opasno mjesto i da nas jedino prerušavanje može spasti od zlih grabljivica koje nas vrebaju Milisav Savić nas vodi kroz dubinske rukavce neobične ljubavne priče koja se dešava tokom jednog mističnog proljetnog putovanja Toskanom, a ustvari u pozadini jugoslovenskih ratova devedesetih.

Znajući da jedino izmišljeni svijet posjeduje neki smisao, Savić nam polagano rasvetljava tajanstvena mjesta svoje junakinje, neuporedive i šašave, i junaka, višestruko prerušenog, poput samog pisca. Njegov junak, mladi slikar Hasan, izbjeglica iz Beograda, koji poput Kazanove u svakoj ženi vidi jednu, a u jednoj sve, u Firenci početkom devedesetih doživljava sudbinsku ljubav, a već krajem devedesetih, prinudno mobilisan, nestaje tokom rata na Kosovu, pod budnim okom trgovaca organima.

Anhel Esteban – Pisac u svom raju – Trideset velikih pisaca koji su bili bibliotekari

Trideset pisaca otvara vrata svoje druge kuće, onih tihih mesta u kojima su radili kao upravnici, bibliotekari ili arhivisti, provodeći duge sate u čitanju i istraživanju. Anhel Esteban nas vodi kroz istoriju prašnjavih polica, kroz vekove nagomilanog znanja i upoznaje nas sa (ne)radnim navikama slavnih ljudi od pera poput Getea, Helderlina, Prusta, Borhesa, Ljose, Kerola, Pereka i Stivena Kinga.

Zlatko Topčić – Uvertira

Ispisavši roman Uvertira u ključu magijskog realizma unutar postmodernog diskursa, Zlatko Topčić još jednom je pokazao svoje pripovjedačko umijeće. Zapletenom fabulom sa elementima zavjere, intertekstualnim i intermedijalnim dionicama roman donosi priču o Mocartu i njegovom ocu, te priču o Abdulahu Veledaru, ocu i sinu, također talentiranim muzičarima iz Strgačine kod Tuzle. Poigravajući se sa različitim pripovijednim obrascima, autor često mijenja naratorsku poziciju iz subjektiviziranog trećeg lica u ispovijedni oblik prvog lica, uvodi epistolarnu formu, citira kompletna liberta, kao i notne zapise. Hronotip jedne od paralelnih fabularnih linija je Austrija osamnaestog vijeka, a drugi Bosna i Srbija krajem dvadesetog i početkom dvadeset i prvog vijeka. Njihova veza ogleda se u reinkarnaciji Leopolda i Wolfganga Mocarta u Veledarima, ocu i sinu. (Prof.dr. Dijana Hadžizukić)

Za još više zanimljivih naslova posjetite našu online knjižaru na adresi Knjiga.ba.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.