Tuzlanka Una Suljić sa 27 godina najmlađa doktorica nauka u BiH: ‘Ukoliko nešto jako želite trebate se tome posvetiti’

15.07.2018 06:57
Una
 

Ispričati jednu lijepu pozitivnu priču, kao da je postala nepoznanica na ovim prostorima. Uglavnom nam se serviraju članci u kojima se opisuje težak, nesređen život u Bosni, borba za egzistenciju, potraga za poslom a u posljednje vrijeme, sve češće, pred nama su informacije o brojnim odlascima mladih Bosne. Zaključak bi, onako u šali bio kako se iz ove zemlje više ne odlazi nego bježi. Ipak, ima svjetla na kraju ovog bosanskog tunela.ima primjera mladih ljudi koji ne žele da se prepuste letargiji bosanskog života, ne žele pustiti da ih bosanska rijeka nosi bez pravca i cilja, sve dok se ne razbiju o neku stijenu koju, navikli smo, drugi svjesno, planski i već dugo, postavljaju pred bosanskog čovjeka.

U Tuzli živi, uči, radi i na ponos svojih roditelja gradi sebe, izgrađuje svoju ličnost, unaprjeđuje znanja, a sve sa ciljem da doprinese boljem sutra u Bosni i Hercegovini. Una Suljić je mlada i ambiciozna djevojka, koja nikada nije ni pomislila da treba otići iz Bosne, jer smatra da se trudom i zalaganjem može postići sve u svojoj državi.

 “Mišljenja sam da ukoliko nešto jako želite trebate se tome posvetiti. Uprkos svim preprekama koje život nosi, svim nedaćama koje staju preda nas, ne trebamo odustati. Trebamo učiniti sve što je u našoj moći da sve te nedaće nadživimo, prevaziđemo, da ojačamo, nastavimo dalje odlučnije i spremnije da uspijemo. Da ostvarimo svoje ciljeve, da opravdamo povjerenje koje su nam, prije svih, ukazali naši roditelji koji žive za nas, bdiju nad nama i koji su nam najjače pogonsko gorivo u našim nastojanjima da budemo dobri ljudi, da budemo profesionalci, najbolji u onome što radimo”, u dahu nam govori mlada Una.

Naravno da je mladim ljudima stalno nadvijeni oblak pun informacija o odlascima iz Bosne, uteg više u njihovoj trci sa životom. Neki odlaze u potrazi za boljim a neki to bolje žele potražiti i stvoriti ovdje.“Iako su mnoge države bile opcija za nastavak mog školovanja, mislim da je naše obrazovanje i dalje na visokom nivou i da nam može pružiti sve što nam je potrebno da bi imali dovoljno znanja koje će nam biti temelj za sve s čim bi se mogli susretati  dalje u svom radu”, kaže Una Suljić.

Uskoro brani doktorsku disertaciju, a rekla nam je nekoliko podataka vezaniz za sam rad. “Pri odabiru teme kao i mentora željela sam da objedinim više ustanova u svom istraživanju i u tome sam uspjela. Podršku pri izradi doktorata sam imala od strane UKC Tuzla, UKC Sarajevo i Opće bolnice u Tešnju. Nakon tri godine doktoralnog studija završavam svoju doktorsku tezu početkom 2018. godine, kada sam odbranila radnu verziju, a sada branim konačnu verziju kao najmađi doktor nauka u Bosni i Hercegovini sa 27 godina.”

Osvrt na rad

Unazad pedeset godina kardiovaskularna oboljenja su jedan od glavnih uzroka smrtnosti populacije kako srednje dobi tako i starijih u većini razvijenih zemalja, ali i u zemljama u razvoju kao što je naša zemlja. Kardiovaskularna oboljenja su značajan uzrok invalidnosti i gubitka produktivnosti, čestih bolovanja i odustva sa radnih mjesta, a predstavljaju glavnu stavku troškova zdravstvene zaštite. Srčana insuficijencija uzorkuje u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju veći mortalitet, morbiditet, invalidnost i ekonomski gubitak od bilo koje druge bolesti, tako da predstavlja najčešći uzrok mortaliteta. Bosna i Hercegovina spada u grupu zemalja u tranziciji, odnosno u grupu zemalja u razvoju i ima stalan porast mortaliteta i morbiditeta od kardiovaskularnih oboljenja. Oko 50-53% svih smrtnih ishoda, kod oba spola, u BiH dešava se upravo zbog kardiovaskularnih oboljenja. Prema statistikama od 1960. do 2011. godine u BiH mortalitet se od ove bolesti povećao tri puta. Kvalitet života je široko korišten pojam kojim se nastoji opisati različite aspekte (tjelesni, socijalni i emocionalni) pacijentovog stanja. Termin kvalitet života se u literaturi koristi unazad godinama, od trenutka kada primarni cilj ljekara nije više samo da pacijentu  produži život, nego i poboljša njegov kvalitet. Procjena kvaliteta života može biti upotrijebljena da opiše težinu bolesti, da prati liječenje i evoluira efekt novih terapijskih procedura, uvođenjem novih generacija lijekova i novih dijagnostičkih metoda.

Ispitivanje na Odjeljenju kardiologije

Sprovedeno istraživanje je bilo prospektivno, primijenjeno (aplikativno) i klinički kontrolisano. Ispitivanje se izvodilo na Odjeljenju kardiologije, Klinike za Interne bolesti Univerzitetsko Kliničkog Centra (UKC) Tuzla od 1.6.2016. do 1.6.2017. godine. Realizacija ovog naučno istraživačkog projekta se odvijala na Odjeljenju Kardiologije na Internoj Klinici Univerzitetskog Kliničkog Centra (UKC) Tuzla, te nije zahtijevala dodatne finansijske troškove, a što je u skladu sa ekonomičnošću cijelog projekta. U studiju je bilo uključeno 200 pacijenata koji su liječeni zbog ishemijske bolesti srca. Ispitanici su bili podjeljeni u 2 grupe, ispitivana i kontrolna grupa koje su praćene tokom godine dana koliko je istraživanje i trajalo. Obavljeno naučno istraživanja je prikaz sistematskog prikupljanja podataka, koja su bazirana na do sada stečenim znanjima, a cijelo istraživanje je proteklo pod stručnim nadzorom doktora na Odjeljenju Kardiologije Interne Klinike Univerzitetskog Kliničkog Centra (UKC) Tuzla. Rezultati ove studije su primjenjivi i imaju značaj kako za dijagnostiku, tako i za liječenje te, smanjenje bolničkih troškova, komplikacija bolesti i boljeg kvaliteta života pacijenata.

O Uni…

Una Suljić rođena je 16.8.1990. godine u Tuzli. Nakon završene Gimnazije Meša Selimović 2009. godine upisuje Farmaceutski fakultet na Univerzitetu u Tuzli. Po završetku 2014. godine u junu, iste godine upisuje doktorat na Faramecutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Kao najmađi polaznik doktorskog studija u Bosni i Hercegovini sa 24 godine. Una Suljić brani konačnu verziju kao najmađi doktor nauka u Bosni i Hercegovini sa 27 godina.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

5 komentara na Tuzlanka Una Suljić sa 27 godina najmlađa doktorica nauka u BiH: ‘Ukoliko nešto jako želite trebate se tome posvetiti’

  1. rade

    15. 07. 2018. - 14:48

    Tekst je katastrofa od pisanja. Doktor nauka iz cega? Sta je zapravo tematika doktorata? Koliko vidim cura je neki farmaceut i vjerovatno je u pitanju neka statistika oko srcanih oboljenja ( koliko se da naslutiti ) i upotrebi lijekova ( valjda)!? Vjerovatno da je doktorat nesto na tu temu.

    Uzgred istrazivanja u svijetu na tu temu se rade sa tzv predikativnim softwerom koji je “smart” da na osnovu miliona tekstualnih zapisa ( gotovo u bilo kojoj formi) napravi matematcki i statisticki model o upotrebi i korisnosti lijekova. Takodje na osnovu tvojih zdravstvenih podataka izracuna koliko ti je jos ostalo da zivis pa to masovno koriste insurance da te dobro oderu.

    Neki od tih software se mogu downlodirati besplatno ( recimo IBM watson) za period od 90 dana pa se moze napraviti neka slicna statistika. Nije bas da moras bit doktor nauka. Jedino sto ti je potrebno je upotrebljivi ulazni podaci..

  2. Apis

    15. 07. 2018. - 22:20

    Lično ih znam sa 26 godina doktori nauka

    • rade

      16. 07. 2018. - 03:45

      Ma godine su u redu. Znam par Bosanaca koji su doktorirali i sa 24 na prestiznim svjetskim univerzitetima. Taman da se covjek obraduje i vidi neko drugo lice Bosne a ono text katastrofa.
      Ti ne znas da li je doktorat iz medecine ili farmacije? Na cemu se sastoji taj doktorat i koja je korist od svega toga?
      Mislim treba promovisati mlade i pametne ljude. To je svakao stvar o kojoj treba pisati i promovisati nego drugo lice Bosne . Ali text je vise konfuzan nego informativan..

  3. cito14

    16. 07. 2018. - 09:18

    Potpisujem sve gore napisano. Mislim da nije problem danas postati PhD i sa 13 godina ALI kakva nam korist od doktora nauka koji nema dana iskustva??? Sta ce to nama (drustvu) biti bolje sa mladim neiskusnim doktorima nauka…sta?? To samo da postane doktor nauka radi porodice i familije da bi joj roditelji mogli reci kcerka ima PhD.
    A tekst da i ne komentarisem…konfuzan…ne mozes skontati jel’ u pitanju medicina, farmacija…agronomija :)) Ko su mentori i sl…..

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.