Muzej istočne Bosne u Tuzli sa 30 hiljada eksponata, od kojih su neki stari i 7.000 godina, svjedoči o kulturno-istorijskoj baštini neprocjenjive vrijednosti

13.07.2018 06:37
2836908
 

Muzej istočne Bosne u Tuzli sa 30 hiljada eksponata, od kojih su neki stari i 7.000 godina, svjedoči o kulturno-istorijskoj baštini neprocjenjive vrijednosti i o jedinstvenom identitetu naroda Bosne i Hercegovine. Zbog toga, kao i mnogi drugi muzeji u zemlji, plaća visoku cijenu. Prostorije u kojima je muzej smješten sve su osim muzejske i namjenske. Eksponati su smješteni u kancelarijama, po podovima prostorija na čijim su stropovima i dalje vidljivi teški smeđi tragovi od prokišnjavanja, u zgradi nekadašnje bolnice za interne bolesti, koja se nalazi u neposrednoj blizini linije na kojoj se, usljed tonjenja, lomi tuzlansko tlo.

Isto tlo je slomilo tuzlansku Muzičku školu, biblioteku, gimnaziju, glavnu sjevernu saobraćajnicu i centar grada… Muzej istočne Bosne nije još. A sudeći po svemu što je ovaj muzej prošao, od osnivanja 1947. godine do danas, i po predanosti njegovih zaposlenika, sudbina muzeja je neupitna i sigurna.

image
UMJETNIČKA DJELA POREDANA PO PODU/MIREN ALJIĆ

Istraživači neolita

Ustanova je osnovana kao Muzej Narodnooslobodilačke borbe, a samo nekoliko godina poslije muzej je prozvan Zavičajnim. Tek 1962. godine dobija današnji naziv. U godinama neposredno nakon preimenovanja osim istorijskog, muzej dobija i etnološki, umjetnički, arheološki i prirodnjački odjel.

Odjel koji izaziva najviše pažnje, ali i privlači najviše naučnoistraživačkih projekata jeste arheološki, koji čuva predmete stare i do 7.000 godina, a jedan od najpoznatijih je Ploča boga Mitre, glavnog rimskog boga vojske. Upravo za proučavanje ove ploče gotovo svakodnevno dolaze zahtjevi iz cijelog svijeta. Ploča je pronađena 1966. godine na prostoru istočne Bosne i iz antičkog je perioda.

image
SLIKE ĐORĐA MIHAJLOVIĆA/MIREN ALJIĆ

– Imamo više od 10 hiljada eksponata, a najstariji su iz neolita. Veliki broj keramičkih posuda je iz tog perioda. U Gornjoj Tuzli smo u periodu od 2006. do 2010. godine uz pomoć stručnjaka sa Instituta za praistoriju iz Beča i Zemaljskog muzeja BiH našli veliku količinu arheološkog materijala, koji potvrđuje postojanje vinčanske kulture koja pripada neolitu i koja svjedoči da je ovdje u Tuzli egzistiralo jedno od najstarijih neolitsko-sojeničkih naselja u Evropi, kazala nam je viša kustosica i istoričarka Nataša Perić.

image
SLIKE ĐORĐA MIHAJLOVIĆA /MIREN ALJIĆ

U istom periodu arheološko odjeljenje je radilo iskopavanja u Tuzli vezana za period srednjeg vijeka, tokom kojih su pronađene ranosrednjovjekovna slavenska poluzemunica i nekropola, sa velikim brojem grobnica, u kojima su sahranjene cijele porodice sa svim nakitom i drugom imovinom.

Upravo su se u ovom periodu obavila posljednja značajnija istraživanja. Od tada do danas muzej se gotovo isključivo bavi prihvatanjem kulturno-istorijske građe iz oblasti etnologije, istorije i umjetnosti, s obzirom na to da muzej nema vlastitog arheologa, zbog čega su i istraživanja ovog tipa na čekanju.

– Imali smo nekoliko posjeta arheologa sa strane, bilo je namjere da se napravi projekat, da se iskopava tamo gdje se zna da ima materijala, da se posvjedoči za određeni period, ali jednostavno nemamo uslove za iskopavanja, ni finansijske ni kadrovske, ispričala nam je Perić.

image
BLAGO U KUTIJAMA/MIREN ALJIĆ

Prošlost Tuzle

Iako se čini da su predmeti stari po nekoliko hiljada godina najvrednije što ovaj muzej posjeduje i da oni određuju i karakter i značaj ovog muzeja, njegova neprocjenjiva umjetnička kolekcija je ono što mu daje dušu. U neuslovnim, vlažnim kancelarijama – nekadašnjim bolesničkim sobama – smještena je cjelokupna građa Dragiše Trifkovića, zatim više od 100 djela Đorđa Mihajlovića, Meme Derviševića, Ismeta Mujezinovića, Koste Hakmana, Adele Behr, Voje Dimitrijevića, Franje Ledera, Zdravka Novaka i mnogih drugih.

– Imamo više od 500 djela umjetnika koji su rođeni u Tuzli, koji su tu živjeli ili radili. Posebno značajno za nas i za cijelu BiH je što imamo više od stotinu djela Đorđa Mihajlovića, prvog akademskog slikara u BiH, koji se rodio i umro u Tuzli. Pored djela tu su njegovi lični predmeti, prepiske, fotografije i praktično sve što je vezano za njegov život. Početkom 2016. godine preuzeli smo svu građu i ostavštinu Dragiše Trifkovića, poznatog tuzlanskog vajara i hroničara, čija su djela i članci u pet dijelova polazna osnova za istraživanje prošlosti Tuzle. Imamo više od 200 uglavnom vajarskih djela, skulptura, statua, statueta, reljefa i slično. Sve to je organizovano u vidu legata Dragiše Trifkovića, kazala nam je muzejska savjetnica i etnologinja Vesna Isabegović.

Osim ova dva odjeljenja, tu je i istorijsko odjeljenje, koje čuva više od 10 hiljada vrijednih dokumenata iz različitih perioda, a koje trenutno radi na prikupljanju građe i dokumenata iz perioda prethodnog rata. Zbog nedostatka kadra, ali i finansijskih sredstava, trenutno se oslanjaju na svoju jedinu istoričarku i boračka udruženja, od kojih su tražili ustupanje građe i dokumentacije koja bi mogla posvjedočiti o onome što se dešavalo u BiH od 1992. do 1995. godine.

image
SKULPTURE DRAGIŠE TRIFKOVIĆA/MIREN ALJIĆ

Tu je i etnološko odjeljenje sa oko 2.000 eksponata uglavnom s kraja 19. i početka 20. stoljeća, koji svjedoče o običajima i tradiciji ljudi sa prostora istočne Bosne. Sačuvane su različite vrste oruđa, poljoprivrednih alatki, različite vrste tekstila, pokućstva, kompleti nošnji svih naroda sa ovog područja, nakit rađen u domaćim zanatskim radionicama i cijeli kompleti gradskog i seoskog namještaja tipičnog za ove prostore. Posebnu važnost i neprocjenjivu vrijednost ima zbirka oružja iz osmanskog perioda.

image
RELJEFI DRAGIŠE TRIFKOVIĆA / MIREN ALJIĆ

Muzej danas radi u neadekvatnim uslovima, ali barem se može pohvaliti vlastitim prostorom, kakvim-takvim. Do 2004. godine Muzej se selio devetnaest puta, prije nego je od Grada Tuzla na trajno korištenje dobio zgradu kojoj treba totalna adaptacija. Adaptacija je započela, uz pomoć EU i Grada Tuzla, ali nakon što je osnivačka prava preuzela Vlada TK-a, sve je stalo. Izgrađen je samo krov, čime su spriječena prokišnjavanja i dalje uništavanje neprocjenjive građe.

Prije šest godina iz muzeja je ukradena neprocjenjiva kolekcija starih pušaka, bakarnih i drugih predmeta. Grad Tuzla je reagovao, tipično prekasno, i od tada muzej ima alarm.- Što se tiče sigurnosti, mi dajemo sve od sebe, ali nije sve u našim rukama. Vremenske uslove ne možemo kontrolisati, pa se znalo desiti da nam prokišnjava krov, da padne puno kiše i da nam se pokvase eksponati. Dolazilo je do poplava, usljed smrzavanja česmi tokom zime, jer nemamo centralno. Prije šest godina smo opljačkani i do sada nisu pronađeni pljačkaši. Odnesen je veliki dio pušaka, naoružanja, bakarnih, ali i željeznih predmeta i nanesena je nepopravljiva šteta muzeju, podsjetila je Perić.

image
/MIREN ALJIĆ

Virtuelni svijet

Ipak, sve ovo nije obeshrabrilo mali tim muzeja da sanja velike snove, ali i da radi na njihovom ostvarivanju. Cilj koji su pred sebe postavili jeste stvaranje savremenog i reprezentativnog muzeja dostojnog blaga koje čuva u svojim skutima. Dio unutrašnjosti je sređen, ali najbitniji dio još čeka bolja vremena. A bolja vremena znače više od dva miliona KM potrebnih da se zgrada u potpunosti uredi. Ovo je nezvanična cifra, koju nismo uspjeli potvrditi u muzeju.

image
EKSPONATI MUZEJA ISTOČNE BOSNE DALEKO OD OČIJU/MIREN ALJIĆ

– Kapitalna ulaganja su velika, ali mi se trenutno ne bavimo time. Mi apliciramo trenutno na nekoliko kantonalnih i federalnih projekata, pomoću kojim bismo dovršili dograđeni dio muzeja i time bismo uradili najveći dio posla. Najbitnije nam je trenutno da smo uradili krov, a u tome nam je pomogla Vlada TK-a. Ranije smo zbog krova imali nekoliko poplava, koje su nam uništile dio postavki, ali sada je sve uredu, napomenuo je Esaf Lević, direktor muzeja.

Još jedan od projekata koji čekaju svoj završetak jeste i digitalizacija eksponata, te razvijanje aplikacije o muzeju.- Radi se o projektu Virtuelni svijet, a u kojem prikazujemo stvarnost muzeja. U protekle tri godine napravili smo program za upravljanje podacima. Uneseni su svi podaci o inventarnim jedinicama koje se nalaze u muzeju i jedan dio smo digitalizovali, poput numizmatičke zbirke i umjetničkog odjeljenja. Tako ćemo moći pokazati muzej i onima koji nisu u mogućnosti doći i posjetiti izložbene prostore, dodao je Lević.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor. Miren Aljić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.