Može li cijela BiH biti uspješna poput Tešnja, Gradačca, Visokog…?

18.06.2018 09:42
54d3614d-0cd4-4e74-a68e-02fed973813c-bekto-precisa-gorazde-4-preview
 

Šta je sve potrebno učiniti, kakve reforme provesti, kako bi lokalne zajednice u BiH bile u službi građana, tema je novog projekta EUSR, Švicarske ambasade u BiH i USAID-a ‘Inicijativa za lokalne vlasti’ koja nastavlja provedbu Reformske agende

Piše: Mirna DUHAČEK

Oba sistema lokalne vlasti u BiH – u Federaciji BiH i Republici Srpskoj – pate od značajnih problema i potrebne su im temeljne reforme. Ovo je zaključak velike većine čelnika lokalnih vlasti. Zadovoljstvo trenutnim stanjem lokalnih vlasti ipak je veće u Republici Srpskoj, nego u Federaciji – skoro jedna trećina opština u RS smatra da je trenutno stanje lokalnih vlasti loše ili u krizi, dok u FBiH više od polovine ispitanika ovako ocjenjuje trenutno stanje. S druge strane, dvije trećine kantona smatra da je stanje lokalnih vlasti zadovoljavajuće, što ujedno odražava i različite percepcije koje su uočene tokom konsultacija.

Ovo su rezultati ankete do kojih je došla Zajednička komisija u sklopu Inicijative za lokalne vlasti, projekta koji se provodi uz podršku specijalnog predstavnika Evropske unije (EUSR) u BiH, Švicarske ambasade u BiH i USAID-a, a koji je nedavno predstavljen u Sarajevu. Zajednička komisija od februara do maja 2018. provela je anketu s rukovodiocima lokalnih vlasti u svim kantonima, gradovima i općinama širom BiH, u oba entiteta.

anketa-zadovoljstvo-lokalnim-vlastima

RAK RANE DRUŠTVA NA LOKALNIM ZAJEDNICAMA: – Lokalne zajednice u BiH su jako neujednačene, primjećujemo velike ekonomske razlike. Recimo, u lokalnim zajednicama kao što su Gračanica, Visoko i Tešanj imate za 50 posto veći broj uposlenih nego prije rata, a imaju 30 posto manje stanovnika! Znači da su te lokalne zajednice bile u nečemu uspješne. Izuzetno je važno kako se ponašaju lokalne zajednice, kako servisiraju svoje građane – kaže federalni premijer Fadil Novalić, dodajući da u Gradačcu na šalteru sve završite za pet minuta, a u jednoj sarajevskoj opštini ista stvar se mora ‘ganjati’ po 12 mjeseci.

fadil-novalic-1
NOVALIĆ: Dvije velike rak rane našeg društva – školstvo i zdravstvo – su praktično na kantonima

BiH je potpisnica Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, a jedan od njenih osnovnih principa, pojašnjava Novalić, je princip supsidijarnosti, koji traži da se javne usluge građanima pružaju na što nižem nivou.

– Mi, kao Federacija, donosimo opšte zakone, koji, da tako kažem, ne zadiru u podijeljene nadležnosti kantona, lokalnih zajednica… Neki važni aspekti društva nisu na Federaciji, tamo nemamo praktično nikakvu moć. Dvije velike rak rane našeg društva – školstvo i zdravstvo – su praktično na kantonima – kaže Novalić.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars Gunnar Wigemark kaže da se reforme koje je potrebno napraviti kako bi lokalna samouprava bila efikasnija i u službi građana mogu napraviti u sklopu postojećeg ustavnog sistema:

lars-gunnar-wigemark
WIGEMARK: Ne možete se voditi popisom iz 1991. godine

– Ovdje ne govorimo o velikim ustavnim promjenama, ali govorimo o ponekad malim ali važnim odlukama, procedurama, kako novac teče kroz sistem… Lokalna infrastruktura, zdravstvo, skupljanje otpada, vodosnabdijevanje, školstvo – to je ono što će poboljšati svakodnevni život građana. Sada je sve u vašim rukama – poručio je Wigemark predstavnicima lokalnih samouprava na završnom skupu Inicijative za lokalne vlasti održanom u Sarajevu.

POPIS STANOVNIŠTVA KAO DOBRO ČUVANA TAJNA: Wigemark je prigovorio domaćim vlastima što ne koriste dovoljno podatke popisa stanovništva 2013. godine.

– To je kao dobro čuvana tajna – kaže Wigemark, pa dodaje da bi za ispravno planiranje i alociranje sredstava moramo znati koliko ljudi živi u našoj lokalnoj zajednici.

– Ne možete se voditi popisom iz 1991. godine – podvlači Wigemark.

Značajan odliv stanovništva u ratnim godinama nikada se u BiH nije prekinuo. Nikad nije bilo održivog oporavka s pozitivnim stopama rasta broja stanovništva i prema nekim procjenama zemlja je izgubila trećinu svog stanovništva od raspada Jugoslavije, navedeno je u Izvještaju o konsultacijama Zajedničke komisije za lokalne vlasti.

gustina-naseljenosti-bih

– Sada se suočavamo s novim demografskim promjenama, ljudi odlaze, ali ima nekoliko zajednica u koje ljudi dolaze – nedovoljno, ali ih ima koje rastu. Ne govorimo samo u Sarajevu i velikim gradovima, govorimo o drugim zajednicama srednje veličine koje rastu ili bar ostaju na istom nivu po broju stanovništva. A imamo zajednica koje su ozbiljno izložene riziku da padnu na kritični nivo, da ne mogu sami sebe finansirati. Mislim da moramo naći načina da im pomognemo, da ih ne ostavimo tako da ‘vise’.  To se dešava u svim zemljama, u EU takođe. Tajna uspjeha vlasti u EU je što smo ih mi identificirali kroz razne regionalne strukturne fondove – kaže Wigemark.

glarus-svicarski-kanton-forum

Kako to Švicarci rade: 27 opština sveli na tri

Švicarska ambasadorica u BiH Andrea Rauber Saxer navela je primjer preporoda švicarskog kantona Glarus. Ovaj najmanji kanton bio je poznat po tekstilnoj industriji i po vojnicima koji su išli da se bore za strane kraljeve.
Ispostavilo se da industrija nije bila dovoljno produktivna, stanovništvo se iseljavalo u potrazi za boljim životom, tako da je kanton ostao gotovo prazan. Međutim, danas, Glarus cvjeta.
– To je jedno živopisno mjesto u koje svake godine doseljava sve više porodica, otvaraju se preduzeća… Šta se desilo? Očigledno ova promjena nije došla preko noći. Vlada Kantona je odlučila desetak godina ranije da poduzme odlučne korake. Naime, predložili su da sasijeku kantonalnu vlast, pa su umjesto sedam ministara odlučili da imaju samo pet, za deset posto su smanjili broj administrativnog osoblja u kantonu, odlučili su reformirati cjelokupnu kantonalnu strukturu… Vlada je predložila da se 27 opština konsolidiraju u deset, dakle da se spoje neke od općina. Naravno, u Glarusu te odluke se donose na nivou gradske skupštine, zapravo se održao jedan javni sastanak na gradskom trgu gdje se razgovaralo o ovim pitanjima. Građani su tada jasno poslali poruku da oni nisu sretni zbog tog prijedloga vlade. Oni su, zapravo, zahtijevali da ta konsolidacija ide dalje i Glarus je od tih 27 općina napravio konoslidaciju na tri općine. Možete pretpostaviti kakve je uštede ova konsolidacija napravila – kaže ambasadorica Švicarske, dodajući da su svi morali napraviti određene ustupke.
Zajednička komisija Inicijative za lokalne vlasti deset mjeseci je putovala po cijeloj BiH i donijela dijagnozu – rekla je Andrea Rauber Saxer.
– Liječenje i terapija je nešto što vi morate učiniti. Ne postoji magični lijek, liječenje će trajati, ali potrebno je da donesemo svojstvena rješenja, jer neće pomoći da kopiramo neka druga rješenja, kao recimo ovaj iz Švicarske. Terapija je jasna i ona zahtijeva kompromis, kreativnost i odlučnost – poručila je švicarska ambasadorica.

GRAĐANIMA SU VAŽNE ČETIRI STVARI: Jedan od problema u FBiH je što, po riječima Novalića, 65 posto budžeta lokalnih zajednica u FBiH ovisi o transferima s viših nivoa i odlukama s viših nivoa.

– Nije baš dobro da prihodna strana ne ovisi toliko o vama samima. Zato neke opštine posežu za alternativnim izvorima, mi ih zovemo parafiskalnim nametima. Kada mi vršimo pritisak smanjite parafiskalne namete, oni kažu – povećajte nam primarne prihode. Dakle, govorimo o raspodjeli javnih prihoda s kojim smo gotovo svi nezadovoljni. Postoje oni koji stoje mnogo bolje nego prije 20-30 godina. Imaju trećinu stanovništva manje, a imaju trećinu zaposlenih više. Imate grad Orašje gdje za jednu marku možete dobiti zemlju i sve dozvole. Imate opštine Visoko, Gradačac, Tešanj… gdje se nikad, kad dođe poduzetnik, neće pozvati na Zakon o stvarnim pravima, nego nalaze način kako da to uklope zakon. Dakle, aktivni su, a imate druge koji su pasivni i koji ništa ne rade – kritičan je Novalić.

Obzirom da je Novalić prije premijerske funkcije bio predsjednik Udruženja privrednika Gradačac, podijelio je svoja iskustva iz ove uspješne i efikasne lokalne zajednice:

– Dok sam bio predsjednik Udruženja privrednika, radili smo anketu koja je pokazala da su građanima važne ove četiri stvari – bolnice, škole, kultura i sport i komunikacija, i putna i internetska, jer razmjena informacija je vrlo značajan dio života. Građani u takvim zajednicama uopšte ne znaju kakav je sastav parlamenta, pa čak ni vlade, a ni kakvi su zakoni. Mi smo se i orijentirali na te četiri stvari, na njihov razvoj, i nismo gubili stanovništvo, dok druge opštine jesu – rekao je Novalić, akcentirajući da javna uprava ima samo jednog poslodavca – građanina i to treba da bude glavni fokus njihovog djelovanja.

SLIČNI PROBLEMI U OBA ENTITETA: Kada su u pitanju glavni problemi, odgovor je skoro identičan u oba entiteta, a to je nedovoljno izdvajanje finansijskih sredstava za zakonski dodijeljene nadležnosti. Takođe, protivrječnosti između zakona o lokalnoj samoupravi i sektorskog zakonodavstva, te situacija u kojoj kod podijeljenih nadležnosti odgovornost u konačnii padne na općine i gradove su prepoznati kao najveći problemi u oba entiteta kada je u pitanju raspodjela odgovornosti.

Zaključak Zajedničke komisije je da je zabrinjavajuće što usljed nejasnih uloga i odgovornosti, općine i gradovi u konačnosti popunjavaju praznine u potrošnji viših nivoa vlasti. Kod skoro trećine lokalnih zajednica u oba entiteta, ova izdvajanja predstavljaju tri posto ukupnih izdvajanja, dok kod jedne petine ovi izdaci dostižu čak deset posto.

Kao najveća prepreka povećanju fiskalnog kapaciteta u oba entiteta je istaknuta potreba da se nadoknade neispunjene odgovornosti višeg nivoa vlasti. Međutim, ono što je Zajednička komisija na terenu zabilježila je da je političko uplitanjw u odluke o potrošnji značajn problem u FbiH, dok u RS taj problem gotovo da ne postoji.

Lokalnim zajednicama, čast izuzecima, potrebne su korjenite promjene. To vidimo na svakom koraku, ponajviše u zdravstvu i školstvu. Građani moraju postati svjesniji činjenice da se sve to plaća od njihovog novca te zahtijevati od izabranih predstavnika kompletnu reformu, zapošljavanje kvalitetnog a ne podobnog kadra koji će znati uhvatiti se u koštac s ovim gorućim problemima. Bolje funckionisanje lokalnih zajednica svakako će nam olakšati evropske integracije, u kojim već kaskamo, spriječiti dalji odlazak stanovništva i stvoriti atmosferu za ulaganja i dalji razvoj. Za dvije godine su lokalni izbori, kada će građani svojim predstavnicima imati priliku dati prolaznu ili negativnu ocjenu. Za nadati se da će se do tada reforma lokalne uprave pomjeriti s mrtve tačke.

Tri opće preporuke

Izvještaj o konsultacijama Zajedničke komisije za lokalne vlasti ima namjeru da sažme glavne nalaze Zajedničke komisije (ZK) – uključujući prevlađujuća mišljenja predstavnika lokalne vlasti – i dati neke opće preporuke koje bi mogle poboljšati djelovanje sistema lokalne vlasti u BiH. Mada se nalazi odnose na veliki broj područja i pitanja, svaki od njih se zasniva na istom općem razumijevanju nedostataka sadašnjeg sistema i namjerava prenijeti istu osnovnu poruku za promjenu:
Prvo, ima prostora za značajna poboljšanja sistema lokalne vlasti u oba entiteta. Postoji značajan potencijal za povećanje učinkovitosti unutar sadašnjeg  institucionalnog aranžmana, uglavnom putem poboljšane vertikalne koordinacije između institucija na različitim nivoima ili širenjem saradnje između lokalnih institucija na istom nivou (uključujući i onu između entiteta). Ovakva poboljšanja moraju biti poduprijeta i poticana.
Drugo, trebalo bi biti moguće unaprijediti dobrobit svih građana u isto vrijeme, budući da reforme u ovom izvještaju ne impliciraju tzv. igru nulte-sume (odnosno, koliko jedan dobija, toliko drugi gubi). U isto vrijeme, važni dobici bi se mogli postići u smislu pravičnosti – gdje bi se unaprijedili uslovi života najranjivijih segmenata stanovništva.
Treće, poboljšanja predložena u ovom Izvještaju mogu se postići u kratkom roku, pošto su osmišljena da na najbolji način koriste sadašnji ustavni i pravni okvir. Prijedlozi su usmjereni na modificiranje poticaja u okviru postojećih struktura. Zapravo, ZK nije imala mandat da razmatra ili preporuči bilo kakve promjene u raspodjeli nadležnosti utvrđenih u državnom i entitetskim ustavima. ZK je imala zadatak da procijeni postojeći sistem – uključujući izazove koje sadašnja raspodjela nadležnosti predstavlja – i da predloži poboljšanja koja mogu provesti entiteti, lokalne vlasti i kantoni u skladu sa njihovim nadležnostima.

(TIP/Izvor: Depo.ba)

 

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.