Šarović: Skoro 90 % domaće proizvodnje se potroši u BiH

17.05.2018 16:44
timthumb (2)
 

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kazao je danas, na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, da nije tačan podatak da 75 posto svojih potreba za poljoprivrednim proizvodima i hranom Bosna i Hercegovina zadovoljava iz uvoza, ali jeste tačan izvozno-uvozni, trgovinski bilans koji kaže da BiH uveze hrane, odnosno poljoprivrednih proizvoda i sve ono što jeste hrana, blizu tri milijarde KM, a izveze jednu milijardu.

Šarović je to kazao odgovarajući na poslaničko pitanje Mirsada Đonlagića (SBB BiH) koji je pitao za tačnost podatka koji je nedavno pročitao u medijima da BiH uvozi 75 procenata hrane.

Ministar Šarović je naveo da BiH dva puta više uvozi poljoprivrednih proizvoda i hrane nego što izvozi, ali je to trgovački bilans.Dodao je da se skoro 90 posto domaće proizvodnje potroši u BiH i “to treba uzeti u obzir kada pravimo jedan ukupan bilans potrošnje u BiH hrane i poljoprivrednih proizvoda, zato što su skoro tri četvrtine naših farmi male farme koje proizvode za sebe i samo jedan mali dio daju za tržište, za proizvodnju”.

“BiH se odlučila za liberalno, slobodno tržište, ne zatvoreno, znači ono regulisano. Mogući su različiti paradoksi da, na primjer, zadovoljavamo samo sa 40 posto svojih potreba za žitaricama, odnosno sa pšenicom, ostalo uvozimo, ali da smo izvozno orijentirani, izvozimo više od 120 hiljada tona izvan BiH brašna i proizvoda od brašna”, kazao je Šarović.

Dodao je da je možda najdrastičniji primjer s mlijekom, navodeći da BiH proizvede 700 miliona litara mlijeka, približno u oba entiteta pola-pola. Od toga se otkupi samo 220 miliona i tih 220 miliona se preradi.

“Znači, ni jedna trećina se ne otkupi, ostalo se proda ili koristi u domaćoj proizvodnji. Od ovih 220 miliona, BiH 70 miliona izvozi, a uvozi samo 65 miliona. Znači, više izvozimo mlijeka nego što ga uvozimo”, naveo je ministar Šarović, dodajući da je ovo vrlo kompleksno pitanje, te da će nastojati da poslaniku Đonlagiću i druge podatke dostavi u pismenoj formi.

Zvizdić o problemu povećanog broja migranata u BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić danas je na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kazao da je u posljednjih mjesec dana primjetna tendencija dolaska većeg broja migranata na područje BiH.

Po njegovim riječima, najveći broj migranata dolazi iz Sirije oko 30 posto, Pakistana 15 posto, Libije 13 posto, Afganistana devet posto, Irana 6,4 posto…

Naveo je da je najveći broj prelazaka zabilježen na granici sa Srbijom, sa Crnom Gorom i u posljednje vrijeme sa Hrvatskom.

“Tri su rute aktuelne, ona koja ide prema Bijeljini i prema kojoj ide sve manje migranata, druga prema Višegradu i Zvorniku i treća iz Crne Gore prema Trebinju. U ovome trenutku najdominantnija je ruta koja ide prema Zvorniku i Višegradu. Iz toga dijela teritorije BiH migranti se upućuju ka Sarajevu i iz Sarajeva ka Unsko-sanskom kantonu”, kazao je Zvizdić, odgovarajući na poslaničko pitanje Jasmina Emrića (A-SDA) u vezi s povećanim brojem migranata u BiH, posebno na području Unsko-sanskog kantona.

Naš koordinacioni tim je, napomenuo je Zvizdić, postao Operativni štab posljednjim odlukama Vijeća ministara BiH i sada je u punoj funkciji. U njegovom članstvu su predstavnici institucija BiH, ali i svih drugih nivoa vlasti, jer „ovo nije samo dužnost BH, iako će institucije BiH koordinirati, voditi sve aktivnosti“.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je kazao da je usvojen Nacrt plana hitnih mjera koji će biti dopunjen poslije sastanka Operativnog štaba, eventualno u skladu s prijedlozima koje će dobiti od drugih nivoa vlasti.

“On će biti aktiviran odmah u onom kapacitetu koji ima Vijeće ministara BiH, u skladu sa budžetskim, organizacionim, kadrovskim i materijalnim sredstvima. To znači da će odmah biti prekomandovano, i već je urađeno, dio policijskih službenika iz drugih policijskih agencija, koji će biti dodijeljeni Graničnoj policiji i bit će na onim prijelazima koji u ovom trenutku nisu službeni prijelazi BiH”, naveo je Zvizdić.

Dodao je da će zaustaviti protok migranata na svakom dijelu teritorije BiH koji ne predstavlja službeni, institucionalni granični državni prijelaz između Crne Gore i BiH i Srbije i BiH.

“Ostali će biti zaustavljeni i vraćeni. Bit će zapriječeno i putem institucionalnih organa i fizički. Idemo u tri pravca. Jedan je da i dalje očuvamo nivo humanosti, imajući u vidu prošlost koju je imala BiH i sličnu situaciji s našim građanima. Drugi važan segment je pitanje sigurnosti. Svi oni koji su ušli na službene prijelaze i uopće svi koji se nalaze po parkovima ovdje i u Unsko-sanskom kantonu, su evidentirani. Konačno, ići ćemo na poštovanje naših zakona i standarda međunarodnih konvencija čiji je član BiH”, kazao je Zvizdić.

Po njegovim riječima, istovremeno će poslati odmah note Srbiji i Crnoj Gori, u kojima će biti navedeno da je BiH upoznata o situaciji koja se dešava u tim zemljama, da se rasformiraju njihovi migrantski centri i da se organizirano, institucionalno, ali i neorganizirano od različitih kriminalnih grupa, velike grupe migranata pokušavaju prebaciti u BiH, kako bi zajedno s njihovim institucijama zaustavili te trendove.

“Svakako i sa Hrvatskom da vidimo daljnju saradnju u smislu kretanja migranata prema EU, jer njihov cilj je u stvari zapadna Evropa, a ne BiH. Naši ministri će obići te tri zemlje”, naveo je Zvizdić.

Što se tiče migranata koji se u ovom trenutku nalaze na javnim prostorima i u Sarajevu i u Unsko-sanskom kantonu, Zvizdić je kazao da će oni biti smješteni u odgovarajuće centre.

“Kada je u pitanju Sarajevo, vjerovatno u centru u Salakovcu, Delijašu i drugim centrima, a koliko vidim u Bihaću je riješeno putem korištenja bivših prostora  Agrokomerca. Vidim jutros i da su izmješteni iz centra ili iz parkova u Velikoj Kladuši”, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Istaknuo je da će biti zadržan nivo poštivanja standarda međunarodnih zakona i humanosti, ali da se neće dozvoliti daljnji ilegalni prijelaz ilegalnih migranata preko ilegalnih dijelova granice.

“Naš plan je već u pripremi, preveden, poslali smo ga Evropskoj komisiji i svim međunarodnim partnerima, kako bi nam u finansijskom i materijalnom smislu pomogli. Recimo, Srbija je dobila 76 miliona eura u toku godinu i po dana. Naš plan u ovome trenutku vrijedi oko 20 miliona eura i već imamo razgovore i čvrsta obećanja i od Evropske komisije, IOM-a, UN institucija, da će  zajedno s nama učestvovati u opremanju potrebnih objekata i  smještaju migranata koji su ušli na teritoriju BiH”, zaključio je Zvizdić.

Sa dnevnog reda skinut izvještaj Evropske komisije

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH neće na današnjoj sjednici razmatrati Izvještaj Evropske komisije za BiH za 2018. godinu jer je ova tačka skinuta sa dnevnog reda, zato što Izvještaj nije razmatrala Zajednička komisija za evropske integracije.

U Izvještaju je konstatovano da se BiH nalazi u ranoj fazi sprovođenja reforme javne uprave, te da je određen pomak postignut u pravosudnom sistemu, ali da reforme generalno sporo napreduju.

Naglašeno je da postoji određeni nivo pripreme kada je riječ o borbi protiv korupcije, ali da je ona široko rasprostranjena, te je zbog toga i dalje izražena zabrinutost.

Sa dnevnog reda sjednice skinuti su i Davanje saglasnosti za ratifikaciju Ugovora o finansiranju između BiH, Republike Srpske, Evropske investicione banke i Javnog preduzeća “Auto-putevi Republike Srpske” za auto-put Banjaluka-Doboj.

Na dnevnom redu se neće naći ni Davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma o saradnji između Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije u procesu pristupanja EU.

Sa dnevnog reda je, na zahtjev Ustavnopravne komisije, skinut Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH u drugom čitanju.

Na ovoj sjednici neće biti riječi ni o Godišnjem izvještaju o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za prošlu godinu i Izvještaju o radu Upravnog odbora Izvozno-kreditne agncije jer nisu prošli komisijsku fazu.

U dnevni red je uvršten zahtjev poslanika SDP-a Saše Magazinovića da po hitnom zakonodavnom postupku bude razmatran Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zastavi BiH.

(TIP/Fena)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.