Profesorica se dojmljivim govorom usprotivila počasnom doktoratu Čoviću

17.05.2018 10:36
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
 

Senat Sveučilišta u Zagrebu na jučerašnjoj je sjednici dodijelio počasni doktorat članu predsjedništva BiH Draganu Čoviću. I dok se počasni doktorati inače dodjeljuju uz pljesak i opće svečanije raspoloženje, jučerašnje izglasavanje doktorata nije prošlo glatko – 12 članova Senata bilo je suzdržano, a pet ih je bilo protiv, piše portal Srednje.hr.

Osim toga, profesorica Đurđica Čilić s Filozofskog fakulteta dužim je obraćanjem Senatu argumentirala zašto se počasni doktorat Čoviću ne bi trebao dodijeliti.Na aprilskoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu, rektor Damir Boras pred članove je Senata stavio svoj prijedlog da zagrebačko sveučilište dodijeli počasni doktorat Draganu Čoviću, članu predsjedništva BiH. Svoj je prijedlog prošli mjesec naširoko objasnio, a jedan od kratkih zaključaka koji se mogu izvesti je da se Čovića valja proglasiti počasnim doktorom jer brojne Hrvate koji se iseljavaju iz BiH, priroritetno upućuje u Hrvatsku čime se snažni odjeci depopulacije u Hrvatskoj manje brojčano očituju.

Predloženo je tada i povjerenstvo za ocjenu rektorova prijedloga o počasnom doktoratu, a činili su ga Tonći Lazibat – predsjednik povjerenstva (prorektor, EFZG), Zvonimir Guzović (dekan FSB-a), Nedjeljko Perić (FER), Amir Hamzić (professor emeritus SuZG) i Miloš Judaš (prorektor, Medicinski fakultet).

Rektorov prijedlog povjerenstvo je očigledno ocijenilo pozitivnim, s obzirom da se Senat na jučerašnjoj sjednici izjašnjavao o novom počasnom doktoru najvećeg hrvatskog sveučilišta. Iako je u finalu izglasan Čovićev počasni doktorat, Senat ga nije aklamativno prihvatio.

Naime, 12 članova Senata o Čovićevu počasnom doktoratu izjasnilo se suzdržano, dok ih je pet bilo protiv. Kako su nam rekli neki od članova Senata, počasni se doktorat izglasava uz pljesak i opće svečano raspoloženje, što je ovoga puta izostalo.

Uoči glasanja, Senatu se obratila članica iz redova Filozofskog fakulteta, profesorica Đurđica Čilić, koja je u svom obraćanju taksativno nabrojala zašto Sveučilište u Zagrebu ne bi trebalo dodijeliti ovaj doktorat Čoviću. Njezin su apel i obraćanje potom podržali i dekanica FFZG-a Vesna Vlahović Štetić te Damir Bakić, profesor s PMF-a i Borasov protukandidat na posljednjim izborima za rektora. prenosi Fokus.ba.

Portal Srednja.hr prenio kompletan govor profesorice Čilić:

Argumenti protiv dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću.

Na zidu ispred ove dvorane stoje fotografije osoba kojima je naše sveučilište dodijelilo počasne doktorate. Među njima su i oni koji su to priznanje dobili zbog političkog oportuniteta ili konjunkturnih procesa međusobnog osnaživanja trenutno utjecajnih političkih figura unutar Hrvatske ili između Hrvatske i drugih zemalja. Ako dodijelimo ovaj doktorat, bit će to još jedna takva politička gesta Senata.

Međutim, vani, na hodniku, među fotografijama počasnih doktora, i ona je Nikole Tesle, Lavoslava Ružičke, Vladimira Mažuranića, Tomaša Masaryka, Dorothy Hodgkin, Vladimira Preloga. Uvjerena sam da Draganu Čoviću među njima nije mjesto.

U izvještaju povjerenstva navodi se da je Dragan Čović započeo karijeru „u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg Bosne“. Podsjećam povjerenstvo i sve članove ovog senata da u međunarodnopravnom smislu ta republika nikad nije postojala, a da je bosanskohercegovačkim, a posebno bosanskim Hrvatima, osim onim malobrojnima koji su se njezinim osnivanjem okoristili, donijela nepreglednu štetu. Projekt Herceg-Bosne, koji je prokazan i na Međunarodnom sudu u Hagu, a čiji je Čović dosljedni politički nastavljač, zapravo predstavlja tragediju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Nadalje, u izvještaju povjerenstva navode se i Čovićeve rukovodeće funkcije u mostarskom poduzeću „Soko“, u kojem je šest godina bio i generalni direktor. Tim neospornim činjenicama, potpunoj istini za ljubav, valja dodati još jednu – s kojom povjerenstvo možda nije bilo upoznato ali postoji dokument o tome objavljen nedavno i u hrvatskim medijima – Dragan Čović je u poduzeću „Soko“ za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini ratne logoraše bošnjačke nacionalnosti koristio za prisilni rad. Želimo li doista ovo sveučilište opteretiti hipotekom pristajanja na tako teške kompromitacije u kontekstu ratnih logora?

Argument povjerenstva o Čovićevu zalaganju za vladavinu prava provocira da se podsjetimo: protiv Dragana Čovića vođena su tri sudska procesa – jedan je vezan za organizirani gospodarski kriminal odnosno njegov mandat ministra financija i aferu s iznuđivanjem i primanjem mita od vlasnika mesne firme Lijanović , za što je prvostupanjskom presudom osuđen na pet godina zatvora. Na drugostupanjskom sudskom tijelu presuda je ukinuta. Drugi sudski proces, 2009. godine, pokrenut je optužbom koja Čovića tereti za pogodovanje određenim osobama u kupnji nekretnina. Treći put je optužen 2010. godine, za zloupotrebu položaja u prijenosu duga Hrvatske pošte i telekoma na privatne firme. Ni u jednom od tih procesa Čović nije osuđen.

Danas bi ovaj senat trebao donijeti odluku o dodjeli počasnog doktorata aktivnom političaru iz susjedne države, nositelju velike političke i ekonomske moći stečene dubioznim načinima, za čije se ime vežu i nečasne radnje poput političkog kadroviranja na mostarskom Sveučilištu, kaznene prijave, prisilni rad ratnih zarobljenika u logorima, nerazjašnjene okolnosti naglog bogaćenja.

Podsjećam zato da je Sveučilište prosvjetiteljska institucija, koja pruža utočište i nove mogućnosti ljudima od znanja, i moralo bi uvijek i po svaku cijenu, težiti emancipaciji od političke i ekonomske moći, a ne njezinu dodvoravanju. S pravom možemo posumnjati u autonomiju ovog sveučilišta i njegovih najviših upravljačkih tijela ako ono u trenutku kad je na vlasti HDZ u Hrvatskoj, dodijeli počasni doktorat čelnom čovjeku sestrinske stranke u BiH.

Dopuštam da je glavni motiv povjerenstva i Rektorova prijedloga, želja da se dodjelom ovog priznanja dade simbolička potpora hrvatskom narodu, koji nedvojbeno jest u nepovoljnom položaju u Bosni i Hercegovini, osipa se i napušta BiH, a u Republici Srpskoj i nestaje. Valja u tom kontekstu uzeti u obzir da je za odlazak i nestanak Hrvata u Bosni i Hercegovini a napose u Republici Srpskoj, jedan od glavnih krivaca i politika Milorada Dodika s kojim Čović već godinama njeguje prijateljske odnose i izvrsno surađuje, a jučer je najavljena i koaliciju HDZ-a i najjače srpske političke stranke kojoj je Dodik na čelu.

Sigurna sam da se ovaj senat može dosjetiti drukčijeg, mudrijeg i korisnijeg načina da osnaži položaj Hrvata u susjednoj državi. Pozivam vas da se odlučimo na taj drugi, i za Hrvate u BiH i za ovaj Senat, puno bolji i etički ispravniji put.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Profesorica se dojmljivim govorom usprotivila počasnom doktoratu Čoviću

  1. Divergent

    17. 05. 2018. - 14:52

    BRAVO, uvažena profesorice Čilić ! BRAVO !!! BRAVO !!!

    Šta mislite, da li IKO, I JEDNA, I JEDAN od naših profesorica/profesora na UNTZ ima ovakvu snagu i hrabrost da se suprotstavi političkim aranžmanima i angažmanima, plagiranju, nepotizmu, štelama ?

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.