Ljupko Mišeljić: BiH je lakše proširiti dijasporu nego privuči strane investicije:

30.04.2018 08:14
Two spectators look across the river towards the fanzone on the banks of the river Rhine featuring two giant screens 60 sqm / m² on the Mittlere Brücke in Basel during the Spain vs Sweden preliminary round group D match, Switzerland 14 June 2008.  The EURO 2008 soccer tournament held in Switzerland and Austria between  7 and 29 June 2008 is one of the world's major sporting events attracting hundreds of thousands of supporters who travel between the two European countries to watch 16 teams battle it out for the trophy.  EPA/NIC BOTHMA
 

S obzirom da doznaka i penzija (onih što im se može ući u trag) iz dijaspore stigne triput više nego stranih investicija, moglo bi se reći da Bosnu i Hercegovinu više muči pitanje kako proširiti dijasporu nego kako privući strane investicije.

Zna to svako ko je jednom učestvovao na izborima: bez stranih investicija se nekako i može, ali bez dijaspore teško.

Podliv mozgova

Razlozi zbog kojih ljudi iseljavanju, opet, spadaju u istu grupu razloga zbog kojih investitori ne dolaze.

U Indeksu globalne konkurentnosti, Svjetski ekonomski forum pobrojao je 15 takvih u sekciji „Najproblematičniji faktori za poslovanje u BiH“: neefikasnost birokratije, korupcija, porezne stope, politička nestabilnost, nestabilnost administracije, pristup finansiranju, poreske regulative, restriktivna radna regulativa, kriminal i krađe, slaba poslovna etika radne snage, neadekvatno edukovana radna snaga, neadekvatna opremljenost infrastrukturom, nedovoljan kapacitet za razvoj inovacije, devizni sistem, inflacija i slabo javno zdravlje.

Istih ovih 15 problematičnih faktora, samo ne istim redom, Svjetski ekonomski forum naveo je i za Švajcarsku, koja prema Indeksu zauzima prvo mjesto.

To nas dovodi u vrlo neugodnu poziciju: da mislimo kako Švajcarska i Bosna i Hercegovina imaju iste probleme. Pitajući se pritom zašto Švajcarskoj ide, a Bosni i Hercegovini ne. Bez obzira na sve sličnosti problematičnih faktora za poslovanje u BiH i Švajcarskoj, ono što u BiH brine i zaposlene i nezaposlene, i odlazeću radnu snagu i dolazeće investitore jest standard. Primjerice, u Švajcarskoj je sa dvije prosječne švajcarske plate moguće izdržavati četvoročlanu porodicu, a u Bosni i Hercegovini nije.

Da bismo iz ovih problematičnih razloga za razvoj poslovanja uopšte mogli dobiti neke natuknice, moramo poći od pretpostavke da politiku, ekonomiju i kulturu pokreće svijest, ne država, a pogotovo ne dijaspora.

Kad bi BiH bila Švajcarska

Tada bismo morali postaviti neka očigledna pitanja: kako to da u Švajcarskoj parlamentarci rade na dnevnice, a u BiH imaju plate veće od guvernera iako parlamentarne većine nema? Potom, kako to da je Švajcarska u jednoj zgradi smjestila predsjednicu, Vladu i dva doma skupštine, a nama za to trebaju dvije sarajevske opštine?

Kako to da univerzitetski profesor od svoje plate može triput mjesečno zakupiti brod i cijelu noć ploviti Rajnom, a bosanskohercegovački profesori jedva to mogu triput u životu? Umiru li u Švajcarskoj djeca od rijetkih bolesti jer za njihovo liječenje nema novca, a za zveckanje oružjem, paradiranje i prikazivanje sile mogu da se izdvajaju milioni? Raspisuju li se u Švajcarskoj referendumi na osnovu kojih se ne desi ništa?

Može li u Švajcarskoj političar koji osvoji 300.000 glasova organizovati događaj koji država smatra neustavim i da li na tom događaju generali pozdravljaju automotosavez? Može li se u Švajcarskoj za kvadrat trotoara pred Predsjedništvom kupiti Golf 4, itd.

Od svih bitnijih pitanja koja upravo vrtim, jedno zbilja duboko zalazi u patologiju. Nastalo je u Bazelu, gdje sam zadnji put aktivno prisustvovao ćakulanju o BiH koja bi mogla postati Švajcarska.

Gledao sam prema mostu Bezeichnung (Mittlere Brücke) iz 1226. godine, na tromeđi Švajcarske, Njemačke i Francuske, i pitao se: Kako ga niko za sve ove godine nije porušio? Pitanje tada nisam postavio, jer sam očekivao da će odgovor glasiti „zašto bi?“. Iz bosanskohercegovačke pozicije, to bi bio najpogrešniji odgovor ikad. Iz Švajcarske, gore bi bilo jedino da sam pitao koliko vam mrtvih glasa.

Zamislite tek da sam tvrdio, kao što Bosna i Hercegovina već u to vjeruje, da se bolje može živjeti od dijaspore nego od investicija. Ili da Bosni i Hercegovini tvrdite, kao što Švajcarska u to već vjeruje, da više budućnosti ima u stranim investicijama nego u doznakama iz dijaspore.

celebrex generic, clomid reviews

Tek to ne bi bilo potrebno, jer razlika je vrlo očigledna: investicije su, čije god bile, uvijek strane, a dijaspora je uvijek naša. Kao što je naše uvijek bolje nego strano. Da ne dužimo sad o tome, vidjećete i sami za koju godinu kako nam Švajcarska neće zavidjeti na dijaspori, a mi njoj na stranim investicijama hoćemo.

Bez obzira što imamo iste problematične faktore u poslovanju.  

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Ljupko Mišeljić)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

3 komentara na Ljupko Mišeljić: BiH je lakše proširiti dijasporu nego privuči strane investicije:

  1. rade

    30. 04. 2018. - 12:41

    A sta reci sto vec nije receno? Kakve investicije kakvi bakraci. U Bosni investira samo bjelosvjetski sljam koji ne postuje bilo kakve ekoloske standarde. To je zemlja u kojoj mozes potrovati i zatrovati sve zivo da bi neki olos u saradnji sa politicarima digao profit.
    Danas Lukavac sutra neki drugi grad. Sve u BiH je jednostavno naj!? Najprljaviji vazduh, najzagadjenija voda i zemljiste, najveci procenat smeca po glavi stanovnistva u citavoj BiH. Najveca smrtnost od zagadjena, najveci porezi( korupcija) i najveci procenat oboljelih od teskih bolesti.
    Pa tko ce tu normalan investirati? Zato svatko ziv bjezi. Konacno napokon svi narodi u BiH su ujedinjeni u istoj zelji a to je pobjeci sto dalje od tog pakla koji je uzgred namjerno napravljen. Zato ce dijaspora i dalje rasti jer bez nje BiH bi umrla veoma brzo. Uzgred cifra koju dijaspora daje/investira/salje/pozajmljuje/potrosi je oko 8 milijardi maraka na godisnjem nivou. Bez tog novca BiH ne bi prezivjela. A moglo bi znatno drugacije sa nekim pametnijim sistemom i ljudima.. Ali to je pusta zelja..

  2. @CIA

    01. 05. 2018. - 06:29

    rade bosna je to vec 1000 godina evo.ne sikiraj se ti plaho nema potrebe

  3. rade

    01. 05. 2018. - 13:46

    A sta treba da ostanemo budale i iducih 1000 godina? Uz malo samo malo pameti to bi mogao biti raj na zemlji. Zao mi je ali vise nama vremena za iducih 50 godina ce biti kraj za sva bosanska plemena. Jednostavno demografija ce uciniti svoje. Mozda je to i jedina pravda za zaostali narod.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.