Hrvatska viA?e ne priznaje diplome iz BiH? Samo jedan bh. univerzitet ispunjava kriterije…

24.04.2018 12:22
58e37d2b-c8b8-4167-8c10-7fec0a0a0a66-studenti-preview
 

Dekan Visoke A?kole za ekonomiju, poduzetniA?tvo i upravljanje a�?Nikola A�ubiA� Zrinskia�? iz Zagreba, nedavno je zaA�Glas SlavonijeA�izjavio kako postoje indicije da se diplome steA?ene u Srbiji i BiH viA?e neA�e moA�i nostrificirati u Hrvatskoj. Rekao je kako A�e do toga doA�i jer te diplome ne ispunajavaju potrebne kriterije.A�Glas je za provjeru tih informacija kontaktirao Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a iz Agencije su im tu informaciju potvrdili.

Problem priznavanja diploma

Iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje su pojasnili da se priznavanje inozemnih visokoA?kolskih kvalifikacija (IVK) u Europi te u drA?avama A?lanicama EU-a provodi prema smjernicama tzv. Lisabonske konvencije. Hrvatska postupak priznavanja, koji seA�temelji na naA?elima Zakona o?? potvrA�ivanju Lisabonske konvencije, provodi od 1. jula 2004. godine u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.

Stupanjem na snagu Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija prestao je vrijediti Zakon o priznavanju istovrijednosti stranih A?kolskih svjedodA?bi i diploma na temelju kojeg se provodio postupak nostrifikacije.”Priznavanje IVK-a podrazumijeva formalno potvrA�ivanje vrijednosti inozemne visokoA?kolske kvalifikacije i ono ne stvara nikakva statusna prava niti se njime dodjeljuju akademski stupnjevi, nazivi, ili bilo kakve druge titule prema hrvatskim propisima. U postupku vrednovanja inozemne visokoA?kolske kvalifikacije uzima se u obzir iskljuA?ivo stupanj postignutih znanja, vjeA?tina i kompetencija koje su steA?ene kvalifikacijom, bez usporedbe studijskih programa”, poruA?ili su iz Agencije.

Potrebno ispuniti nekoliko kriterija

Agencija provodi postupak struA?nog priznavanja IVK-a za A?to je potrebno ispuniti nekoliko kriterija.A�Prvi kriterij je da visokoA?kolska kvalifikacija mora biti izdana od strane akreditirane visokoA?kolske institucije, a inozemni visokoA?kolski program akreditiran od strane nadleA?nog akreditacijskog tijela te drA?ave.U sluA?aju zdruA?enog programa/kvalifikacije (joint degree) sve institucije koje sudjeluju u provoA�enju studijskog programa, kao i sam studijski program, moraju biti akreditirane od strane nadleA?nih akreditacijskih tijela drA?ava u kojima se svaka od institucija koje sudjeluju u zdruA?enom programu nalazi, piA?e Glas.

Osim toga, prilikom vrednovanja IVK, uzimaju se u obzir i minimalna razina i vrsta kvalifikacije nuA?na za pristupanje studijskom programu A?ijim se zavrA?etkom stjeA?e kvalifikacija za koju se priznavanje traA?i, odnosno pristup daljnjem obrazovanju i/ili zapoA?ljavanju koje kvalifikacija nudi.Ako svi navedeni kriteriji nisu ispunjeni, Agencija nije u moguA�nosti u potpunosti priznati inozemnu visokoA?kolsku kvalifikaciju.

SveuA?iliA?te u Mostaru proA?lo meA�unarodni postupak reakreditacijeA�

Potrebno je proA�i meA�unarodni postupak reakreditacije.”U sluA?aju kriterija akreditiranosti inozemne visokoA?kolske institucije vaA?na je vjerodostojnost nadleA?nog akreditacijskog tijela, odnosno, da je ono proA?lo relevantno meA�unarodno vrednovanje, A?to naA?alost, odnedavno nije sluA?aj ni s jednom nadleA?nom agencijom za vanjsko osiguravanje kvalitete u visokom obrazovanju u BiH i Republici Srbiji”, pojaA?njavaju iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.

IzmeA�u ostalog, pojasnili su i da je meA�unarodna akreditiranost agencija koje provode postupke reakreditacije, uz transparentne i jasne kriterije vanjskog vrednovanja studijskih programa i visokih uA?iliA?ta, potvrda poslodavcima, obrazovnom sustavu, graA�anima i studentima da akreditirana visoka uA?iliA?ta zaista ispunjavaju standarde kvalitete te njihove kvalifikacije jamA?e kompetentnost i osposobljenost za trA?iA?te rada, odnosno za daljnje obrazovanje.

“U prilog svemu navedenom istiA?emo i A?injenicu da je SveuA?iliA?te u Mostaru, u cilju potvrde kvalitete svojih studijskih programa i kvalifikacija, zatraA?ilo te proA?lo meA�unarodni postupak reakreditacije svojih sastavnica i studijskih programa koje je provela hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje, a koja je meA�unarodno akreditirana te je punopravna A?lanica svih relevantnih europskih udruA?enja agencija za vanjsko osiguravanje kvalitete”, odgovorili su iz Agencije.Na temelju svih navedenih kriterija te informacija dostupnih od nadleA?nih meA�unarodnih institucija, AZVO odluA?uje u postupcima priznavanja inozemnih visokoA?kolskih kvalifikacija, piA?e Glas.

Jeftiniji troA?kovi studiranja u BiH

Kako piA?e Glas, brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske A?upanije studiraju na dislociranom studiju SveuA?iliA?ta Mostar, u OraA?ju. Kao prednost istiA?u velik izbor studijskih grupa, ali i znatno jeftinije A?kolarine nego u Hrvatskoj.A�”OraA?je nam je blizu, i ondje nas niko ne tretira niti doA?ivljava kao strance, i moA?e se reA�i da studiramo na kuA�nom pragu”, izjavila je studenticaA�MarinaA�iz A?upanje, na granici s OraA?jem.

PoruA?ila je i kakoA�SveuA?iliA?te u Mostaru provodi nastavu prema pravilima Bolonjskog procesa i da su diplome komplementarne s evropskim, jer su programi usklaA�eni s programima u Hrvatskoj.Prema dostupnim podacima, BiH ima 45 visokoA?kolskih ustanova, od A?ega je deset javnih i 35 privatnih. Studentima se nudi 1600 studijskih programa.Glas Slavonije istiA?e kako su se s porastom broja obrazovnih ustanova, A?iji su standardi i kvaliteta rada upitni, poveA�ale su i moguA�nosti za kupnju i krivotvorenje diploma pa je i korupcija u obrazovanju postala rasprostranjena pojava.

(TIP/Izvor:A�Index.hr)

buy levitra online, lioresal reviews

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Jedan komentar na Hrvatska viA?e ne priznaje diplome iz BiH? Samo jedan bh. univerzitet ispunjava kriterije…

  1. ANONIMUSTZ

    24. 04. 2018. - 14:08

    UbiseNAS USTASE KNJIGoM

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.