Ermin A?engiA�: Sve manje studenata, sve viA?e fakulteta u BiH

23.04.2018 08:17
3zDk9lMaHR0cDovL29jZG4uZXUvaW1hZ2VzL3B1bHNjbXMvTm1VN01EQV8vZjQwYTg3MDg0NDRlZTc5MThjOGE5MWNmMTUzNDExMzEuanBlZ5GTAs0C5ACBoTAB
 

Ako plagijatori i kradljivci tuA?ih misli i reA?enica “postaju cijenjeni ljudi” i ako im raste cijena u krugovima politiA?ke moA�i, pa ih biraju i na najvaA?nije funkcije u drA?avi, kakva je to poruka onima koji A?ele karijeru graditi na vlastitom trudu, radu i mislima i djelima? Nikakva druga do da su prave budale. Jer prepisivati je daleko lakA?e nego uA?iti, a kopirati daleko jednostavnije nego biti inventivan i produktivan.

Dekadentnost aktera bosanskohercegovaA?ke politiA?ke i javne scene za direktnu posljedicu ima eroziju baziA?nih etiA?kih vrijednosti, koja je dubinski zahvatila sve pore ovogA�druA?tva i najpogubnije posljedice ima po ono A?to bi trebao biti temelj njegove buduA�nosti a�� visoko obrazovanje.

Koncept pobjede podobnih nad sposobnima,A�druA?tvene promocije “lakog puta”, A?iji se trijumf ogleda u zapoA?ljavanju na dobro plaA�enu administrativnu poziciju uz pomoA� stranaA?ke iskaznice i diplome kakvog krajputaA?kog fakulteta / visoke / viA?e A?kole, jedan je od kljuA?nih faktora zbog kojeg mladi ljudi odustaju od ulaganja vremena i energije u ovu zemlju. Nema nikakve sumnje da je zbog toga poodavno doveden u pitanje i smisao studiranja i zavrA?avanja onih domaA�ih visokoobrazovnih institucija kojeA�joA?A�sA�pravom nose taj epitet.

Temeljita reforma

Javni ili, kako ih A?esto zovu, “drA?avni” univerziteti vape za temeljitom reformom, kao, uostalom, i kompletan obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Njegova baziA?na karakteristika u poslijeratnom periodu, a naroA?ito nakon poA?etka bolonjskog procesa jest bujanje pseudoobrazovnih ustanova sumnjivog profila i finansijske pozadine, kojeA�je proizvelo konkurenciju, ali na samom dnu ljestvice edukativnog kvaliteta.

U proA?loj A?kolskoj godini u Federaciji BiH postojalo je 66 javnih fakulteta, pet akademija, tri vjerska fakulteta, osam visokih A?kola i 20 privatnih univerziteta / fakulteta. Ili viA?e od 100 raznoraznih visokoobrazovnih ustanova. Da ta poplava oA?igledno ne rezultira kvalitetnom ponudom pokazuju i sljedeA�i podaci o padu interesa za studiranje uopA�e:

Federalni Zavod za statistiku sabrao je, a federalno Ministarstvo obrazovanja “pohvalilo”A�se sljedeA�om informacijom: u A?kolskoj 2016/17. godini na visokoA?kolske ustanove upisano je devet posto manje studenata u odnosu na akademsku 2015/16. godinu, njih ukupno 27.946.

Pad interesa

Upis na javne univerzitete pao je za desetA�posto, a na privatne za A?est posto. Istina je, statistiA?ki pokazatelji sami po sebi nisu ni dobri ni loA?i niti nam iA?ta govore o uzrocima pojava na koje se odnose. A statistika kaA?e da je u posljednjih deset godina broj studenata koji su se upisivali na fakultete, akademije i visoke A?kole u Federaciji rastao do 2010, pa onda varirao, da bi od 2014/15. do ovog posljednjeg posmatranog perioda opao za tih desetak posto.

Osim oA?itog devalviranja vrijednosti studija i stjecanja diplome cijenjenog fakulteta a��A�jer je ona na trA?iA?tu rada u javnom sektoru samo formalno potrebna, dok u privatnom sektoru ne vrijedi mnogo ako nije uparena sa spremnoA?A�u da se radi do iznemoglosti i sve i svaA?ta za ispodprosjeA?nu plaA�u a��A�pad broja novoupisanih studenata moA?e biti pokazateljA�i drugih druA?tvenih procesa. Mediji ga A?esto povezuju sA�odlaskom mladih ljudi van drA?ave, bilo radi potrage za poslom ili (kod onih neA?to imuA�nijih) radi studiranja u inozemstvu.

No, tu se spisak potencijalnih razloga, stvarnih ili izmiA?ljenih, ne zavrA?ava. Primjera radi, proA?le godine Univerzitet u Sarajevu planirao je u dva julska prijemna termina primiti 5.880 studenata, no dobili su tek 3.750 prijava ili neA?to viA?e od 60 posto planiranog broja.

order periactin, clomid without prescription

Iz menadA?menta Univerziteta obrazlagali su taj pad interesa prelaskom sA�osmogodiA?njeg na devetogodiA?nje osnovno obrazovanje, demografskim kretanjima, migracijama, koje su, kako je reA?eno, “globalni problem”, i neA?im A?to se zove “nelojalna konkurencija od privatnih fakulteta”. Na drugoj veA�oj federalnoj visokoA?kolskoj ustanovi, SveuA?iliA?tu u Mostaru, proA?le godine pad interesa ogledao se u A?injenici da se prijavilo nekih 500 studenata ili 15-ak posto manje nego godinu ranije.

Virtualne uA?ionice laA?nih fakulteta

TeA?ko je davatiA�ad hocA�ocjenu koji od navedenih potencijalnih uzroka za smanjeni broj novoupisanih studenata ima najveA�u teA?inu ili utjecaj. Na one demografske najteA?e je kratkoroA?no utjecati, a drA?avna administracija nijednim svojim potezom ne pokazuje da joj je posebno stalo da kreira takve uvjete za A?ivot koji bi zaustavili migracijski talas u razvijene zemelje EU-a ili omoguA�ili razvoj punih potencijala za mlade u Bosni i Hercegovini. Prema podacima iz februara ove godine, gotovo 40.000 graA�ana Bosne i HercegovineA�na birou je za nezaposlene unatoA? A?injenici da posjeduju diplomu visokoA?kolske ustanove.

No, sA�aspekta posljedica po daljnju sudbinu bosanskohercegovaA?ke druA?tvene zajednice, njen brA?i ili sporiji razvoj ili pad u sivilo ispodprosjeA?nosti i mediokritetstva, svakako da je najvaA?niji onaj spomenut na poA?etku. Relativizovanje znanja i nauke, njihovo guranje u drugi plan u srazu sA�politiA?ko-nacionalnom podobnoA?A�u za obavljanje bilo kojeg zahtjevnijeg poslaA�razarajuA�e djelujuA�na motivaciju za studiranje u ovom i ovakvom okruA?enju.

Kreatori i moderatori naA?eg obrazovnog sistema mogu zabijati glavu u pijesak i tvrditi da je pojava sve manjeg interesa za visokim obrazovanjem na bh. naA?in posljedica ovog ili onog demografskog procesa i da A�e uskoro opet poA?eti rasti broj novoupisanih studenata, ali dok ne postane pravilo, a ne izuzetak da se mladi ljudi zapoA?ljavaju na bazi svojih sposobnosti i steA?enih znanja, a ne na bazi roA�aA?ko-stranaA?ke veze i bezvrijednog papira dobijenog nakon nekoliko vikenda provedenih u virtuelnim uA?ionicama laA?nih fakulteta, jedino A?to A�e rasti jesu redovi pred ambasadama drA?ava EU-a.

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:A�Ermin A?engiA�/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

2 komentara na Ermin A?engiA�: Sve manje studenata, sve viA?e fakulteta u BiH

  1. Crnac

    23. 04. 2018. - 18:40

    Hvala SDA!

  2. osiguranje

    29. 04. 2018. - 18:04

    Koliko znam ovi univerziteti i njihovi kadrovi nisu verifikovani po poznatim svjetskim kriterijima relevantnosti kvaliteta. To se u akademskom svijetu zna, objava radova u relevatnim svjetskim časopisima, citiranje naucnih radova od relevantnih institucija,
    dokazivanje radova na svjetski priznat nacin etc. Sve drugo je ubleha.

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.