ZNANSTVENICI SLUA?AJNO PROIZVELI ENZIM KOJI U HIPU PROA?DIRE PLASTIKU! ‘Ovo je sjajno, ali i pomalo A?okantno’

18.04.2018 09:53
enzim plastika
 

Znanstvenici su sluA?ajno stvorili mutirajuA�i enzim koji razgraA�uje plastiA?ne boce. Ovo prijelomno otkriA�e moglo bi pomoA�i rijeA?iti globalni problem zagaA�enja plastikom te bi po prvi puta moglo postati moguA�e u potpunosti reciklirati plastiA?ne boce, piA?eA�Guardian.

Novo istraA?ivanje potaknuto je otkriA�em iz 2016. kad je na otpadu u Japanu pronaA�ena bakterija koja je prirodno evoluirala i poA?ela se hraniti plastikom. Znanstvenici su sad otkrili detaljnu strukturu kljuA?nog enzima koji proizvodi ta bakterija.MeA�unarodni tim znanstvenika analizirao je enzim kako bi otkrili kako je nastao, no nehotice su molekulu uA?inili joA? uA?inkovitijom u razgradnji polietilentereftalata, odnosno PET-a koji se koristi u proizvodnji plastiA?nih boca.- Ono A?to se dogodilo je da smo zapravo poboljA?ali enzim A?to nas je priliA?no A?okiralo. Radi se o doista sjajnom otkriA�u, kazao je profesorA�John McGeehanA�sa SveuA?iliA?ta Portsmouth.

Enzimu mutantu obiA?no treba nekoliko dana da poA?ne razgraA�ivati plastiku – A?to je neusporedivo manje od stotina i stotina godina potrebnih da se plastika razgradi u moru. Znanstvenici su optimistiA?ni i misle da je taj proces moguA�e i dodatno ubrzati te da A�e se otkriA�e vrlo brzo moA�i primjenjivati.- Nadamo se da A�e nam taj enzim pomoA�i da plastiku razgradimo na poA?etne komponente kako bismo ih mogli doslovno reciklirati u nove plastiA?ne predmete. To znaA?i i da viA?e neA�emo morati novu plastiku proizvoditi iz nafte te A�emo, u konaA?nici, znaA?ajno smanjiti koliA?inu plastike u okoliA?u, kaA?e profesor McGeehan.

U svijetu se svake minute proda milijun plastiA?nih boca od A?ega se reciklira njih samo 14 posto, a velika koliA?ina zavrA?i u svjetskim morima pa su i najudaljeniji krajevi na planetu postali zagaA�eni plastikom koja ugroA?ava A?ivot u moru i posljediA?no A?ovjeka koji jede plastikom kontaminiranu hranu.- Plastika je nevjerojatno otporna i sporo se razgraA�uje. Prizori plastike u moru su zastraA?ujuA�i. To je jedan od onih materijala koji je napravljen moA?da malo i predobro, kaA?e profesor McGeehan.

Sad se te plastiA?ne boce mogu reciklirati samo na naA?in da se iz njih mogu napraviti neprozirna vlakna od kojih se poslije rade odjeA�a i tepisi. Pronalazak novog enzima znaA?i da A�e se plastiA?ne boce moA�i ponovno pretvoriti u iste takve prozirne plastiA?ne boce A?to A�e uvelike smanjiti potrebu za novom plastikom, prenosi Jutarnji.hr.

– Uvijek se ponovno suoA?ite s problemom jeftine nafte, A?to znaA?i da je i proizvodnja te prve plastike jeftina. ProizvoA�aA?ima je lako napraviti mnogo takvih stvari. To im se A?ak i viA?e isplati nego reciklirati. No, ja vjerujem da javnost moA?e uA?initi pritisak na proizvoA�aA?e. Percepcija ljudi se mijenja pa mnoge kompanije nastoje iznaA�i naA?in kako A?to efikasnije reciklirati plastiku, kaA?e profesor McGeehan.

Novo istraA?ivanje, objavljeno u A?asopisu Proceedings britanske Nacionalne akademije znanosti, zapoA?elo je otkriA�em detaljne strukture enzima koji proizvodi bakterija pronaA�ena na japanskom odlagaliA?tu otpada.Znanstvenici su koristili tzv. ‘diamond’ izvor svjetlosti, odnosno intenzivnu rentgensku zraku deset milijardi puta svjetliju od sunca pomoA�u koje se mogu vidjeti pojedini atomi.

Struktura enzima izgleda vrlo sliA?no kao ona koju proizvode brojne bakterije kad razgraA�uju kutin, prirodni polimer koji proizvode biljke za svoju zaA?titu. No, kad su znanstvenici ispitivali enzim, sluA?ajno su ga poboljA?ali.- Nakon naA?e intervencije, enzim je postao 20 posto uA?inkovitiji nego je bio. No, to joA? nije sve. Doista mislimo da ga moA?emo pretvoriti u superbrzi enzim, kaA?e McGeehan.

Industrijski enzimi su u A?irokoj upotrebi, na primjer u praA?cima za pranje rublja i biogorivima. U posljednjih nekoliko godina poboljA?ani su i ubrzani i do 1000 puta pa profesor McGeehan sliA?no predviA�a i za enzim koji razgraA�uje plastiku. Patent za ovo otkriA�e prijavili su znanstvenici iz Portsmoutha i laboratorija za obnovljivu energiju iz Colorada.

Trenutno se istraA?uje moA?e li se enzim poboljA?ati ako ga se transplantira u bakterije koje mogu izdrA?ati temperature viA?e od 70 stupnjeva Celzija, A?to je temperatura pri kojoj PET postaje viskozan i kad se razgraA�uje deset do sto puta brA?e.Neka prijaA?nja istraA?ivanja otkrila su i da plastiku razgraA�uju neki oblici gljivica, no bakterije je mnogo lakA?e uzgojiti i prilagoditi industrijskoj uporabi

Neke vrste plastike veA� sad mogu razgraditi bakterije koje postoje u prirodi i znanstvenici ih intenzivno traA?e. PET materijali u moru tonu, no McGeehan kaA?e da A�e se jednoga dana bakterije koje jedu tu plastiku jednostavno moA�i poA?pricati po plastiA?nom otpadu te A�e se na taj naA?in oA?istiti mora.- Mislim da je ovo otkriA�e sjajno i da A�e uvelike pomoA�i u sve ozbiljnijem problemu zagaA�enja plastikom’, kaA?eA�Oliver Jones doxycycline chlamydia, purchase Zoloft , kemiA?ar s instituta RMIT u Melbourneu.

– Enzimi su neotrovni i biorazgradivi i pomoA�u mikroorganizama ih se moA?e proizvesti u velikim koliA?inama. Pred nama je joA? dug put prije nego budemo mogli pomoA�u enzima oA?istiti svijet od plastike, no ovo je sigurno korak u dobrom smjeru, zakljuA?io je.

(TIP/Foto: Pixabay)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.