Nevjerovatna priA?a iz susjedstva: Danijelu su cijeli A?ivot lagali da govori turski jezik, a onda su se poA?ele prikazivati A?panske sapunice…

17.04.2018 08:48
daniel_perahija
 

Da A?ivot piA?e najzanimljivije priA?e potvrA�uje primjer Danijela Perahije iz UA?ica, koji je tek u tinejdA?erskoj dobi otkrio svoje jevrejsko porijeklo saznavajuA�i istovremeno da je jezik, koji je kao dijete usvojio u roditeljskom domu, judeoA?panski, poznatiji na naA?im prostorima kao ladino. Od tog sudbonosnog otkriA�a, koje je plod njegove A?elje da otkrije porodiA?nu proA?lost, poA?inje potraga za identitetom kojiA�je bio namjerno prikrivan, u kojojA�A�e Daniel otkriti nevjerovatnu priA?u o svojim sefardskim korijenima.

Ladino je bio prvi jezik koji je nauA?io, pripovijeda Perahija prisjeA�ajuA�i se kako su se njegova baka i njegove tetke koristile tim jezikom kao sredstvom prikrivanja stvari. Na ladinu su “ogovarale” komA?iluk, uvjerene da ih niko ne razumije, pa A?ak ni mali Daniel, koji je u to vrijeme imao tek dvije godine.

“Ja sam nauA?io tako A?to su moje tetke i moja nona ogovarale komA?iluk, znaA?i, ladino je bio jezik za ogovaranje komA?iluka, a poA?to sam ja bio mali, imao sam dve godine, a roditelji su radili non-stop, nisam iA?ao u obdaniA?te i baba je imala ideju da me A?uva. PoA?to moje tetke tada nisu radile, onda su one dolazile kod babe u kuA�u koja se nalazila u centru grada. One su mislile da ja niA?ta ne razumem i otvoreno su priA?ale. Sa mnom su priA?ale srpski, a meA�usobno su priA?ale na jevrejskoA?panskom, kada su mislileA�da ta priA?a nije za mene. Ja sam na kraju progovorio na jevrejskoA?panskom, a ne na srpskom. Baba je tada rekla da viA?e neA�e da me pazi, jer neA�e da imam problema kada krenem u A?kolu i da mi se deca smeju i htela je da me poA?alju u obdaniA?te. Posle su me uA?ile srpski intenzivno i nisu viA?e sa mnom ni preda mnom priA?ale ladino.”

OtkriA�e A?panskih telenovela

Gotovo do A?kolske dobi DanielA�nije imao predstavu kakav je to jezik kojim govori, a svaki put kadA�je htio probiti barijeru koja je stvarana oko njega nailazio je na otpor. Uvjerili su ga da je jezik koji govori turski objaA?njavajuA�i mu da je njegova prabaka doA?la u UA?ice odnekud iz Turske.

“Tako je bilo sve dok se, kada sam bio sedmi ili osmiA�razred, nisu pojavile A?panske telenovele. Kada sam rekao da je ovo neA?to sliA?no naA?em jeziku i pitao ih koji je jezik koji govore meA�usobno, porodica mi je rekla da je naA? jezik turski. ‘Prababa je doA?la iz Turske i deda ti je doA?ao iz Turske i to je turski jezik.’ Onda sam ja imao jedan domaA�i iz srpskog jezika i napisao sam domaA�i rad na devet strana i bilo je samo par turcizama, a ostalo su bili hispanizmi i romanizmi. NastavnicaA�mi je tada rekla da toA�nisu turcizmi nego su sve hispanizmi.”

Daniel tada poA?inje intenzivnije tragati za odgovorima na pitanja koja su ga proganjala i na njegovo insistiranje baba je priznala da je jezik koji govore jevrejski jezik, nakon A?ega shvata da je on jevrejskog porijekla.

“Oni su svo vreme krili da ja govorim ladino jezik. Ja sam shvatio da govorim neku verziju A?panskog, a onda je baba na kraju priznala, kada su se pojavile telenovele, da ovo nije turski nego neki A?panski. U latinoameriA?kim telenovelama svi su katolici, a govore A?panski i moja baba je mislila da Jevreji govore samo A?panski i kadA�je gledala seriju, mislila je da su to sve Jevreji, ali ju je zbunjivalo A?to se vjenA?avaju kod katoliA?kog popa. Baba je bila neobrazovana A?ena bez A?kole. Oni su sve gledali i mislili su da su jevrejske serije.”

OtkriA�e da je sefardskog porijekla doA?lo je nakon porodiA?ne drame. Na njegova pitanja odgovarali su prikrivajuA�i istinu, a tek mu je sarajevski rabin Eliezer Papo objasnio da je sefardskog porijekla.

“Dok ih nisam doterao pred svrA?en A?in, nisu hteli priznati da sam jevrejskog porekla. Govoreno je da smo doA?li iz Turske. Kada sam pitao tetku da li je njena baba bila Jevrejka, ona je rekla da mi nemamo niA?ta sa AA?kenazima, da je naA?a baba doA?la iz Turske. Onda sam shvatio da sam Sefard, odnosno to mi je objasnio Eliezer Papo.”

Udaja prouzrokovala porodiA?nu tragediju

Da jezik kojim govori nije danaA?nji A?panski nego judeoA?panski shvatio je za boravka u A�paniji, gdje su sve dileme o porijeklu jezika na kojem je govorio otklonili A?panski profesori na Medicinskom fakultetuA�Univerziteta u Granadi, jer su mu rekli da to nije A?panski kojim oni govore, ali da je jedna od varijanti. Od tog trenutka traje Danielova intenzivna potraga za korijenima i u toj potrazi otkrit A�e mnogo zanimljivih i straA?nih A?injenica koje ilustruju s koliko je strogoA�e i konzervativnosti voA�en A?ivot u proA?losti.

Njegova prabaka bila je Jevrejka, koja se udajom za Srbina odrekla porijekla, kako je tada druA?tvena zajednica interpretirala takve ekscesne sluA?ajeve, a cijela njena porodica izgubila je rabinski status zbog toga, pripovijeda Perahija.

“Kako sam ja otkrio, a bilo je teA?ko jer sam imao pristup samo srpskim papirima, a i moji ujaci koji su svojevremeno istraA?ivali porijeklo. Dokumenta iz Novog Pazara, Bitolja i Soluna su spaljena za vreme DrugogA�svetskog rata, pa je stoga postojala samo pravoslavna dokumentacija, jer kada se ona udavala u tom delu balkansko-turske imperije, nije bilo sekularnih brakova, pa ako se Jevrejka udaje za A?oveka druge vere, prelazi na muA?evljevu veru, odriA?e se svega i roditelji je sahranjuju A?ivu. Ona viA?e ne postoji za njih dok se ne vrati u veru. I to pred rabinskim sudom to mora da se odigra. MoA?da je i bilo nekih papira, koji su se ‘drA?ali pod kljuA?em’, ali ta dokumeta su baA?ena od strane mog zeta 1990, jer su bila napisana kako je on rekao po turski i sta A�e to kome.”

Zatim otkriva da su porijeklom iz Soluna, a da je prabakina udaja za Srbina, A?ovjeka pravoslavne vjere bila velika porodiA?na tragedija, jer u svojoj zajednici gube ugled.

“Otprilike od moje prababe su Perahija A?-Koen iz Soluna. Verovatno zbog sramote moje prababe, a svi su bili rabini, a tada je sve joA? to bilo konzervativno i staromodno, nakon udaje za Srbina, A?to je bio presedan, izbrisali su to A?-Koen iz prezimena i nisu viA?e mogli biti rabini i postali su trgovci. Njena su sva braA�a bila oA?enjena Jevrejkama i sestre su udate za Jevreje, ali i do danas se svi prezivaju Perahija.”

TragajuA�i dalje za korijenima, Daniel otkriva da je njegov A?ukundjed bio rabin, koji je, izmeA�u ostalog, sluA?bovao i u Novom Pazaru.

“Moj A?ukundeda, otac prababin, bio je rabin u Bitolju, u Makedoniji, u sinagogi KA?l de Ozer Dalim, gde je bilo naslikano drvo A?ivota kao drvo pomorandA?e ispod koga sedi Elijau A?-Navi. Tu sam priA?u A?uo bezbroj puta, to je porodiA?na priA?a, niA?ta nije do kraja sigurno.A�Ili je roA�en u Bitolju, pa je doA?ao da bude rabin u Novom Pazaru. Tu se oA?enio nekom Papo iz Sarajeva ili Mostara, nisam siguran. Sve se to godinama krilo i ko je znao te priA?e umro je. Rodila im se moja prababa i njena braA�a i sestre. Jedna od sestara je bila udata u Veles, gdje je moj deda bio poslat za vreme Prvog svetskog rata. Prababa se udaje u Novu VaroA?. Umre taj A?ovek malo iza roA�enja moga dede 1898. Moju prababu i njeno dete odbacuje familija moga pradede, koji su Srbi. Mog dedu, njegova dva brata i sestru.”

Dvostruka imena

zoloft tablets buy, purchase Zoloft

Danielov djed imao je dva imena, srpsko Stevan MutavdA?iA� i jevrejsko Daniel Perahija. Njegova dva brata napustila su porodiA?ni dom u UA?icu, a on ostaje A?ivjeti s majkom. A?ivjeli su u kuA�i prabakinog brata Haima Perahije, koji je bio oA?enjen A?enom iz porodice Montiljo, porijeklom iz Sjenice. Djed se oA?enio 1931. godine Radojkom MlaA�enoviA�, A?to je za njegovu majku bio A?ok jer je maA?tala da joj se sin oA?eni Sefardkinjom.

Daniel priA?a da je to bilo nemoguA�e jer nijedna porodica nije htjela udati kA�erku za sina jedne “pobjegulje”, koja se naknadno vratila u okrilje judaizma. Nakon smrti Haima Perahije, koji je posinio njegovog djeda, prabaka organizuje posjetu sinu u Sentu, u Vojvodini,A�gdje se najvjerovatnije baba preobratila u judaizam i gdje je obavljeno vjersko vjenA?anje.

“Ujak umre i deda nasledi deo kuA�e, a drugi deo nasledi njegova A?ena, koja se posle vratila u Sjenicu ili je nastavila da A?ivi u njenom delu kuA�e. Oni su preA?li da A?ive u kuA�i svog ujaka i deset godina je moja baba A?ivela sa svekrvom i bila je u rangu sluA?avke i oni deset godina nisu imali dece. Moja pretpostavka je da je moja baba verovatno preA?la na judaizam 1938,A�i to u Senti, jer su oni, kobajagi, otiA?li u Sentu da posete dedinog brata i A?enu i kA�erku, i da je baba gore preA?la na judaizam i da su se gore venA?ali vjerski, jer su se graA�anski venA?ali ‘31. Moja baba je od svekrve nauA?ila ladino, sefardska jela i sve je preneto usmenim putem.”

Drugi svjetski rat donosi novu golgotu porodici Perahija. Jedan djedov brat deterniran je u koncentracijski logor Banjica u Beogradu, pa, iako je uspio preA?ivjeti, nemalo nakon napuA?tanja logora umire od posljedica zatoA?enja.

“Uspeo je da preA?ivi duA?egupku jer se nije nagutao dovoljno dima da premine, ali je bio u nesvesti,A�ranjen, na dnu rake, meA�utim, uspeva nekako da se zaleA?i u nekom selu kod Beograda i da doA�e do UA?ica, gde i umire. Sahranjuju ga tajno na Partizanskom groblju. Iza njega su ostala dva mala sina, koje je uspeo da sakrije u komA?ijsku A?talu pred racijom 1942, gde ih je smrznute naA?ao njegov deda i uzeo sebi. Stariji 1943.A�beA?i u partizane.”

KA�erku drugog brata sklanjaju u porodicu Danielove babe, koja je bila Srpkinja, a njegove tetke i djed bivaju pokrA?teni i mijenjaju imena.

“Ovaj iz Sente morao je da doA�e u Beograd, jer se uvode jevrejske zabrane i, poA?to je bio pekar, viA?e nije mogao da peA?e hleb. Kada su doA?li Nemci, ovaj najstariji brat poslao je svoje dete u UA?ice i krili su je u babinoj familiji MlaA�enoviA� kao svoje dete, jer su oni imali desetoro dece. Ti su MlaA�enoviA�i bili straA?no bogati. Njen ujak, od moje babe, bio je pop i venA?ali su moga dedu i babu u pravoslavnoj veri, ali za punu kesu napoleona, kako mi je baba priA?ala, i svi su pokrA?teni i promenjena su imA�imena. Alba je postala Zora, Alma postaje DuA?a.”

Povratak judaizmu

Daniel i njegova majka imaju jevrejska i “srpska” imena, pa jedna koriste u porodiA?nom krugu, a druga u zvaniA?noj komunikaciji. Lea je jevrejsko ime njegove majke, a Jelica srpsko, koje je dobila po oA?evoj majki,A�dok je njegovo zvaniA?no ime Stevan MilovanoviA�. U godinama pred smrt njegov djed govorio je samo ladino,A�nesvjesno se vraA�ajuA�i svojim jevrejskim korijenima kao fundamentu njegovog biA�a.

Nedostatak originalne dokumentacije i svjedoka razlog je A?to je Daniel morao iznova regulisati svoj jevrejski status, baA? kao A?to je to nekadA�davno uradila njegova prabaka.

“Prababin brat prihvatio je sestru, ali je prababa morala da uradiA�giurA�i vrati se u vjeru. I da mog deduA�i njegovu braA�u ponovo rodi u mikvama. Jedino ne znam gde je uradilaA�giur. Zato ja nemam nikakav papir. I da bih imao bilo kakav papir, morao sam da zvaniA?no uradim regulaciju statusa predA�bet dinomA�(rabinskim sudom) u Parizu,A�da bih mogao da se prijavim u Jevrejsku opA?tinu.”

Daniel Perahija danas je A?lan Jevrejske opA�ine Sarajevo, apsolvent je Fakulteta medicinskih nauka i student FiloloA?ko-umjetniA?kog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu i joA? traga za porodiA?nim korijenima, nastojeA�i novim saznanjima ispuniti mrlje iz proA?losti, A?to svakako nije jednostavan zadatak, jer je on jedina osoba mlaA�a od 35 godina na Balkanu koja govori ladino.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:A�Jasmin AgiA�)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.