ZABORAVLJENA PRIA?A O A?UVENOJ PJESMI IZ 80-ih Otpjevao ju je Predin, ali njezinih se autora ne sjeA�aju ni oni koji danas A?ive u njihovim gradovima

09.04.2018 08:11
Kongres
 

Kada je 13. veljaA?e 2018. u ZagrebaA?kom kazaliA?tu mladihA�Zoran PredinA�na svome predvalentinovskom koncertu na bis zapjevao a�?Zarjavele trobentea�? i kada se neka A?udna, malo postarija, graA�anska publika krenula njihati u ritmu jednostavne cirkuske melodije, upitao sam se zna li itko od tih ljudi, osimA�SiniA?e A�kariceA�koji sjedi negdje u prvom redu, tko je napisao ovu pjesmu?

Grupa Kongres prvi je put nastupila u dvorani Sloga, na koncertu na kojem su svirali joA? Elvis J. Kurtovich and his Meteors i Zabranjeno puA?enje, prvaci novog primitivizma, camp proto-punk stila i pseudo-pokreta, o kojem se neA?to A?ulo meA�u bolje upuA�enom A?kolskom omladinom u dvije elitne gimnazije i tri srediA?nje sarajevske opA�ine. Bilo mi je A?esnaest i bio sam na koncertu u Slozi, kao A?to sam, uostalom, bivao na svim vaA?nim koncertima, predstavama i izloA?bama tih mjeseci i godina. Trebalo mi je, morao sam u neA?to odrasti, pa sam, eto, u to odrastao.

Kongres ne samo da nije bio new primitivs, nego upravo suprotno od toga: art rock, sarajevska varijanta Talking Headsa, s moA�nim klavijaturama, pjevaA?em koji je radio neke A?udne pokrete, odliA?nom ritam sekcijom i gitaristom koji je bio voA�a benda. Tekstovi su im bili visokostilizirani i estetizirani, sa zaA?udnim refrenima, koji bi se ponekad do u beskraj ponavljali. Ali bilo je takvo vrijeme, moglo je to da se spojeA�Elvisov periactin side effects, purchase dapoxetine A�camp i Kongresov smrtno ozbiljni art, dodatno potpomognut dizajnomA�Davora PapiA�a, koji je tom ranom Kongresu bio neka vrstaA�Warhola, vizualnog idejnog voA�e.

U sljedeA�e dvije godine Kongres je odsvirao desetine, moA?da i koju stotinu koncerata po Sarajevu i nekoliko okolnih gradova, da bi tek zatim snimili i objavili svoj prvi album. Takvo je bilo vrijeme, stalno se, skoro svakodnevno sviralo, Sch su jedno vrijeme nastupali svakog A?etvrtka u Kuku – klubu studenata medicine, petkom i subotom bi u Domu mladih bili veliki, jugoslavenski koncerti, a ostalim su se danima koncerti odrA?avali po domovima kulture, u dvoranama studentskih domova, obiA?no bivA?im ili joA? uvijek aktivnim menzama i u fakultetskim klubovima. U godinama pred Olimpijadu postojalo je – nabrojao sam ih – barem dvadeset dvorana koje su mogle primiti od dvjesto do dvije tisuA�e ljudi, u kojima se svirao neki od lokalnih ili globalnih stilskih derivata novog vala i punka. I, naravno, postojala su mjesta na kojima se izvodila muzika koju nipoA?to, pa ni iz znatiA?elje, nismo sluA?ali. Tamo se svirao heavy metal, hard rock i sliA?no.

Album su objavili 1984. godine, malo nakon Elvisa i Zabranjenog puA?enja, ali u autsajderskom izdanju sarajevskog Diskotona. Nakon A?to ih je napustio klavijaturistA�Dado DA?ihan, a negdje se izgubio i originalni pjevaA? s onim A?udnim kretnjama, Kongres je uglavnom nastupao kao trio, koji su A?inili gitarist i autorA�Mahir Purivatra, basistA�AljoA?a BuhaA�i bubnjarA�Adam SubaA?iA� Cupi. Mahirove pjesme bile su A?vrste i energiA?ne, i za okosnicu su vazda imale neku jaku verbalnu frazu, reA?enicu koja se A?ovjeku za cijeli A?ivot utisne. U jednoj od najranijih kojih se sjeA�am, i koja se nije naA?la na albumu, pjevao je: a�?Od Kafke do kafane, i onda opet, i opet, od kafane do Kafkea�?.

U drugoj, koja mi se povremeno vrati, izbije mi u pamet, pa ju gotovo nesvjesno ponavljam, bilo je: a�?Vozovi ne znaA?e rastanak, ne, nea��a�? A u treA�oj, koja je bila hit joA? prije izlaska debitantskog albuma, pa se emitirala u blokovima televizijskih spotova na novogodiA?njem programu pred tu zvjezdanu sarajevsku 1984, Mahir je, s licem vrlo ozbiljnog djeA?aka, pjevao: a�?Ne mogu da ugrabim taj osjeA�aj:/djevojka na snijegu s kosim oA?ima.a�? Pjesma je nastala na traguA�BowiejeveA�(a ustvariA�Iggy Popove) a�?China Girla�?, koja se, nekoliko mjeseci ranije, pojavila na albumu a�?Leta��s Dancea�?.

Ali ni ta, kao ni jedna druga Mahirova pjesma nije se naA?la u nazivu albuma. Nazvan prema posljednjoj, petoj pjesmi s B strane, album a�?Zarjavele trobentea�? bit A�e tako temeljito prebrisan iz memorije ex-yu publike, da se danas na sve strane po internetu, pa A?ak i na takozvanim specijaliziranim glazbenim stranicama, moA?e proA?itati kako su a�?Zarjavele trobentea�? pjesma Zorana Predina i LaA?nog Franza. Na jednom mjestu na YouTubeu piA?e doslovno ovako: a�?Zarjavele trobente – muzika LaA?ni Franz, pisana specijalno za grupu Kongresa�?. Anonimnom narodnom mudracu mlaA�e generacije valjda se A?inilo neshvatljivim da bi moglo biti obrnuto i da su a�?Zarjavele trobentea�? pjesma grupe Kongres koju veA� tridesetak godina izvodi Zoran Predin, sam ili s LaA?nim Franzom.

A poA?elo je u ljeto 1984, kada se Predin odazvao pozivu anonimnih, te pomalo nadobudnih, zeniA?ko-sarajevskih klinaca, i doputovao iz Maribora da u studiju Radio televizije Sarajevo posudi svoj glas u pjesmama a�?Zarjavele trobentea�? i a�?Zabavaa�?. Nakon objave albuma neA�e proA�i ni punih devet mjeseci, originalna postava Kongresa zauvijek A�e se raziA�i, a pjesmu A�e u A?ivotu odrA?ati upravo Zoran Predin, koji A�e je pjevati i pronositi kroz razliA?ite svoje autorske repertoare, A?uvajuA�i na taj naA?in blago sjeA�anje na neke A?ive i mrtve sarajevske djeA?ake.

Ova neobiA?na pjesma nastala je po narudA?bi trenutka, mimo uobiA?ajenog stila i naA?ina grupe Kongres. Kao da se meA�u Talking Headsima iznebuha pojavioA�Tom Waits. Samo jednom i nikada viA?e. Tekst je napisao AljoA?a Buha, koji je bio po materi Slovenac, te mu je slovenski u punom smislu rijeA?i bio materinji jezik, dok ju je uglazbioA�Adam SubaA?iA�. Jedno se s drugim tako savrA?eno stopilo i sljubilo da se A?ini kako jedno bez drugog nikad nije ni postojalo, tekst bez muzike, kao ni muzika bez teksta.

AljoA?a Buha studirao je filozofiju i sociologiju, sa slovenskog je za A?asopis TreA�eg programa Radio Sarajeva prevodio kojekakve knjiA?evne i teorijske tekstove, pomalo je neA?to i pisao, i bio je vrlo obrazovan i naA?itan. a�?Zarjavele trobentea�? bile su spoj pjesniA?ke naracije – A?esto koriA?tene u Sarajevu tih godina, naroA?ito od vremena new primitivsa – i neA?ega neoA?ekivanog i sasvim atipiA?nog: cirkusnog ambijenta i metaforike koja iz njega proizlazi. Bila je to, dakle, priA?a, koja moA?da i nije sasvim priA?a, nego je metafora neA?ega A?to se dogodilo ili A?to A�e se tek dogoditi.

Da to nije zbilja, nego neA?to dublje i straA?nije od zbilje, potvrA�ivao je sam poA?etak: a�?NostalgiA?en nek je veA?er/Franc in Liza/Na trapezu sta plesala/V cirkusu Qualabladalaa�?. I u toj nostalgiA?noj noA�i dogodi se ono A?to se ne dogaA�a, ali pred A?im odvajkada u svakom cirkusu strepi publika: Franc nije uspio Lizu uhvatiti u letu, zaboravio ju je visoko negdje u zraku i ugledao njene oA?i na parketu Qualabladala. Sve A?to se u pjesmi nakon toga zbilo, i A?irafe, majmuni i tigri, zahrA�ale trube i tuA?ni afriA?ki lavovi, sve bilo je A?alost nad onim A?to se viA?e nije moglo popraviti. A?alost nad vremenom koje je poteklo u krivom smjeru i nije se viA?e moglo vratiti.

Dvije godine kasnije, u rujnu 1986, AljoA?a je poginuo vozeA�i se u fiA�i, tamo negdje pred Jablanicom. Mislim da je bio na straA?njem sjediA?tu. Na prednjem, suvozaA?kom, bio jeA�DraA?en RiA?l Zijo. Umro nekoliko dana kasnije. Vozio jeA�Zlatko ArslanagiA�, joA? jedan dobri i dragi, i ostao A?iv. Kad god bih poslije mislio o tom straA?nom dogaA�aju, koji je na neki naA?in obiljeA?io i raspolovio generacijsko vrijeme, vidio bih Zlaju kako mu kao Francu na trapezu izmiA?u AljoA?a i Zijo, kako im samo dodiruje vrhove prstiju. MoA?e biti da je pretjerano o tome ovako misliti, moA?e biti da nisam trebao trideset i dvije godine kasnije Zlatku ArslanagiA�u nasjedati na muku, ali o tome govori pjesma a�?Zarjavele trobentea�?, jedna od najsarajevskijih pjesama iz osamdesetih, koju i Zoran Predin pjeva s punom svijeA?A�u o njezinom Sarajevu, samo A?to, eto, publika to viA?e nije u stanju A?uti.

Drugi autor, Adam SubaA?iA� Cupi bio je sjajan bubnjar. Muzikalan, A?vrst i maA?tovit, muziA?ar s mjerom. Govorom bio je, jer se nakon Kongresa viA?e nije bavio muzikom, barem nije muzikom za odrasle. DjeA?ji je pisac, i to vrlo uspjeA?an i aktivan, mistik i osamljenik, A?ijih se razliA?itih A?ivotnih uloga sjeA�aju malobrojni. U ratu je branio Sarajevo, i u veljaA?i 1993. bio teA?ko ranjen na brdu A?uA?, najteA?oj i najbeznadnijoj liniji obrane grada. Vratio se u rov A?im se malo oporavio. LiA?en svakog fanatizma i zaguljenosti, blag i A?vrst, s naroA?itim talentom za tugu, od koje, oA?ito je, uporno pokuA?ava pobjeA�i, samo je takav mogao napisati onakvu pjesmu. Tako da i dan-danas na nju sliA?i.

Ima pjesama, sluA?ajno i nabrzinu napisanih, koje poslije kroz vrijeme u sebi nose prekoviA?e toga, opjevanog i neopjevanog. Nose A?ive, mrtve i nestale, i sve ono A?to se dogodilo sa svijetom iz kojeg su nastale ili koji se sluA?ajno oko njih sjatio. Takve pjesme, ni krive ni duA?ne, stoje na granicama svjetova: s jedne su strane oni koji se sjeA�aju, i njima je obiA?no nepodnoA?ljivo tuA?no, s druge su strane oni koji ne pamte, koji su zaboravili ili se joA? nisu bili ni rodili. Sve A?eA?A�e se pitam treba li tu granicu prelaziti i rastuA?ivati one kojima je svejedno.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Autor: Miljenko JergoviA�)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.