Vojislav A�eA?elj: Od komuniste, nacionalnog fanatika do A?etniA?kog vojvode

09.04.2018 10:47
seselj3.jpg
 

SrpskomA�politiA?aru, A?etniA?komA�vojvodi, bivA?em potpredsjednikuA�Vlade Srbije, predsjednikuA�Srpske radikalne stranke (SRS)A�Vojislavu A�eA?elju, po optuA?nici ratnom huA?kaA?u, pred Mehanizmom za meA�unarodne kriviA?ne tribunale u Haagu A�e 11. aprila biti izreA?ena drugostepena presuda.

A�eA?elju, koji je prvostepenom presudom od 31. marta 2016. osloboA�en krivice po tri taA?ke optuA?nice za zloA?in protiv A?ovjeA?nosti i po A?est za krA?enje zakona i obiA?aja ratovanja na podruA?ju Bosne i Hercegovine i Hrvatske, konaA?nu presudu izreA�i A�e sudac Theodor Meron, predsjednik A?albenog vijeA�a, te sudije Lee G. Muthoga iz Kenije, Florence Rita Arrey iz Kameruna, Ben Emmerson iz Velike Britanije i Ivo Nelson de Caires Batista Rosa iz Portugala.

PoA?etkom 80-ih godina, niko od A�eA?eljevih poznanika nije se mogao nadati da A�e ovaj nacionalistiA?ki fanatik, koji je sanjao ideju a�?Velike Srbijea�?, zavrA?iti na klupi HaA?kog tribunala.

RoA�en je 1954. godine u prijestolnici BiH, gradu Sarajevu. Za tri godine diplomirao je kao vrhunski student te postao jedan od najmlaA�ih asistenata na Fakultetu politiA?kih nauka Univerziteta u Sarajevu. Generacije s poA?etka 70-ih kaA?u da nije bilo studenta koji nije poznavao a�?Vojua�? A�eA?elja.

a�?Uvijek je hodao nekako usplahireno, kao da je premjeravao fakultet krupnim koracima. Izgledao je dosta agresivno u svemu A?to radia�?, kazao je Boro KontiA�, bivA?i A�eA?eljev kolega s fakulteta, u izjavi za Balkansku istraA?ivaA?ku mreA?u Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

a�?Vojo A?irafaa�?

Prve politiA?ke korake imao je sa 17 godina, kada je postao A?lan Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), a na Pravnom fakultetu u Sarajevu ujedno je bio i prvi student-prodekan.

Paralelno uz to njegovo ideoloA?ko, tada A?isto komunistiA?ko uvjerenje, iA?la je i svijest o potrebi druA?tvenog angaA?mana. Uz uA?eA?A�e u SKJ-u vrlo aktivan je bio i u organizaciji saveza studenata.

a�?I tada je, s pokriA�em ili bez njega, oA?igledno imao u sebi a�� a kasniji tok dogaA�aja A�e to pokazati a�� neke samoprojektovane atribute voA�e ili mesije. Bio je autoritaran, buA?an, A?ovjek koji je htio da dominira i da se njegova sluA?a. Zbog izuzetne visine i kratkih pantalona koje je A?esto nosio, valjda zbog dugih nogu, zvali su ga a�?Vojo A?irafaa��. Odozgo je nekako dominirao, marA?irao kroz fakultet, pa je i dobio taj nadimaka�?, rekao je profesor Zdravko Grebo, tadaA?nji asistent na Pravnom fakultetu, kojeg je pohaA�ao A�eA?elj.

Profesor Grebo prisjetio se i jedne anegdote koja odslikava A�eA?eljevu upornost i odluA?nost da sve A?to zamisli i uradi.

Sredinom 70-ih Grebo je otiA?ao na sluA?enje vojnog roka. A�eA?elj je tada joA? bio student.

a�?Bio sam na obuci, vjeA?bali smo strojev korak i zakletvu, i poznato je da tada mjesec dana vojnik nema pravo na posjete i napuA?tanje kasarne. Jedan dan, tada je neki deA?urni s kapije doA?ao i rekao: a�?Grebo, imaA? posjetu.a�� Na kapiji sam sreo A�eA?elja. Nisam se ni majci tada nadao jer su posjete bile zabranjene. Od komandanta kasarne dobio je dozvolu da me izvede u grad. Dao mi je tada jednu bombonjeru da poA?astim drugove. OtiA?ao sam u paviljon, a kada sam otvorio bombonjeru, u njoj je bila flaA?a rakijea�?, prisjetio se Grebo.

Sklonosti lidera pokazivao je joA? i u Prvoj gimnaziji, gdje ga mnogi pamte kao A�aA?kog A?efa. Bio je predsjednik Zajednice uA?enika A?kole (ZUA�) i omladinske organizacije (SSO), odlikaA?, i najmlaA�i A?lan SKJ-a u A?koli.

Drugovi iz A?kole pamte ga kao gimnazijskog a�?supermanaa�?, mada ga je malo ko volio. Poznanici iz srednjoA?kolskih dana kaA?u da je djelovao kao izliven od metala, nesklon svakoj A?ali i obiA?noj rijeA?i. Bio je, kako kaA?u, a�?uskogruda komunjara s dna kacea�?.

a�?A bio je jako inteligentan, mada ne i pametan. Svaka mu rijeA? na mjestu, a, opet, sve skupa bezukusno kao splaA?ine. Ima takvih ljudi, poput planinskog potoka a�� bistri ali plitki! Do bola je A�eA?elj bio tvrdoglav i jednostran, kao programiran. Svaka rijeA? od njega se odbijala kao da je blindiran. Fanatik od glave do petea�?, prisjetio se Vlastimir MijoviA�, dugogodiA?nji novinar i urednik dnevnog lista a�?OsloboA�enjea�? i A�eA?eljev A?kolski drug iz gimnazijskih dana.

Prve afere i problemi s a�?partijoma�? su za A�eA?elja poA?eli nakon A?to je magistrirao. Magistarski rad Brane MiljuA?a, dugogodiA?njeg predsjednika omladine BiH, potom i sekretara Gradskog komiteta Saveza komunista Sarajeva, koji mu je ujedno bio i suparnik za mjesto asistenta na Pravnom fakultetu, A�eA?elju se uA?inio kao plagijat.

a�?Ode crnom A�avolua�?

Uskoro je i dokazao da je MiljuA? isprepisivao svoj rad, potvrdilo je to i Nastavno-nauA?no vijeA�e Fakulteta politiA?kih nauka, ali je direktiva iz SKJ-a bila a�?ne talasati u javnostia�?.

a�?Hamdija Pozderac, glavna komunistiA?ka faca u BiH, bio je recenzent tog plagijata koji je MiljuA? pretvorio u knjigu. A?ivot je trebalo da se nastavi kao da se niA?ta nije desilo. A desit A�e se, poA?to Vojo nije poloA?io oruA?je, da na kraju od njega postane ultranacionalista, mrzitelj komunizma, dehumanizirani galamdA?ija rijeA?en da sa zemljom sravni sve A?to mu se ne dopada. I onda Vojo, tjerajuA�i svoju pravicu i kapric, sve viA?e gubeA�i kompas, polako ode ka crnome A�avolu. NapakovaA?e mu i nacionalizam i antikomunizam, dok u njemu toga joA? nije ni bilo. I djevojka mu je A?ak bila muslimankaa�?, rekao je MijoviA�.

RanihA�1980-ihA�godina politiA?ki se aktivirao kaoA�disident, odnosno oporbaA�komunistiA?komA�reA?imu. Tada se u Beogradu druA?io s disidentskom elitom, koju su A?inili Vuk DraA?koviA�, Lazar StojanoviA�, Kosta A?avoA?ki, Rajko Petrov Nogo, Brana CrnA?eviA�, udarna ekipa Dobrice A�osiA�a.

a�?S njima i Vojo poA?e tikve da sadi. I svi skupa ubrzo odjezdiA?e u karavan za raznoA?enje velikosrpskih idejaa�?, kazao je MijoviA�.

Zbog nacionalistiA?kih izjava 1984. bio je i osuA�en te je odleA?ao dvogodiA?nju zatvorsku kaznu, da bi se potom preselio u Beograd, gdje se poA?eo uklapati u srpske nacionalistiA?ke krugove koji su se suprotstavili jugoslavenskom komunistiA?kom reA?imu.

PoA?eo je gravitirati idejama A?etnika, sljedbenicima DraA?e MihailoviA�a iz Drugog svjetskog rata. A?ak je i osnovao vlastiti srpski A?etniA?ki pokret, zbog A?ega je po drugi put uhapA?en i zatvoren, 1990. godine. Iste godine pokuA?ao je oA?tetiti KuA�u cvijeA�a, mauzolej dugogodiA?njeg komunistiA?kog voA�e Jugoslavije, Josipa Broza Tita.

order periactin online cheap, order dapoxetine

Dok je bio u zatvoru, bio je kandidat za predsjednika na prvim viA?estranaA?kim izborima u bivA?oj Jugoslaviji. Dobio je oko 90.000 glasova, A?to nije bilo dovoljno za pobjedu, ali to ga nije sprijeA?ilo da ostvari svoj cilj i postane glavna figura u srbijanskom politiA?kom A?ivotu.

Godine 1991. osnovao je Srpsku radikalnu stranku. Iste godine postaje zastupnik u Narodnoj skupA?tini Srbije.

Na poA?etku 90-ih doA?lo je i do raspada Jugoslavije. OruA?ani sukobi koji su zapoA?eli u Sloveniji A?irili su se u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

A�eA?elj je tada formirao dobrovoljnu paravojnu jedinicu, koja je dobila nadimak a�?A?eA?eljevcia�? i koja je zajedno s drugim oruA?anim jedinicama sudjelovala u sukobima na srpskoj strani.

Tvrdio je da je dobijao pomoA�, oruA?je i novac od srpske drA?ave, dok su Slobodan MiloA?eviA� i njegovi saradnici, u vojsci i u drA?avnom aparatu, odbijali bilo kakve veze s tadaA?njim paravojnim jedinicama u ratom zahvaA�enim zemljama Jugoslavije.

Ismijavanje suda

Tokom ratova postao je poznat po svojoj ekstremnoj retorici, kojom je mobilizirao Srbe diljem regije.

Javno se zalagao za stvaranje pojedinih jednonacionalnih podruA?ja etniA?kim A?iA?A�enjem. U tom razdoblju oblikovao je ideju o a�?Velikoj Srbijia�?. Prema A�eA?elju, princip je bio a�� a�?tamo gdje postoje srpski grobovi, treba postojati i srpska zemljaa�?.

Njegova a�?Velika Srbijaa�? ukljuA?ivala je cijelu danaA?nju Srbiju i Kosovo, uz Makedoniju, Bosnu i Crnu Goru, kao i veA�inu Hrvatske.

Zbog aktivnosti tokom rata na podruA?ju bivA?e Jugoslavije, u januaruA�2003. optuA?nicom HaA?kog tribunala na teret mu je stavljena odgovornost za deportaciju desetina hiljada nesrba i ubistvo najmanje 905 BoA?njaka i Hrvata. Mjesec dana kasnije, dobrovoljno je otiA?ao u Haag, gdje se izjasnio da nije kriv, i to mu je bilo treA�e suA�enje u A?ivotu.

SuA�enje A�eA?elju je poA?eloA�7. novembraA�2007., nakon niza zastoja i prepreka, ukljuA?ujuA�i A?trajk glaA�u zbog nametanja advokata. Odbijao je pravnu pomoA� od suda UN-a i ismijavao ponudu da dobije advokata.

a�?LaA?no predstavljate ovog A?ovjeka s ptiA?jim gnijezdima na glavi kao mog advokata. Nikad neA�e biti moj branitelj. Ovdje ste doveli glumce da djeluju kao advokati, ali nikad neA�e biti moji branitelji. Oni su vaA?i A?pijunia�?, rekao je sudu.

Tokom pritvora u Haagu, A�eA?elj je objavio mnoA?tvo knjiga, meA�u kojima jeA�a�?RimokatoliA?ki zloA?inaA?ki projekat veA?taA?ke hrvatske nacijea�?.

Pozivao je sud da ga, zbog njegove nacionalistiA?ke ideologije, osudi na najveA�u moguA�u kaznu, uz poruku da njegovoj a�?besmrtnoj duA?i ne mogu niA?taa�? i da A�e a�?ako umre, najvjerojatnije umrijeti od smijehaa�?.

a�?Ja bih najviA?e volio da me osudite na smrt. To bi bio idealan zavrA?etak moje politiA?ke i pravne karijerea�?, govorio je A�eA?elj.

Smatrao je da je sud plod urote, najprije pape i Vatikana, zatim NjemaA?ke, a prema potrebi, i Velike Britanije i Sjedinjenih AmeriA?kih DrA?ava (SAD). SuA�enje je nazvao a�?pravnim skandalom bez presedana u novijoj pravnoj istorijia�?, uz napomenu da tako nisu sudili ni Hitler ni Staljin.

Tokom suA�enja, na pozive suca da ustane, A�eA?elj je odgovorio: a�?Ja vama da ustanem? Pa vi niste normalni. Vi ste belosvetski oloA?. Kako ja vama mogu da ustanem? Ja sam A?etniA?ki vojvoda.a�?

Zbog loA?eg zdravstvenog stanja, HaA?ki sud odluA?io je pustiti A�eA?elja na privremenu slobodu, a u Beograd se vratioA�2014.A�godine.

U martu 2016. godine, prvostepenom presudom osloboA�en je svih optuA?bi.A�Tri puta mu je suA�eno za nepoA?tivanje suda i to veA�inom zbog izjava kojima je omalovaA?avao i ismijavao rad suda. OsuA�en je na A?etiri godine i devet mjeseci za nepoA?tivanje suda.

Nakon prijevremenog izlaska na slobodu zbog bolesti, A�eA?elj je ponovno postao A?arobnjak u politiA?kom A?ivotu u Srbiji. OdrA?avao je skupove, drA?ao govore i davao intervjue pune retorike iz 1990-ih, vrijeA�ajuA�i A?rtve rata.

Iako njegovi medijski istupi i dalje privlaA?e paA?nju, njegova politiA?ka zvijezda ipak je izblijedila. Broj zastupnika A�eA?eljeve stranke danas u Vladi Srbije je zanemariv u odnosu na 1992., kada su u parlamentu imali 101 mjesto od ukupno 250.

(TIP/Izvor: detektor.ba/Autor: Admir MuslimoviA�/Foto: BIRN)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.