Stvari u koje svi vjerujemo, a zapravo su najobiA?nija propaganda

09.04.2018 08:18
noge_insta_09042018
 

Ljudi vjeruju u kojeA?ta. Neki vjeruju da crne maA?ke donose nesreA�u, drugi strahuju od chemtrailsa, a treA�i misle da A�e im Istanbulska konvencija oteti djecu i pretvoriti ih u hemifr… hermofro… Ukratko, da A�e muA?karci postati A?ene, a A?enski WC-i mjesta razvratnih orgija gdje odrasli lijeA?u s djecom.

Sve u svemu, ljudi vjeruju u kojekakve gluposti, ali postoje i neke malo benignije stvari u koje vjeruju i oni koji su uvjereni da ne puA?e budalaA?tine. U nekim se sluA?ajevima radi o uspjeA?nim marketinA?kim kampanjama koje su promijenile naA?in na koji gledamo na svijet, ali ponekad su to kompletne gluposti koje su se ustalile i danas ih je izuzetno teA?ko iskorijeniti, piA?e Index.hr.

Ovo su neke od tih stvari.

Mrkve

Svi smo A?uli onu staru priA?u o mrkvama koje su navodno dobre za vid i to u toliko mjeri da zbog nje bolje vidite u mraku, ali mnogi ne znaju da se zapravo radi o britanskoj propagandi iz Drugog svjetskog rata.

Naime, kako bi od Nijemaca prikrili A?injenicu da je za tadaA?nje uspjehe u protuzraA?nim bitkama zasluA?na nova tajna radarska tehnologija, britansko Ministarstvo informiranja u medije je pustilo priA?u o mrkvama kako bi dali drugo objaA?njenje svojih uspjeha. Mrkva se iz nekog razloga A?inila kao najbolja opcija.

Nije poznato jesu li Nijemci popuA?ili ovu priA?u, ali svi ostali jesu i to se uvjerenje zadrA?alo do danaA?njeg dana. I da ne bi bilo zabune, vitamin A (kojeg mrkva ima u izobilju) dobar je za vaA?e oA?i, ali nije neko “super povrA�e” koje A�e vam popraviti vid, a joA? manje pomoA�i da vidite u mraku.

Tjelesni mirisi

Svakog ljeta, putovanje tramvajima nas iznova podsjeti na vaA?nost odrA?avanja higijene. MeA�utim, A?ivimo u vremenima kada se borba protiv neugodnih i bilo kakvih drugih mirisa otela kontroli pa se smatra da je ne imati tjelesni miris neA?to A?to se podrazumijeva u pristojnom druA?tvu.

No, A?injenica je da je ovo neA?to o A?emu nitko nije ni razmiA?ljao do 1912. Ako ne smrdiA? – nikog nije briga.

Naime, Edna Murphey tada je otkrila da se sredstvo za suA?enje ruku koje je koristio njezin otac (inaA?e kirurg), moA?e upotrijebiti i na pazusima. Ukratko, Edna je osoba koja je Amere uvjerila da smrde i bila je potrebna priliA?no agresivna kampanja da ih uvjeri u to da bi i oni trebali brinuti o mirisu svojih pazuha.

Neki A�e reA�i da je svijetu uA?inila veliku uslugu, a drugi da se dobra poA?etna ideja s vremenom pretvorila u pretjerivanje.

Rimljani i orgije

Ako se u nekom filmu ili seriji potegne priA?a o starim Rimljanima, budite sigurni da A�e u jednom trenutku sijevnuti i scena orgija u kojima su Rimljani masovno uA?ivali. MeA�utim, radi se o krA?A�anskoj propagandi.

To ne znaA?i da nije bilo Rimljana koji su uA?ivali u “grupnoj ljubavi” ili da nije bilo perioda tijekom povijesti Carstva kad se na orgije gledalo blagonaklono, ali generalno gledajuA�i, Rimljani su bili A?istunci i orgije niste sretali baA? na svakom koraku. No, mnogi krA?A�anski pisci ciljali su upravo na to A?istunstvo kako bi izmislili priA?e o razvratnim i orgijama sklonim nekrA?A�anima, piA?e Index.hr.

Stanka za kavu

Kao i u sluA?aju mnogih drugih ameriA?kih navika i stanka za kavu neA?to je A?to se iz SAD-a proA?irilo na ostatak svijeta. Realno gledajuA�i, nije teA?ko povjerovati da su ljudi uzimali stanke za kavu otkad je kave i radnog vremena, ali zapravo se radi o praksi koja nije toliko stara.

ToA?nije, radi se o marketinA?koj kampanji iz 1952. kada se pojavio oglas Pan-American Coffee Bureaua u kojoj ste mogli vidjeti radnike koji su uzeli par minuta stanke kako bi uA?ivali u A?alici kave. U roku od godine dana, 80 posto kompanija uvelo je stanku za kavu.

Multivitamini

Svatko kome je imalo stalo do zdravlja dobro zna da su multivitaminski pripravci u bilo kojem obliku dobri za vas. MeA�utim, to je neA?to u A?to vas pokuA?avaju uvjeriti, pogaA�ate – oni koji vam te pripravke pokuA?avaju prodati.

Naime, mnogobrojne studije veA� desetljeA�ima pokazuju da su multivitamini potpuno beskorisni, a u nekim sluA?ajevima mogu biti i opasni za vas. No buduA�i da se radi o snaA?nom lobiju, svaka takva studija naA�i A�e se na udaru kritika pa mnogi A?ive u uvjerenju da su multivitamini super stvar.

Slanina i jaja

Odmah na poA?etku, slanina i jaja su odliA?na stvar i nema osobe koja vas moA?e uvjeriti u suprotno. Ono A?to jaja i slanina nisu jest kamen temeljac svakog doruA?ka.

I dok u ostatku svijeta slanina i jaja moA?da i nisu nezaobilazni, Ameri su kvalitetno popuA?ili priA?u jednog A?ovjeka i tradicija se odrA?ala sve do danas. Sve je zapoA?elo u trenutku kada je Beech-Nut Packing angaA?irao PR gurua Edwarda Bernaysa da ljude natjera da kupuju viA?e slanine. Bernays je samo pitao lijeA?nike bi li obilan doruA?ak bio zdraviji od tosta i kave koji su do tad bili praksa. Oni su odgovorili potvrdno i priA?a se zakotrljala.

FlaA?irana voda

U redu, ako A?ivite u Slavonskom Brodu, flaA?irana voda je pametna odluka, ali ne govorimo o ekstremima. Naime, ako pitate prosjeA?nog A?ovjeka je li zdravija flaA?irana voda ili ona iz pipe, on A�e vam vjerojatno odgovoriti da je ona iz flaA?e sigurnija opcija. MeA�utim, statistike pokazuju upravo suprotno.

Kompanije koje proizvode flaA?iranu vodu udruA?ile su snage s vlasnicima restorana i sportskih stadiona kako bi flaA?irali vodu koja nije niA?ta kvalitetnija od one iz slavine i reklamirali je kao zdraviju, A?iA?A�u i sigurniju opciju. I svi su lijepo zaradili. Istina, ponekad stvarno nije praktiA?no traA?iti slavine ako ste u gradu ili na putu, ali u svim drugim sluA?ajevima kriminalno je A?tetno za okoliA? jer… Plastika. No, to je neA?to za A?to nitko ne mari jer… Ljudi.

Ono A?to vas moA?da malo zasmeta je A?injenica da vam je netko prodao priA?u iz “MuA�ki” pa ako nemate problema s tim da, realno gledajuA�i, kupujete Peckham Spring, sretno.

Bez dlaka

JoA? jedno pitanje koje moA?ete postaviti prosjeA?noj osobi je ono o dlakavim A?enama. Nemamo toA?nu statistiku, ali priliA?no smo sigurni da bi nam veliki postotak ispitanika odgovorio da dlakave noge i pazusi jednostavno nisu A?enstveni.

I stvarno ne A?elimo stati na stranu “ratnica s Instagrama” koje vode jalovu bitku pa nas redovito bombardiraju besmislenim hipi-kampanjama protiv brijanja, veA� samo iznosimo A?injenice.

Naime, nitko nije mario za dlakave noge prije 1915. kada je Gillette zapoA?eo kampanju za Milady Decollete u sklopu koje su uvjeravali A?ene da bi trebale imate bezdlake noge i pazuhe. Nisu se potrudili ni objasniti razloge ili prednosti brijanja, veA� samo da bi ih trebale brijati. Kampanja je bila uspjeA?na, A?ileti su se prodavali k'o ludi, a dlakave A?ene odjednom su se naA?le u nemilosti masa.

E sad, to ne znaA?i da u nekim kulturama i prije 1915. nije postojala navika micanja dlaka jer to bi bila prljava (i dlakava) laA?, ali A?to se zapadnjaka tiA?e, mnogo se toga promijenilo nakon ove uspjeA?ne kampanje. Dlake su postale neprijatelj A?enstvenosti, a nitko nije siguran zaA?to.

Umjetni zaslaA�ivaA?i

Pijete napitke s umjetnim zoloft online, buy Zoloft online zaslaA�ivaA?ima? Pa to je A?isti otrov!

Ne baA?.

Da se razumijemo, postoji bezbroj razloga zaA?to biste trebali izbjegavati dijetne napitke, ali horor priA?a o aspartamu kao “otrovu svih otrova” nije jedan od njih.

Naime, radi se o podacima izvuA?enim iz maila koji se sredinom 90-ih naA?ao u mnogim pretincima dolazne poA?te i koji su mnogi popuA?ili na isti onaj naA?in na koji danas puA?e priA?e o povezanosti cjepiva i autizma. U mailu je stajalo da je znanstvenica Nancy Markle pronaA?la povezanost izmeA�u aspartama i multiple skleroze, Alzheimerove bolesti, raka, dijabetesa pa A?ak i nekih psiholoA?kih poremeA�aja. Naravno, sve je bila najobiA?nija hrpetina sranja, a Markle i ne postoji.

Prljave vagine

“Jeste li ikad imali taj osjeA�aj neA?istoA�e tamo dolje?” To je pitanje koje A�e A?enama postaviti mnogi od onih koji im A?ele prodati sredstva za “vaginalno tuA?iranje” ili “vaginalno A?iA?A�enje” (kako god to nazivali”.

Vagine se iznutra A?iste same, ali industrija ovih proizvoda uvjerila je milijune A?ena da su njihove vagine prljave, smrdljive i da im nasuA?no treba sredstvo za “vaginalno tuA?iranje” koje ne samo da je nepotrebno, veA� izaziva i iritaciju i infekcije.

JoA? prljaviji madraci

MoA?da ste A?uli priA?u da vaA?i madraci nakon osam do deset godina koriA?tenja postaju dvostruko teA?i. Razlog tog “debljanja” je, pretpostavljate, prljavA?tina koja se s vremenom nakuplja i “oblake” na kojima spavate pretvara u mjesto zaraze i alergija.

Istina, madrace je dobro promijeniti i ispraA?iti, ali priA?a o dvostrukoj teA?ini je A?ista izmiA?ljotina koju je izmislio novinar. Kako bi pomogli proizvoA�aA?ima madraca, Wall Street Journal izmislio je statistiku da suha koA?a i praA?ina nakon odreA�enog vremena koriA?tenja udvostruA?uje teA?inu madraca. Razlog? PriA?a je zvuA?ala “zanimljivije”.

Herpes

Ako ste ikada imali problema s herpesom, znate kolika je to stigma i vjeA?no ste optereA�eni time da netko ne otkrije za to. I da ne bude zabune, to je danas uistinu tako. Ljudi brinu o takvim stvarima jer “herpes je odvratan”.

No, nije oduvijek bilo tako. ToA?nije, sve do 1975. nikog nije bilo briga za vaA? herpes. Te je godine Burroughs Wellcome proizveo lijek koji je znatno olakA?ao simptome herpesa. Sve do tada, na herpes se gledalo kao na bubuljicu. No, nakon A?to je kampanja zavrA?ila, herpes se pretvorio u uA?as svih uA?asa, sramotni nedostatak koji ste skrivali kao zmija svoje dlakave neobrijane noge.

S druge strane, naA�i A�emo trenutak u povijesti prije kojeg nikog nije bilo briga ni za sifilis, A?to ne znaA?i da svijest o sifilisu nije trebalo podizati, ali u ovom sluA?aju govorimo o stigmi i naA?inu na koji je, zahvaljujuA�i uspjeA?noj kampanji, neA?to A?to trebate sanirati postalo neA?to A?to trebate skrivati.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.