Video: Bio je prvi transvestit u Jugoslaviji, a njegovo ubistvo je i danas misterija

23.03.2018 09:11
merlinkamer
 

VJERAN MILADINOVIA� bio je prvi javno deklarirani transvestit u Jugoslaviji. Proslavio se glumeA�i u filmovima A?elimira A?ilnika. U A?oubiznisu bio je poznat pod imenom Merlinka, a tajna njegovog ubojstva do danas nije otkrivena, piA?eA� where to buy clonidine, purchase lioresal Noizz.RoA�en je u Zagrebu 1958., a odrastao je u domu za nezbrinutu djecu Vladimir Nazor. Njegova majka ga je u tom domu i rodila jer su je zbog trudnoA�e izbacili iz A?kole, a neko je vrijeme A?ivjela na ulici. Nekoliko godina kasnije otac ga je odveo iz doma pa je A?ivio s bakom u selu BresniA?iA�u, a zatim s ocem u Prokuplju.

Nakon srednje A?kole s oA?evom se obitelji preselio u Beograd, a u svojoj je biografiji “Terezin sin” napisao je da je to za njega bila najveA�a A?ivotna prekretnica.A�1978. izbacili su ga iz kuA�e, ali je pronaA?ao krug prijatelja, poA?eo se A?minkati i baviti prostitucijom. 1989. se, u dobi od 31. godine, transformirao u Merlinku, ali je o sebi govorio i u muA?kom i u A?enskom rodu.Redatelj A?elimir A?ilnik dao mu je epizodne uloge u filmovima Beograde, dobro jutro i Lijepe A?ene prolaze kroz grad, a 1995. dobio je i glavnu ulogu u njegovom filmu Dupe od mramora, piA?e Index.hr.

U to je vrijeme napisao svoju biografiju Terezin sin.

“Napisao sam biografiju koju sam posvetio A?eni i kurvi u meni – Merlinki. Posvetio sam je i muA?karcu kojeg sam najviA?e volio, Tiboru. Opisao sam neA?ovjeA?an i koristoljubiv odnos majke Tereze Strmecki, oca Miodraga MiladinoviA�a i brata po ocu NebojA?e MiladinoviA�a prema meni. Svima A�u im osobno poslati svoju knjigu s posvetom punom mrA?nje i sa A?eljom da svatko od njih doA?ivi A?to teA?u i ruA?niju sudbinu. Sve A?to sam napisao o njima je moja osobna osveta”, rekao je Vjeran u jednom od svojih posljednjih intervjua.

Nakon toga se odluA?io prestati baviti prostitucijom.

“Nikad nisam rekao da je lijepo zaraA�ivati za A?ivot baveA�i se prostitucijom. Ja sam sad umirovljena kurva. Svjestan sam da sam pobjegao s dna A?ivota, dna punog umrlih, pokvarenih, zlih, gramzivih, izopaA?enih. Sad A?ivim kao svi prosjeA?ni graA�ani ove zemlje. A?ivim od plaA�e, imam 25 godina radnog staA?a, nikad nisam napuA?tao posao. MoA?da nisam pretjerano koristan A?lan druA?tva, ali sam osoba koja je izazvala veliki interes”, objasnio je za portal gayecho.

Ubijen je 22. oA?ujka 2003. godine u beogradskom kvartu KrnjaA?a. Najprije je zadavljen, a zatim je njegovo tijelo izmasakrirano zidarskim A?ekiA�em. Tijelo mu je pronaA�eno mjesec dana kasnije.

Za njegovo je ubojstvo bio osumnjiA?en Faik Ramadani, a maloljetni Bejtul RaA�ipi optuA?en je da mu je pomagao nakon ubojstva. Obojica su u svibnju 2004. osloboA�eni zbog nedostatka dokaza. Za Vjeranovo ubojstvo nikad nitko nije osuA�en.

U Srbiji postoji filmski festival koji od 2009. godine promovira filmove o LGBT zajednici i nazvan je Merlinka. TakoA�er, na desetogodiA?njicu njegova ubojstva na uglu ulice Gavrila Principa i ZagrebaA?ke postavljena je ploA?a s nazivom Ulica Merlinkina.

“Vjeran je potresna slika traganja za ljubavlju na pogreA?nim mjestima, on otjelotvoruje tragiA?ne sudbine svih onih osoba koje su imale potencijala, darova, mentalnih i svih drugih sposobnosti da A?ive ispunjeniji i sretniji A?ivot, ali se to ipak nije desilo. Kod Vjerana mi je posebno potresna A?eA?nja za ljubavlju koja isijava iz svake njegove reA?enice”, rekao je o njemu Stevan BordroA?a koji je 2014. reA?irao kazaliA?nu predstavu Merlinkina ispovijest, piA?e Index.hr.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.