Video: Bio je prvi transvestit u Jugoslaviji, a njegovo ubistvo je i danas misterija

23.03.2018 09:11
merlinkamer
 

VJERAN MILADINOVIĆ bio je prvi javno deklarirani transvestit u Jugoslaviji. Proslavio se glumeći u filmovima Želimira Žilnika. U šoubiznisu bio je poznat pod imenom Merlinka, a tajna njegovog ubojstva do danas nije otkrivena, piše Noizz.Rođen je u Zagrebu 1958., a odrastao je u domu za nezbrinutu djecu Vladimir Nazor. Njegova majka ga je u tom domu i rodila jer su je zbog trudnoće izbacili iz škole, a neko je vrijeme živjela na ulici. Nekoliko godina kasnije otac ga je odveo iz doma pa je živio s bakom u selu Bresničiću, a zatim s ocem u Prokuplju.

Nakon srednje škole s očevom se obitelji preselio u Beograd, a u svojoj je biografiji “Terezin sin” napisao je da je to za njega bila najveća životna prekretnica. 1978. izbacili su ga iz kuće, ali je pronašao krug prijatelja, počeo se šminkati i baviti prostitucijom. 1989. se, u dobi od 31. godine, transformirao u Merlinku, ali je o sebi govorio i u muškom i u ženskom rodu.Redatelj Želimir Žilnik dao mu je epizodne uloge u filmovima Beograde, dobro jutro i Lijepe žene prolaze kroz grad, a 1995. dobio je i glavnu ulogu u njegovom filmu Dupe od mramora, piše Index.hr.

U to je vrijeme napisao svoju biografiju Terezin sin.

“Napisao sam biografiju koju sam posvetio ženi i kurvi u meni – Merlinki. Posvetio sam je i muškarcu kojeg sam najviše volio, Tiboru. Opisao sam nečovječan i koristoljubiv odnos majke Tereze Strmecki, oca Miodraga Miladinovića i brata po ocu Nebojše Miladinovića prema meni. Svima ću im osobno poslati svoju knjigu s posvetom punom mržnje i sa željom da svatko od njih doživi što težu i ružniju sudbinu. Sve što sam napisao o njima je moja osobna osveta”, rekao je Vjeran u jednom od svojih posljednjih intervjua.

Nakon toga se odlučio prestati baviti prostitucijom.

“Nikad nisam rekao da je lijepo zarađivati za život baveći se prostitucijom. Ja sam sad umirovljena kurva. Svjestan sam da sam pobjegao s dna života, dna punog umrlih, pokvarenih, zlih, gramzivih, izopačenih. Sad živim kao svi prosječni građani ove zemlje. Živim od plaće, imam 25 godina radnog staža, nikad nisam napuštao posao. Možda nisam pretjerano koristan član društva, ali sam osoba koja je izazvala veliki interes”, objasnio je za portal gayecho.

Ubijen je 22. ožujka 2003. godine u beogradskom kvartu Krnjača. Najprije je zadavljen, a zatim je njegovo tijelo izmasakrirano zidarskim čekićem. Tijelo mu je pronađeno mjesec dana kasnije.

Za njegovo je ubojstvo bio osumnjičen Faik Ramadani, a maloljetni Bejtul Raćipi optužen je da mu je pomagao nakon ubojstva. Obojica su u svibnju 2004. oslobođeni zbog nedostatka dokaza. Za Vjeranovo ubojstvo nikad nitko nije osuđen.

U Srbiji postoji filmski festival koji od 2009. godine promovira filmove o LGBT zajednici i nazvan je Merlinka. Također, na desetogodišnjicu njegova ubojstva na uglu ulice Gavrila Principa i Zagrebačke postavljena je ploča s nazivom Ulica Merlinkina.

“Vjeran je potresna slika traganja za ljubavlju na pogrešnim mjestima, on otjelotvoruje tragične sudbine svih onih osoba koje su imale potencijala, darova, mentalnih i svih drugih sposobnosti da žive ispunjeniji i sretniji život, ali se to ipak nije desilo. Kod Vjerana mi je posebno potresna čežnja za ljubavlju koja isijava iz svake njegove rečenice”, rekao je o njemu Stevan Bordroža koji je 2014. režirao kazališnu predstavu Merlinkina ispovijest, piše Index.hr.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.