a�?Posljednji Titov grada�? nalazi se u BiH: Imamo viA?e, a zapravo nemamo niA?ta

12.03.2018 07:56
velika-kladusa-tito3-090318-696x456
 

PoA?elimo mu odmah s vrata a�?dobar dana�?, ali nakon rukovanja s domaA�inom za A?ankom, A?inilo se sasvim na mjestu da A?ovjeka pozdravimo joA? jednom: a�?Smrt faA?izmu!a�?. a�� Bujrum (izvolite, op. a.) a�� nasmije se prijazni Kajto, piA?eA�Jutarnji list.Njegova A�evabdA?inica Kvarta blizu centra Velike KladuA?e bila je dupkom puna, pa smo na nogama malo proA�askali A?ekajuA�i da se oslobodi prvi stol.

a�� Sula je tu i A?eka a�� cimne glavom prema mrA?avom suhom starA?iA�u koji iza njega mirno sjedi kraj peA�i na drva, svejedno oslanjajuA�i ruke jednu preko druge, na A?tap.Kajtu i Sulu poznaje cijela Bosna, a i dobar dio drA?ava iz okruA?enja, pa ne bi bio problem da ih i ne predstavimo imenima. Ali opet, red je kazati tko su doista najveA�i A?ivuA�i A?uvari uspomena na bivA?u drA?avu, najodaniji poA?tovatelji lika i djela njezinog najveA�eg sina Josipa Broza Tita i kroniA?ni nostalgiA?ari za vremenima koja se nikad neA�e vratiti.

Ugostitelj Kajtaz SabljakoviA� Kajto predsjednik je kladuA?ke udruge a�?Josip Broz Titoa�? koja broji viA?e od 1000 A?lanova u ovoj bosanskoj opA�ini najbliA?oj zapadu, a otkako je prije mjesec dana umro njegov suborac i drug Ibro A�erimoviA�, Sulejman MuhamedagiA� Sula ostao je posljednji kladuA?ki partizan. Kada je 1982. godine preuzeo predsjedanje SUBNOR-om imao je oko sebe cijelu jednu brigadu, sjeA�a se vrlo dobro starA?iA�, toA?no 1732 borca antifaA?ista.

Oslobodio se stol u kutu kafiA�a, tek sada vidimo da nas a�?Staria�? gleda za svih zidova. Za A?ankom su dvije biste, na centralnom zidu dva bakrena odljeva, slika koja dominira te grb nestale drA?ave. Ima i sat u njenim bojama i obliku, dva, tri kalendara na MarA?ala, te nekoliko uokvirenih priznanja za udruA?enja koja vodeA�Kajto i Sula. Treba li spominjati da A?ak i paketiA� A?eA�era za kavu s jedne strane ima otisnute podatke gazdina kafiA�a, a s druge Titov lik. Mi stigosmo iz Karlovca, tamo su proA?le godine zakljuA?ili da je Tito bio preveliki zloA?inac da bi se po njemu zvao jedan gradski trg, pa su ga preimenovali, odriA?uA�i se tako i samog spomena na bivA?eg predsjednika bivA?e drA?ave. Ovdje, sat voA?nje dalje, upoznajemo ljude koji gotovo ne A?ele priznati da je on ikad umro.

a�� Eee, kamo sreA�e da imamo takvog jednog danas. Kada sam 2014. godine bio u KuA�i cvijeA�a, poloA?io cvijeA�e na Titov grob, pa onda na grob drugarice Jovanke, koja je tada, u listopadu, imala prvu godiA?njicu, a delegacija im odala poA?ast minutom A?utnje, pitali me beogradski novinari zaA?to dolazim svake godine, a ono A?to sam rekao njima tada, tebi druA?e govorim sada: a�?Kad bih mogao dignuti Tita iz groba i leA�i tamo umjesto njega, ja bih to uA?inio odmah i bez razmiA?ljanja za dobrobit svih naroda Jugoslavije!a�? a�� kaA?e nam Sula.

a�� Ja jesam veliki nostalgiA?ar za tim vremenima. MaA?tam o tome da zaspim, pa da se probudim u onim vremenima, u njegovom sistemu, iako sam tada imao 90 posto svega manje nego sada. A�to mi toliko nedostaje? Ma dobro, nije tada bilo stvari u izobilju, nije bilo a�?riflia�? i svega onog, ali niA?ega nije ni falilo. NajviA?e mi nedostaje druA?enja i moji drugovi iz Novog Sada, NiA?a, Skoplja, Zagreba, Rijeke i Ljubljane. Ljudi su se druA?ili, obilazili, bilo je tu kumstava i druA?bi. Sada se svak zbio u svoj tor i to je to a�� tuA?an je Kajto.

UdruA?enje a�?Josip Broz Titoa�? nastalo je prije 14 godine, krenulo je od Kajtaza, pa je on postao prvi predsjednik, te na toj, za KladuA?ane vrlo vaA?noj funkciji, ostao do danas.

a�� NaA?lo se nas pet, A?est koji smo prije bili na radnim akcijama, ja sam bio na Kozari, u Smederevu i u Beogradu, i doA?li na ideju da osnujemo udruA?enje. I tako, skupili neA?to ljudi, izabrali tijela i odmah u prvoj godini veA� imali 650 A?lanova. PlaA�ala se A?lanarina, a iznosila je 12 maraka, dolara, eura, ovisno u kojoj bi zemlji A?ivio A?lan, jer ih je dosta bilo i iz inozemstva. VeA� za Dan pobjede 9. maja organizirali smo veliko dogaA�anje na temu antifaA?izma i marA?ala Tita u kojemu su sudjelovala sva djeca, od vrtiA�ke do omladinaca. U krosu je nastupilo njih viA?e od 700, a nagraA�ivani su bili i literarni radovi, koji su isto bili na temu Tita i Drugog svjetskog rata. A onda smo oko podneva na razglas odvrnuliA�Zdravka A�oliA�a: a�?DruA?e Tito, mi ti se kunemoa�?, toliko glasno da je hodA?a morao prekinuti molitvu a�� prisjeA�a se ponosni Kajto, govoreA�i kako su za novac od A?lanarina svoj djeci otisnuli prigodne majice.

AntifaA?istiA?ki datumi

Broj A?lanova nastavio je rasti, te je ubrzo preA?ao brojku 1000. Kajto i njegovi drugovi, zajedno sa Sulom i njegovim borcima brinuli su o spomenicima antifaA?izmu i vaA?nim antifaA?istiA?kim datumima koje je valjalo njegovati i obiljeA?avati. Napravili su kalendar dogaA�anja s bitnim datumima i mjestima za A?itavu drA?avu: Beograd, Kumrovec, Sutjeska, Kozara, Neretva, MrkonjiA�, Brezovica, A�amarica, Banki Grabovac, Partizanska DreA?nica, Petrova gora, Jasenovac, Srb, Drvar.

Na jedno putovanje 2007. godine napunili su A?ak 12 autobusa, a nisu uspjeli prevesti sve zainteresirane. S godinama se smanjio broj putnika, odluA?ili su u udruA?enju da neA�e viA?e prikupljati A?lanarinu i dogovorili se da A�e iz vlastitih dA?epova plaA�ati putovanja i vijence koje polaA?u, jer im se tako uA?inilo jednostavnijom. No, manji broj putnika nikako nije znaA?io da se smanjio i A?ar s kojima se kretalo dobro utabanim putevima revolucije. S redovito dva puna autobusa polaze iz Velike KladuA?e, oni su danas vjerojatno najodanija skupina odana Titu i partiji. Primjerice, prije slabo posjeA�enih skupova na Kordunu i Baniji oni provjere kod organizatora hoA�e li A?to biti ili ne, da ne dolaze u prazno, a kada mjesne antifaA?istiA?ke udruge potvrde da A�e ipak biti obiljeA?avanje, iz Velike KladuA?e bude gostiju viA?e nego domaA�ih ljudi.

a�� Slavimo ta proA?la vremena, iskazujemo poA?tovanje Titu, iz godine u godinu je tako i tako to rade svi narodi. Ima iz Makedonije jedna grupa koja dolazi uniformirana u odjeA�i jugoslavenskih sluA?bi, ima ih u uniformi milicije, jedna je pukovnik JNA, i tako. I onda priA?amo, a svak ima svoju muku. Makedonci se A?ale kako se narade na svojim poljima uzgajajuA�i papriku, pa im niA?ta ne ostane kad je prodaju, zavideA�i nama i misleA�i da mi nikada neA�emo biti gladni, jer im je joA? uvijek u sjeA�anju naA? Agrokomerc. Slovenci su najA?eA?A�i, ali su daleko ispred svih nas, jaki su i Istrani. A na Sutjesci me iznenadilo kada sam A?uo koliko je tamo poginulo Dalmatinaca. Je li Sula a�� kaA?e Kajtaz, traA?eA�i potvrdu od svojeg Sulejmana.

Samo jedan iver ostao u KladuA?i

Onaj A?tap mogao bi zavarati svakoga tko dobro ne poznaje tog A?ivahnog djedicu. Iako je prevalio 93., drA?i se barem kao 70-godiA?njak, a pamti kao da nikad nije ostario.a�� DrA?i me ta aktivnost, nema da se o nekome ruA?no govori, a bude i pjesme. Raduje me kada negdje doA�emo, pa nas predstave kao antifaA?iste. Imam petero djece, osmero unuka, 12 praunuka, a svi antifaA?isti, dakako, neA�e iverje daleko od klade. No, samo jedna kA�erka mi je u KladuA?i, sve ostalo Amerika, NjemaA?ka, A�vicarska i Austrija a�� priA?a djed.

paroxetine for cheap, buy zithromax

Za Jugoslavijom je nostalgiA?an jer mu nedostaje sloboda. Ima slobode i sada, ali to, tvrdi, nije onakva sloboda kakvu je imao dok je bilo Tita. Njega je upoznao u Karlovcu 1971., na manevru a�� a�?Slobodaa�?, kada su bili na zajedniA?kom ruA?ku, a i prije ga je vidio u BihaA�u i Glini.

a�� Ja ga cijenim jer je digao ustanak. Da ti budem iskren, prije sam se izjaA?njavao kao Srbin, iz saA?aljenja prema narodu Korduna koji su okupatori i domaA�e izdajice ubijali na pravdi boga, a poslije sam bio Jugoslaven. Da me sada netko pita A?to sam, ja ne bih znao reA�i. Mnogi su se izjasnili kao BoA?njaci, ja se tako ne osjeA�am, da sam mogao reA�i Bosanac, nekako moA?da i bih, ali tako je kako je, a nije dobro a�� priA?a djed Sulejman MuhamedagiA� kojega, kao umirovljenog uA?itelja, straA?no A?alosti A?to su se umirili prosvjetni radnici, a bili su Titovi pioniri, te viA?e niA?ta ne prouA?avaju o NOB-u, a taj period povijesti kao da je iA?A?eznuo iz udA?benika.

a�� Imali smo 5148 boraca, 1492 poginula i 61 nosioca partizanske spomenice. Velika KladuA?a bila je najslobodniji grad na ovim prostorima, A?ak 731 dan tijekom Drugog svjetskog rata, a oslobaA�ali smo je triput a�� prisjeA�a se Sula.

Sekretari SKOJ-a

Pozdravljamo se s Kajtom i njegovim najdraA?im drugom,A�Josipom Brozom Titom,A�u Kajtinoj A�evabdA?inici, a djed Sula A�e nas ispratiti do Gradskog parka, koji je nedavno dobio ime Parka sekretara SKOJA-a, jer nam A?eli pokazati spomenik palim borcima u Narodnoj revoluciji sagraA�en 1951. godine, a temeljito obnovljen 1999. godine.

velika-kladusa-tito16-090318

Idemo Ulicom A?rtava faA?izma, toA?no nasuprot pravoslavne crkve je parkiA� s bistama znaA?ajnih antifaA?ista za ovaj kraj, narodnih herojaA�Ibrahima MrA?ljaka i Milana PilipoviA�a, te boracaA�Omera DuranoviA�a, Zuhdije A?aliA�a i Tone Hrovata. Svi oni, dakako, imaju i svoje ulice malo dalje, isto kao antifaA?istiA�Ivan Goran KovaA?iA�, Vladimir Nazor, Ivo MarinkoviA�A�te znaA?ajni politiA?ari iz proA?lih vremena,A�Cazinjanin Hamdija PozderacA�te bliski Titov suradnikA�DA?emal BijediA�.

PriA?a o njima Sula, ali i o crkvi na koju gledaju one biste, gdje su ustaA?e okupile srpsku djecu i A?ene i poA?inile straviA?an pokolj. Idemo do kruA?nog toga ispred Agrokomercove robne kuA�e i Gradske dA?amije na drugoj strani. Tu je nekada bio trg, prisjeA�a se Sula, na kojem se slavilo osloboA�enje, a kozaraA?ko kolo poveo je sam mjesni hodA?a. NiA?e je Ulica Josipa Broza Tita, ona okruA?uje park kojim dominira partizanski spomenik, piA?e Jutarnji list.

(TIP/Foto: Robert Fajt / CROPIX)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.