Diskriminacija A?ena u BiH od osnovne A?kole do penzije

08.03.2018 08:36
20180307165958_467778
 

Ranka BrudaliA� iz Zenice nema zavrA?enoA�osnovno obrazovanje. Njeni roditelji bili su teA?koj situaciji te su je ispisali iz A?kole kako bi radila i pomogla u izdrA?avanju porodice.Danas ova 50-godiA?njakinja A?eli da nastavi A?kolovanje, jer nikada nije imala pravo zaposlenje. Umjesto toga posvetila se svojoj porodici i brinula o djeci kod kuA�e.

a�?Nisam mogla dalje nastaviti od sedmog razreda. Roditelji su se borili da preA?ive, u kuA�i nismo imali ni struje ni vode. Bilo mi je grozno, imala sam svoje druA?tvo, bila sam dobar i primjeren A�ak. MlaA�a sestra je zavrA?ila osam razreda, brat je bio gluhonijem i iA?ao u specijalnu A?kolu. Tako je sve spalo na mene. Prodavala sam neku robu, snalazila sam se, kao i danas A?to radima�?, prepriA?ava.

cyber_bully_aap_promo

Foto: AP

a�?Jest da su godine, ali kad bih krenula da zavrA?im joA? jedan razred, bila bih uporna. Ja bih stvarno voljela neA?to da radim, da imam neA?to na sigurnoa�?, dodaje.Gotovo 300.000 graA�ana BiH nije zavrA?ilo osnovnu A?kolu, od toga veA�inom A?ene. Prema podacima iz popisa stanovniA?ta, skoro 38 posto graA�ana ima zavrA?enu osnovnu A?kolu i manje, od toga je 27 posto muA?karaca i 48 posto A?ena.

Srednju A?kolu zavrA?ilo je 53 posto stanovnikaA�a samo 9,2 posto je visokoobrazovanih – od toga viA?e muA?karci nego A?ene.Gotovo 90.000 stanovnika BiH je nepismeno, A?to je 2,8 posto populacije. Od ukupnog broja nepismenih 0,8 posto su muA?karci i 4,8 posto A?ene.

Predrasude porodice i okoline

a�?Tu se ne radi samo o starijim A?enama iz ruralnih podruA?ja, ima ih i iz gradskih sredina, gdje roditelji nisu dali da zavrA?e A?kolu, ili je bio rat, prestale su iA�i u A?koluA�a poslije su se udale i iz nekog razloga je nisu zavrA?ilea�?, objaA?njava Sanela KuloviA�, predsjednica udruA?enja Heroji svakodnevnice, nastalog iz projekta podrA?ke obrazovanju odraslih koji je provodila njemaA?ka razvojna agencija GIZ od 2011. godine.

Od tada je, dodaje, obrazovanje putem ovog programa nastavilo izmeA�u 400 i 500 ljudi. MeA�utim, opet viA?e muA?karaca nego A?ena.a�?VeA�inom te A?ene dolaze sa sela, i naA?in na koji A�e doA�i do A?kole je predstavljao problem. Radi se i o neimaA?tini i loA?oj ekonomskoj situaciji. ObiA?no ih je i stid, jer su suoA?ene sa predrasudama porodice i okoline ako kaA?u da A?ele nauA?iti pisati i A?itati, ili zavrA?iti osnovno obrazovanje.a�?MeA�utim, do nedavno se obrazovanje odraslih plaA�alo, razred je koA?tao izmeA�u 150 i 250 maraka. KuloviA� oA?ekuje da A�e se broj zainteresiranih A?ena poveA�ati, sada kada je besplatno.

how much does clonidine cost, buy dapoxetine online

‘A?ena ureA�uje kuA�u a muA?karac drA?avu’

Stopa nepismenosti meA�u A?enama je poraA?avajuA�i podatak i govori o rodnim stereotipima koji postoje u Bosni i Hercegovini, smatra Nada GoluboviA�, predsjednica Upravnog Odbora Fondacije UdruA?ene A?ene iz Banje Luke.a�?Uloge A?ena i muA?karaca su definisane tako da A?ena ureA�uje kuA�u a muA?karac drA?avu i sve A?to je izvan kuA�e. Tradicionalna uloga muA?karca je da hrani svoju porodicu prema tome on se treba i A?kolovati a A?ena mora da nauA?i da obavlja kuA�anske poslove od majke. NaA?alost taj disbalans najviA?e pogaA�a A?ene iz ruralnih podruA?ja i iz marginalizovanih grupa.a�?

MeA�utim, i kada se govori o ulasku na trA?iA?teA�rada nakon A?kolovanja, neravnopravan poloA?aj A?ena u odnosu na muA?karce je oA?igledan. StatistiA?ki podaci izA�decembra 2017. pokazuju da jeA�u BiH bilo zaposlenoA�pribliA?no 753.000A�muA?karaca te 315.000A�A?ena.

GoluboviA� naglaA?ava da A?ena sa osnovnom A?kolom ima manju moguA�nost rada u odnosu na muA?karce koji se zapoA?ljavaju na poslovima koji zahtijevaju obavljanje teA?kih fiziA?kih poslova, pa su A?ene dodatno marginalizovane.Zbog toga A?ene A?esto rade na sivom trA?iA?tu rada gdje im se ne plaA�aju doprinosi, nemaju zdravstveno osiguranje i ne ostvaruju nikakva prava na osnovu rada.

‘NeplaA�eni rad’

Pojedini poslodavci A?ak mijenjaju imena firmi da bi izbjegli plaA�anje neisplaA�enih obaveza prema buduA�im majkama, objaA?njava DraA?ana Lepir, projekt koordinatorica u udrA?enju OA?tra nula.a�?Kada govorimo o njihovom ulasku na trA?iA?te rada, gleda se da se A?ene A?to viA?e iskoristi dok ne doA�u u godine kada treba da ostvare svoja reproduktivna prava, a nakon toga dosta poslodavaca a�?pere rukea�� od A?ene i A?enskih prava, kada su u pitanju doprinosi, pogotovo za porodiljsko odsustvoa�?, kaA?e Lepir.

Osim toga, dodaje, A?ene su sprijeA?ene u tome i da napreduju u karijeri i u moguA�nosti da se obrazuju.a�?VeA�ina rada spada na A?ene kako u firmama, tako i u kuA�ama. To je taj neplaA�eni rad gdje je A?ena ta koja mora da brine i o porodici i o starijim A?lanovima porodice. OA?ekuje se da su A?ene uvijek te koje doprinose, meA�utim, nije to samo pozicija BiH, veA� generalno u svijetu.a�?

Manje penzije za A?ene

GoluboviA� istiA?e da se A?ene radi majA?instva i uloga koje imaju u neplaA�enom radu unutar ekonomije brige porodice – na trA?iA?tu rada izgube i muA?karci postaju rokovodioci.a�?Samim tim imaju veA�e plate nego A?ene, A?ak u zanimanjima koja su a�?tipiA?no A?enskaa�� medicinske sestre, doktorice, uA?iteljice, nastavnice, profesorice direktori i ostali rukovodioci tih institucija su muA?karci.a�?

I politika u BiH je veA�inom ‘muA?ko zanimanje’. Prema podacimaA�Agencije za statistiku, u Parlamentu je trenutno 12 A?ena iA�45 muA?karaca.Diskriminacija i nejednakost koja se vidi od osnovnog obrazovanja pa do trA?iA?ta rada vidljiva je i na kraju A?ivotnog vijeka.Kad se uporede penzije muA?karaca i A?ena za istu A?kolsku spremu, A?ene imaju penzije od 10 do 30 posto manje u odnosu na muA?karce.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica:A�Vedrana Maglajlija/Foto: NN)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.