Ispovijest raA?unovotkinje Sandre: ‘Direktor me na sluA?benom putu prvo uhvatio za straA?njicu, a onda je poA?ela tortura…’

06.03.2018 09:12
zlostavljanje2
 

RaA?unovotkinjuA�SandruA�direktor je poveo na poslovni put. Bilo bi to uobiA?ajeno putovanje da nije doA?ivjela neA?to A?to A�e joj se urezati u sjeA�anje. Njezin nadreA�eni poA?eo ju je nagovarati na spolni odnos, no ni nakon njezina odbijanja nije odustajao.

Na izlazu iz hotela uhvatio ju je za straA?njicu.

Ispitivao ju je o najdraA?oj pozi u seksu, koliko A?esto ima spolne odnose sa suprugom te zaA?to A?uti i zaA?to ga ne informira o tim stvarima. Nakon povratka na posao direktor je promijenio ponaA?anje prema njoj. Bio je bezobrazan, omalovaA?avao ju je, prigovarao zbog brzine i kvalitete obavljenog posla, traA?io je da ostaje prekovremeno. Taj je pritisak, u kombinaciji s traumatiA?nim iskustvom, postao neizdrA?iv. Sandra (nazvana tako za potrebe ove priA?e) naposljetku je otvorila bolovanje. Njezin sluA?aj samo je jedan od brojnih primjera spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, koji svake godine stignu na stol pravobraniteljice za ravnopravnost spolovaA�ViA?nje LjubiA?iA�.

Pozicija A?ene

Seksualno uznemiravanje trpe mnoge A?ene na radnom mjestu, prodavaA?ice, psihologinje, djelatnice drA?avnih sluA?bi. A?rtve su u pravilu A?ene, a njihovi kolege ili A?efovi sluA?e se raznim metodama, od neugodnih komentara do fiziA?kih dodira i izravnih ponuda za seks. a�?Ovaj oblik diskriminacije znaA?ajno i direktno ugroA?ava poziciju A?ena na trA?iA?tu rada te umanjuje napore u postizanju pune ravnopravnosti meA�u spolovimaa�?, navela je pravobraniteljica u IzvjeA?taju o radu za 2017. godinu, piA?e Jutarnji.hr.

Ravnopravnost spolova na radnom mjestu bit A�e glavna tema konferencije koja A�e se odrA?ati 7. oA?ujka u organizaciji Jutarnjeg lista i IKEA-e Hrvatska. Na njoj A�e pravobraniteljica govoriti o oblicima diskriminacije koje A?ene prolaze gotovo svakodnevno i koji su instrumenti njihova rjeA?avanja. U ovom sluA?aju problem u rjeA?avanju, naA?alost, zakonska je zaA?tita koja je blagonaklona prema poA?initeljima.

U Sandrinu sluA?aju, koji ima obiljeA?ja kaznenog djela, pravobraniteljica je postupila tako da ga je proslijedila nadleA?nom DrA?avnom odvjetniA?tvu. Otada je Sandra bila prepuA?tena samoj sebi. Naime, prema Kaznenom zakonu postupak se ne pokreA�e po sluA?benoj duA?nosti, nego prema prijedlogu A?rtve.

Slaba sudska praksa

SluA?aj je joA? otvoren, no da se Sandra i odluA?i kazneno prijaviti direktora, on bi za svoje ponaA?anje mogao dobiti kaznu od maksimalno jedne godine. Ono A?to posebno zabrinjava je trend malog broja sluA?ajeva koji naposljetku uopA�e zavrA?e na sudu. – Sudska praksa iz godine u godinu biljeA?i izrazito niske brojke sudskih postupaka zbog ove vrste protupravnog djelovanja, a oni pokrenuti provode se uglavnom bez senzibiliteta za A?rtve – poA?alila se pravobraniteljica u posljednjem izvjeA?A�u o radu.

doxycycline buy, generic zithromax

PrituA?be o spolnom uznemiravanju A?ine najveA�i udio u pojedinaA?nim prituA?bama koje svake godine zaprime u uredu pravobraniteljice vezano za podruA?je radnih odnosa i zapoA?ljavanja.

One su 2016. godine A?inile 42% svih prituA?bi u podruA?ju radnih odnosa i zapoA?ljavanja, a lani je ta brojka pala na 35%. – Kada se iz kuta loA?ih zakonodavnih rjeA?enja i praktiA?ki nikakve sudske prakse sagleda ovaj problem, postaje jasno zaA?to iz godine u godinu pada broj prituA?bi – navodi LjubiA?iA�. Stoga se, objaA?njava, moA?e pretpostaviti da je broj sluA?ajeva spolnog uznemiravanja znatno veA�i od broja koji se prijavljuju. Prema zadnjem istraA?ivanju Udruge Mobbing, u Hrvatskoj 38 posto A?ena proA?ivljava seksualno zlostavljanje na poslu, odnosno A?ak svaka treA�a A?ena.

#Meetoo pokret

Briga za egzistenciju, strah od druA?tvene i poslovne stigme, nepovjerenje u rad institucija, dugotrajnost sudskog postupka, nelagoda, najA?eA?A�i su razlozi neprijavljivanja spolnog uznemiravanja. – I dalje je rijeA? o odreA�enoj vrsti tabua, o kojoj nisu sklone govoriti ni A?rtve ni svjedoci – tvrdi pravobraniteljica. Naime, proA?le godine brojne su A?rtve spolnog uznemiravanja podnijele prituA?be pravobraniteljici anonimno ili su to napravili njihovi bliA?nji. To je, naA?alost, otegotna okolnost jer zaA?tita identiteta A?rtve spolnog uznemiravanja rezultira vrlo ograniA?enim moguA�nostima za djelovanje.

Nakon raskrinkavanja holivudskog producentaA�Harveyja Weinsteina, A?ene A?irom svijeta odluA?ile su progovoriti o seksualnom uznemiravanju. Iako su mnoge priA?e napokon doA?le u javnost, i dalje mnogo A?ena A?uti. Kako se sluA?ajevi poput Sandrina viA?e ne bi dogaA�ali, pravobraniteljica LjubiA?iA� daje nekoliko preporuka za daljnje postupanje. Neki od njih su ureA�enje zakonodavnog okvira na naA?in da se kriminaliziraju sva djela spolnog uznemiravanja, da se ono goni po sluA?benoj duA?nosti, da se provede edukacija o spolnom uznemiravanju i drugo, piA?e Jutarnji.hr.

(TIP/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.