Nihad A?oziA�: Bosanska kvadratura kruga

05.03.2018 10:04
20180206_2_28545323_30503310
 

“NikadA�nemojte govoriti loA?e o drugima”, savjetuje jedna indijanska poslovica i sugeriA?e da se stvara negativna energija, koja se uvijek vrati kao bumerang.

To su smislili domicilni Indijanci, koji su imali uA?asno iskustvo sA�doseljeniA?kom bijelom rasom, ali su danas ameriA?ki drA?avljani, kao i svi drugi, razliA?itih boja i nacija.A�Konstituiraju svoju matiA?nu drA?avu, A?to ne utjeA?e na A?injenicu da pojedinci i dalje A?ive u A?udnim rezervatima. Takva je historija i geografija ameriA?kog kontinenta i to je teA?ko promijeniti. AA�vraA�ati se stalno u proA?lost i govoriti loA?e o bijelom A?ovjekuA�nije nimalo produktivno jer A?ivot dugim koracima grabi naprijed.

Historija Bosne i Hercegovine malo je drugaA?ija i komplikovanija, ali je zajedniA?ko da postoje “recidivi plemenske svijesti i rezervati u pokuA?aju”. I kada se toj i takvoj svijesti dogodi ustavno-pravni pojamA�konstitutivnost narodaA�(koji je, istini za volju, imao i neke pozitivne tekovine), A?ta to moA?e graA�anin pojedinac napraviti naspram poglavica, plemenskih vijeA�a i vraA?eva koji mu odreA�uju sudbinu (a da ne govorimo o graA�anima drugog reda A?to su na sramotnom spisku “Ostali”)?

Kategorija ‘konstitutivnih naroda’

levitra for cheap, order lioresal

Biti konstitutivan znaA?i da si jedan od stubova na kojima stoji drA?ava i, ako ih je, recimo, tri, “izostanak nekog od postamenata moA?e dovesti do ruA?enja, odnosno, podjele drA?ave”.A�A?esto to A?ujemo od A?elnika bosanskohercegovaA?kih nacionalnih stranaka, a je li stvarno takoA�teA?ko je provjeriti jer je Bosna i Hercegovina jedina drA?ava u svijetu koja svoju drA?avnost temelji na tom i takvom apstraktnom pojmu (“koji je smiA?ljen”, kako nedavno reA?e dr. Dejan JoviA�, politolog iz Zagreba, “za potrebe jugoslovenskog socijalizma”).

Ili, kako to u jednom intervjuu odluA?no tvrdi dr. Zlatko HadA?idediA�: “Kategorija ‘konstitutivnih naroda'A�uopA�e ne postoji u svjetskoj ustavnopravnoj teoriji, ona je prisutna samo u bosanskohercegovaA?koj politiA?koj praksi”.A�Slobodoumnom pojedincu i graA�aninu odmah se nameA�e pitanje: nije li Bosna i Hercegovina, A?iji tragovi drA?avnosti seA?u hiljadu godina unazad, eksperiment u laboratoriji velikih sila? Onih koje su propale, ali i onih koje to joA? nisu… Ili je u raljama susjeda i komA?ija?

Druge viA?enacionalne zajednice koriste formulacijuA�konstitutivnost graA�ana, a tzv. “zaA?tita vitalnih nacionalnih interesa” ostvaruje se kroz zakonodavnu vlast (Dom naroda) ili sliA?ne oblike regulative. MeA�utim, BoA?njaci, Srbi i Hrvati, kao konstitutivni narodi (ili, bolje reA�i, nacije) u Bosni i Hercegovini, ne mogu se dogovoritiA�A?emu sluA?i ta, da prostiA?,A�konstitutivnost.A�Ravnopravnosti sigurno ne, jer mnogo primjera govori da ravnopravnosti nema. MoA?da strahu jednih od drugih? Ali, uvjeren sam da koristi cementiranju nacionalnih politiA?kih elita i njihovih partikularnih politika koje nikamo ne vode.

To je nerjeA?iva zagonetka iliti kvadratura kruga za sve, a pogotovo za BoA?njake, koji su, ako poA?teno sagledamo stvari, u doista neugodnom i nepovoljnom poloA?aju.A�Njih sumnjiA?eA�za sve i svaA?ta, aliA�mi se A?ini da oni samo A?ele, po logici historije i geografije, biti svoji na svom jer rezervne domovine nemaju. I vjerujem da im ne smeta A?ivjeti zajedno i ravnopravno sA�drugima jerA�su to kroz dugi period “mijeA?anja” nauA?ili i ne postoji dokaz da su kao “politiA?ki narod izvrA?ili agresiju na nekoga.

Naravno da BoA?njaci, kao i svi drugi, imaju svoje unutraA?nje probleme, koje nije jednostavno preko noA�i rijeA?iti. Posebno je upitan tzv. demokratski kapacitet stranaka na vlasti i nacionalnih politiA?kih elita, koje nevjeA?to ekvilibriraju izmeA�u nacionalnog i graA�anskog, kako im kad odgovara, i provode nekakvu kvaziemancipaciju svogA�biraA?kog tijela (za razliku od viA?enacionalnih graA�anskih stranaka, koje ne provode niA?ta, veA� A?ekaju kad A�e se nacionalni koncept uruA?iti sam od sebe).

Upravo je taj pojam “graA�anski” neA?to A?ime se najviA?e manipulira. Jedna strana uporno ga negira ili zamjenjuje teze, a druga potencira i zanemaruje realnost na terenu.A�Ne pomaA?u nikakve tvrdnje i miA?ljenja ustavnopravnih struA?njaka u kojima se nastoji objasniti da su ustavi svih ureA�enih drA?ava zasnovani na graA�aninu pojedincu (osim u Bosni i Hercegovini), a da se u nekima od njih uzimaju u obzir nacionalne specifiA?nosti. ZaA?to onda negirati ili potencirati neA?to tako oA?ito?

Pa, naravno, u svrhe politikantstva i predizborne homogenizacije glasaA?a, koji, ako se ta prljava igra nastavi, nikad neA�e postati biraA?i, a ni graA�ani pojedinci. Osporavaju se notorne A?injenice i niko ne razmiA?lja kako to da je graA�anski princip svima u svijetu prihvatljiv, jedino u Bosni i HercegoviniA�nije. Pogotovo A?to takav politiA?ko-pravni termin ima namjeru ukazatiA�da su svi graA�ani jednaki i da imaju ista prava (logiA?no, i obaveze)A�i pred Bogom i pred zakonom, tako da nije vaA?no A?ta Bakir IzetbegoviA� ili neki drugi A?elnik govori o tome jer to je civilizacijsko, a ne stranaA?ko pitanje.

Age, begovi i raja

Druga neosnovana optuA?ba na raA?un BoA?njaka (koja se jednako odnosi na sve A?elnikeA�koji dolaze iz tzv. boA?njaA?kog korpusa) jest da oni tajno, lukavo i uz pomoA� AmerikanacaA�prave nekakvu unitarnu Bosnu u kojoj A�e biti dominantni (age i begovi), a svi drugi kmetovi (raja). Takvo miA?ljenje nikad neA�e doA�i direktno jer je besmisleno, ali se, po analogiji, moA?e A?itati izmeA�u redova kao oruA�e za proizvodnju straha od strane etnopolitiA?kih elita druga dva naroda u Bosni i HercegoviniA�(Srba i Hrvata) i, posljediA?no, homogenizaciju svojih nacija iako je i laicima jasno da svaka drA?ava po definiciji mora biti unitarna. Kako bi drugaA?ije uopA�e opstala?

Nikome nije jasno A?ta je to “koncept graA�anskog unitarizma”.A�U teoriji drA?ave i pravaA�svaka drA?ava koja nije sloA?ena drA?ava (konfederacija i unija), odnosno koja nijeA�sastavljena od viA?e drA?ava, po definiciji je unitarna drA?ava, tako da je i postojeA�a Bosna i Hercegovina (sastoji se od dva autonomna entiteta, ne od dvije suverene drA?ave), bez obzira na dejtonsku pojmovnu zbrku i pravni nered koji je iz toga proizaA?ao, po logici stvari unitarna drA?ava. I nije bitno A?ta o tome govore Dragan A?oviA�, BoA?o LjubiA�, Milorad Dodik i neki drugi nacionalni A?elnici i politiA?ari, kojima to iz bilo kojih razloga ne odgovara jer oni i ne znaju o A?emu priA?aju.

Naravno da znaju o A?emu priA?aju i sA�kojim se ciljem odreA�eni ustavnopravni pojmovi pretvaraju u “babaroge” i daje im se neko drugo znaA?enje, ali je neshvatljivo da i pojedini predstavnici akademske zajednice preuzimaju politiA?ke floskule i ponavljaju ih poput papagaja, vjerovatno u funkciji plaA?enja svojih sunarodnjaka od zloA?estih BoA?njaka, koji im A?ele nametnuti “svoj naA?in A?ivota i miA?ljenja”, tako da sve A?eA?A�e moA?emo A?uti besmislene izjave tipa: “NeA�emo graA�ansku drA?avu”, “GraA�anska Bosna i Hercegovina znaA?i kalifat”, “Protiv unitarizma i za treA�i entitet” i neA?to sliA?no, direktno ili izmeA�u redova.

Najgluplja optuA?ba koju sam ikad A?uo jest da “unitarna Bosna i HercegovinaA�podrazumijeva dominaciju BoA?njaka jer je njih najviA?e”. Pa, kad bi to bio argument, danas bi na svijetu bilo hiljadu drA?ava. Pritom se namjerno izostavlja osnovni princip konstitutivnosti: “da su svi konstitutivni na svakom pedlju Bosne i HercegovineA�i imaju ista prava i obaveze”. Ako se tako originalan i praviA?an institut ne moA?e integralno konzumirati, treba ga ukinuti. Nije to A?vedski sto sA�kojeg kantoni i entiteti uzimaju samo ono A?to im odgovara i A?imeA�se ponovo otvaraju stare i potroA?ene priA?e “o ugroA?enosti”, koje tragiA?no sjeA�aju na devedesete, kada je drA?ava raskomadana, pa u Daytonu opet nekako pokrpljena u dokumentu “OpA�i okvir za mir”, koji je zaustavio rat i dao A?ansu da se isprave greA?ke da bi mogao nastati “OpA�i okvir za A?ivot”… Pa niA?ta.

Ne A?ele funkcionalnu drA?avu

Zanimljivo je da, osim unitarne i graA�anske, niko od ovih nacionalnih A?elnikaA�ne A?eli niA�funkcionalnu drA?avu. Onu koja bi omoguA�ila visok standard i bolji A?ivot (oprostite na izrazu koji je postao psovka) graA�ana i brA?i i kvalitetniji put u Evropsku uniju.A�MoA?da je Dragan A?oviA�, A?elnik HDZBiH, zaboravio da je i Hrvatska uA?la u EU kao unitarna i graA�anska drA?ava, a u vrijeme SFRJ Srbi u Hrvatskoj imali su A�status konstitutivnog naroda.A�Ili, Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, vjerovatno ne zna da i Srbija mora urediti svoju unitarnost i prihvatiti graA�anske principe da bi je primili u Klub.

NajlakA?e je,A�iz vlastitih politikantskih interesa, optuA?ivati BoA?njake i zavaA�ati “konstitutivne” narode, proizvoditi smutnju, razdor, podjele i mrA?nju. To moA?e potrajati neko vrijeme, ali se iskreno nadam da graA�ani viA?e neA�e nasjesti i zagristi tu udicu.A�Valjda je i onimaA�koji nisu otiA?li trbuhom za kruhomA�jasno A?ta se dogaA�a i A?ta ih A?eka ako joA? jedan mandat povjere tim istima jer vjerujem da se, konaA?no, steA?e omA?a oko ovog ekskluzivnoA�nacionalnog koncepta.

Dokle je doA?lo vidi se i iz njihovih prijedloga novog Izbornog zakona. Zamislite (ne)moguA�u situaciju da na izbore odlazite sa zelenim, plavim i crvenim trakama oko ruke i da svoje (raznobojne) glasaA?ke listiA�e ubacujete u zelene, plave i crvene kante, a pored njih stoji kanta za smeA�e, u koju bijele listiA�e mogu ubacivati Ostali. A nakon tog praznika demokratijeA�dozvolit A�e vam da se mirno i dostojanstveno vratite u svoja geta i rezervate. Na A?ta bi to liA?ilo?

Ili, kad smo veA� kod hipotetiA?kog promiA?ljanja, uzmimo izjavu Dragana A?oviA�a (koja nije bez osnova) da je “na BoA?njacima najveA�a odgovornost” a�� A?ta bi oni mogli korisno napravitiA�za sebe i druge, a i za Bosnu i Hercegovinu? MoA?da bi se trebali, jednostrano i dobrovoljno, odreA�iA�konstitutivnosti i u znak solidarnosti prikljuA?itiA�se Ostalima (koji, takoA�er, imaju pravo glasa, ali je veliko pitanje koliko je taj glas vrijedan). Mislim da bi i mnogi Srbi i Hrvati pokazali empatiju.

Bosna i Hercegovina je ona vreA�ica “tri u jedan”: kava (kafa, kahva), mlijeko i A?eA�er, a Ostali su vanilijinA�prah koji se dodaje da bi se popravio ukus.

Nemojte nikad govoriti loA?e o drugima.

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:A�Nihad A?oziA�/Foto: Anadolija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.