Zlatko DizdareviA�: U susret izborima u BiH: Za koga glasati?!

13.02.2018 08:03
913
 

Agresivna predizborna politiA?ka bitka u Bosni i Hercegovini, u godini izbora, vidljivo se zahuktava na zabrinjavajuA�i naA?in dobijajuA�i konture “obraA?una”. Sada veA� i sa pozivima na “mobiliziranje naroda”. Politika otvoreno huA?ka mase. U igru se, mimo otvorenih mijeA?anja iz bliA?eg susjedstva, Zagreba i Beograda, te onog sanjanog iz daljine, Stambola, pokuA?ava uvuA�i i Evropska Unija sa svojim institucijama, Komisijom, VijeA�em, Parlamentom…KljuA? za rjeA?enje ipak je prevashodno unutar zemlje, ponajprije u rukama glasaA?a sedmog oktobra.

Cilj svakih izbora na svijetu je jasan, pobjeda pojedinaca, stranaka, pokreta, ideja i vizija kroz osvojenu vlast. Ono A?to je velika razlika izmeA�u izbora u svijetu i u BiH jeste da se kod veA�ine drugih oni odvijaju unutar jasnog i poA?tivanog ustavnog sistema, definisanog institucionalizma, procedura itd. Bosna i Hercegiovina ne samo da je ustavno nedovrA?ena, potpuno asimetriA?no sklepana kao presedan u svijetu, smiA?ljena temeljem kratkoroA?nih zadataka i ciljeva (zaustaviti rat), obeA�anih pa nerealiziranihA� procesa dogradnje sistema i svega A?to ga prati a�� veA� je kroz dvije decenije unutraA?njih i komA?ijskih “napora” dodatno otklizala prema nefunkcionalnosti viA?e nego A?to je iskoraA?ila prema prosperitetnoj buduA�nosti. Od kraja rata nebrojeneA� praznine u drA?avotvornoj strukturi ciljano su produbljene i proA?irene. Ekskluzivni dobitnici su novostvorena generacija profitera tog sistemaA� na svim nivoima. Otud jasni cilj politiA?kih elita. To u panici od gubljenja vlasti u buduA�em izboru glasaA?a, nije lijeA?enje netrpeljivosti i smirivanje sukoba u ime oporavka drA?ave i druA?tva, veA� dalje sinhronizovano produbljivanje uzajamnih sukoba i animoziteta. To uspjeA?no jaA?a trojnu nacionalnu homogenizaciju i glasaA?ki strah od “onih drugih”, kljuA?an za izborni dobitak.

Prva faza veA� sada agresivne predizborne kampanje okrenuta je pokuA?ajima da se haotiA?na ustavotvorna realnost u BiH (podijeli, zatvori, odvoji…) odbrani po svaku cijenu i odmakne od diobe vlasti na zakonodavnu, izvrA?nu i sudsku. VeA� duboko ukorijenjena praksa “Kadija te tuA?i, kadija ti sudi”, prilagoA�ena vladajuA�oj eliti na svim nivoima mora se odbraniti po svaku cijenu. Za populus je smiA?ljena mantra da “drA?ava ubrzano ide ka Evropi…” Paralelno se proklamira stav da je graA�anski koncept BiH apsolutno neprihvatljiv pa i neprijateljski… Kome? Naravno onima koje taj koncept ruA?i! Otud i nuA�enje varijanti izbornog zakona koji zemlju vodi u sistem graA�anske neravnopravnosti a u ime etniA?ke teritorijalne zatvorenosti i “A?istoA�e”. Evropska konvencija o ljudskim pravima je u toj igri opasna. Taman onoliko koliko bi se i sa druge strane ta ista Konvencija (zlo)upotrebljavala samo za razliA?itu vrstu majorizacije veA�ine nad manjinom. Na djelu je zato u ovoj fazi kampanje rovovska bitka za odrA?avanje haotiA?ne realnosti kao A�prostora u kojem nema mjesta propitivanju ni o sistemu i Ustavu, ni o meA�unarodnim principima. Ni o onome A?to je nekad, ipak, dogovoreno i vaA?ilo.

U ovoj predizbornoj fazi prepoznatljivi su i zavrA?ni rezultati dekomponovanja starog kompaktnog bh druA?tva. To i jeste glavni cilj destrukcije u BiH. RazarajuA�e nakane jednih pravdaju se istim namjerama drugih. U agresiji na druA?tvo svoju A?ansu vide ekstremne, do faA?isoidnosti dovedene politike, temeljene na mitovima o naciji i posluA?nostima pripadajuA�oj vjerskoj hijerarhiji. Separatizam i “A?iA?A�enje”A� kao krajnji cilj viA?e se i ne kriju. Prekrajaju se udA?benici istorije da bi se dokazaloA� “kako nikada nismo mogli zajedno”. Direktive su da se ni u nauci ne smije viA?e saraA�ivati preko entitetske granice. Srednji vijek kuca na vrata. U tome uA?estvuju, naA?alost, ne samo zadrti partijski operativci. A�utnja veA�ineA� intelektualaca, ako to joA? jesu, je porazna. Kukavice su danas poA?tivane.

“PonaA?anje meA�unarodne zajednice” je posebna igra. Na stranu A?to ona ili nema volje za pospremanje bh haosa, ili nema pameti i znanja kako to smisleno uraditi. Uvjerenje unutar BiH da “rjeA?enje za sve treba doA�i od njih jer su oni ovo i smislili” a�� moA?e zvuA?ati laicima logiA?no i razumljivo.Ono sluA?i i kao alibi za ciljano odrA?avanje grube realnosti. Stranci tako ne misle. Profesionalna politiA?ka pamet, kad bi je bilo, dodatno hranjena A�konsenzusom da hoA�emo bolje, odavno bi shvatila da konaA?no rjeA?enje za BiH neA�e doA�i sa strane, ma koliko nas lagali da hoA�e. Ono mora doA�i iznutra da bi bilo odrA?ivo. Razlog je jasan: Zato A?to nas ni u Briselu ni u VaA?ngtonu ni u Moskvi i Ankari a�� uz sve priA?e o mudA?ahedinima, Rusima, paravojskama itd. joA? uvijek ne smatraju ni dovoljno velikim ni tolikim problemom da ugroA?avamo njihove dugoroA?ne interese. Interesa i problema oni imaju mnogo viA?e i u bliA?em i u daljem okruA?enju. I drugo, tipologija promiA?ljanja velikih o nama joA? uvijek je takva da preA?esto, A?ak i kada se potrude, prave odgovore na istinska pitanja traA?e na krivom terenu. Uglavnom mimo razumijevanja ovdaA?nje istorije, mentaliteta, A?ivotne filozofije i iz toga izvedene A�politike. Njihova opsjednutost takozvanom stabilokratijom (vaA?nija im je ovdje “bezbjednost” od vlastitih demokratskih vrijednosti, drA?ave, sistema, vladavine prava), uz globalno preferiranje mononacionalnih zajednica spram ovih “komplikovanih” multi-kulti, nije za nas olakA?avajuA�a okolnost kodA� stranaca.

PriA?a da meA�unarodna zajednica a�� koja je preko visokog predstavnika prisilno donijela i postojeA�a institucionalna rjeA?enja a�� mora i sada postupiti isto, moA?da ima logike ali nema A?anse. Bez minimuma unutraA?njeg zajedniA?kog cilja i pameti da se ti ciljevi doseA?u, nema rjeA?enja. UnutraA?nje igre na kartu “naA?e vaA?nosti” nasuprot onoga tamo “kod njih”, dio je treniranog neznanja o stvarnim procesima unaokolo. Znanje je opasno za igru koja se zasniva na lopovluku, prevarama, mitovima i politiA?koj nedoraslosti. Problem je i A?to mentalitet ushiA�enog sluganstva prema “maticama”, bliA?im i daljim, veA� poodavno nadrasta svijest o ovdaA?njem zajedniA?kom interesu. Sve to, u konaA?nici, dobitak je domaA�im profiterima na raznim nivoima. A sljepilo i neukost povodom mnogih igara unaokolo stalno BiH drA?e na margani ozbiljnih projekata i politika.

izbori-ilustracija

Pola godine uoA?i izbora mnogo se toga nasluA�uje. Pojednostavljeno, u ovom A?asu naziru se bar tri grupe unutar biraA?kog tijela. Dominiraju i dalje neupitno opredjeljeni sljedbeniciA� nacionalnih partija. A�to “patriotskije” i borbenije protiv ostalih, za kompaktnost u svakom pogledu. Od nacije i vjere do teritorije. Ipak, A?ini se da bi naredni mjeseci mogli donijeti i promjene unutar tih stranaka. Liderima i za brigu, ali moguA�e i za veselje. Mediji se svrstavaju, ali poneki sve viA?e i na stranu zanata. Istine izbijaju na vidjelo, ukljuA?ujuA�i i afere o kojima se nude validni dokazi. MnoA?e se argumenti i demistificiraju mnogi laA?ni i lopovski patriotizmi. Sve do stranaA?kih vrhova. Naravno, izvjesno je da A�e se na ove opasnosti odgovarati novim zaoA?travanjima i proizvodnjom strahova od drugih. Strah ovdje najviA?e voli drugu naciju i religiju.

order zoloft online cheap, online Zoloft

U drugoj grupi su mnogi veA� dovoljno razoA?arani u ono gdje su i sa kime su do sada bili. Opcije u koje su ulagali nadu viA?e ne vaA?e. A�to zbog ljudi A?to zbog razliA?itih ideja i uvjerenja i A�tiA?e se stranaka svih profila. Od desnice preko centra do ljevice, ma koliko je ta vrsta razvrstavanja odavno izgubila smisao. Potencijalni glasaA?i iz ove grupe A?esto brzo prepoznaju nekog drugog ko im postaje blizak i za koga A�e glasati. Mnogi, meA�utim, A?vrsto odluA?uju da na naredne izbore ne idu nikako. GreA?ka.

U treA�u grupu spadajuA� vjeA?ito teA?ko opredjeljivi. Ili zato A?to ih “politika” ne interesuje, ili zato A?to doista ne vide meA�u kandidatima onoga ko im zadovoljava ukus. Do takvih teA?ko dopire istina da A�e politika pronaA�i njih i mimo njihove apstinenciju, pa bi bilo bolje na nju utjecati, koliko toliko. Ovaj put motiva za apatiju, nesnalaA?enje pa i neopredijeljenost ima mnogo iako A�e izborni A?tabovi agresivno, pa i prljavo raditi svoj posao.

Danas je izvjesno da su sve do sada relevantne stranke na klimavijim nogama nego prije par godina. Svako se negdje manje ili viA?e preigrao. Najbolji je dokaz ukupno stanje u drA?avi i ono A?to graA�ani o tome misle. LaA?e i paralaA?e ne mogu se vjeA?ito prodavati kao istine.

Isto je i sa stranaA?kim, znaA?i “zvaniA?nim” medijima A?to iz dana u dan i iz noA�i u noA� zasipaju narod podacima o “impresivnim rezultatima koji se, eto, ne mogu baA? odmah osjetiti u vlastitom dA?epu i stomaku.” Ali, kaA?u lideri navodnog boljitka, doA�i A�e i to, jednom. Malo ko od njih shvata da to viA?e ne pije vode. I da A�e prije nego A?to to bolje sa njima doA�e, njihovih biraA?a biti mnogo manje. Velika je i joA? uvijek A?utljiva grupa onih koji ovo shvataju, a ne znaju joA? na koju A�e stranu.

Rat i ono A?to je doA?lo iza odredili su prije dvije decenije biraA?ke prioritete u BiH. Uglavnom u korist politke, pa i na uA?trb egzistencijalnih muka. Mir polako ali sigurno mijenja te prioritete. Oni A?to su zaradili na ratu i pljaA?kanju ostataka bivA?e drA?ave i nepomjerljivi su u vlastima, nisu time zadovoljni i po svaku cijenu nastoje saA?uvati ambijent u kojem su profitirali. Ali, laA?i koje raA?unaju sa starom logikom sad se lakA?e prepoznaju. Uprkos nacijama, sentimentima, patriotizmima i zabludama, viA?e se zna o onima koji su obeA�avali, pa prevarili uniA?tavajuA�i radnike, srednju klasu i veA�inu temeljno obrazovanih. Njihov minuli rad strpali su u svoje dA?epove a pametne protjerali da ne bi imali nikakvu konkurenciju kod kuA�e. Ta prevara ne moA?e trajati vjeA?no. Zato ni mnogi biraA?i neA�e viA?e zaokruA?ivatiA� ona imena koja su zaokruA?ivali redovito.

Dominiraju u svemu ovome najmanje tri ozbiljna pitanja: Prvo je, za koga A�e se moA�i glasati kada i ako za koji mjesec bude na sonu mnogo viA?e gorkih i razotrkrivajuA�ih istina dostupnih poA?tenim i trezvenim biraA?ima. Znat A�e se za koga viA?e nema glasanja. Biti “protiv” ovoga ili onaga danas u BiH viA?e nije kljuA?ni problem. On se zove a�� za koga glasati?

Tu je povod za naredno pitanje: A�ta je garancija biraA?ima da se u istom sistemu, istom druA?tvu i uz isti odnos meA�unarodne zajednice prema svemuA� mogu realizirati nova obeA�anja, ma kako bila iskrena i namjere izabranih A?asne. MoA?e li biti promijenjena matrica na kojoj BiH funkcioniA?e, pa umjesto proizvodnje sukoba ponuditi ali i ostvarivatiA� zajedniA?ki interes koji A�e se pravedno podijeliti na sve graA�ane BiH, a drA?ava organizovati tako da to bude izvodivo. Mogu li se pozitivci ujediniti ?

KonaA?no, ima li vremena za profiliranje novih politiA?kih snaga? Ili, eventualno, za korekcije starih onoliko koliko je dovoljno da se bolja buduA�nost doista progura ispred ekskluzivnog i neprekidnog jahanja na proA?losti. Ako tog vremena i snage za promjenu ambijenta ima, za nove ljude i podrA?ku kod kuA�e i u Evropi, A?anse za BiH postoje. Bez toga a�� agonija A�e biti nastavljena, sve do kraja. Taj dramatiA?ni kraj bi, da budemo realni, hladno prihvatio i svijet oko nas. I onaj bliA?i i onaj dalji. To oni svakako zovu a�� Realpolitics.

Stavovi izraA?eni u ovom tekstu autorovi su i ne odraA?avaju nuA?no uredniA?ku politiku portala TIP.ba.

(TIP/PiA?e: Zlatko DizdareviA�/Foto: Ilustracija)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.