SaA?a LoA?iA� u A?ivotnoj ispovijesti: ZaA?to (uvijek) nosi kapu, ko je A?ena koju voli, zaA?to neA�e ostati u Sarajevu…

12.02.2018 08:35
losic_dugandzija9-020218
 

Kad seA�SaA?a LoA?iA� LoA?aA�jednom potpuno opusti, moA?da kad bude A?ivio na Hvaru, kako snuje, intervju s njim bit A�e surovo, ispunjujuA�e iskustvo o zadnjim godinama Jugoslavije, okrutnosti rane slave, A?ivotnom potonuA�u i uskrsnuA�u.

VoA�a je sarajevskog pop-benda Plavi orkestar koji je osamdesetih godina XX. stoljeA�a – zahvaljujuA�i i zvucima narodnjaka, punka, rocka, zabavne glazbe – doA?ivio razornu popularnost: pjesme a�?Bolje biti pijan nego stara�? i a�?Suadaa�?, a�?Sava tiho teA?ea�?… znate i danas, iako mislite da ste ih A?uli samo usputno. LoA?iA�ev talent danas se prelio i u pisanje filmske i kazaliA?ne glazbe.

Kad SaA?a LoA?iA� pita: a�?HoA�ete li da u intervjuu budem opA?iran ili kratak?a�? pitanje je iskreno, briA?no, odgovor nevaA?an, jer LoA?iA� je uvijek opA?iran, a joA? viA?e brz. Razgovarali smo za prvog snijega, susnjeA?ice u Zagrebu ove godine i dok su meni, joj, na umu bile njegove rijeA?i a�?… prve pahulje, A?ekat A�u te moja draga kraj prve gimnazije…a�? iz jednog od najveA�ih hitova bivA?e drA?ave, LoA?iA� se u trenu zanio:

a�?E vidite, susnjeA?ica u Zagrebu ima poetiA?no-melankoliA?nu notu, kao sa slikaA�Munira VejzoviA�a, pjesamaA�Arsena DediA�a. Ona je u Zagrebu najmanje depresivna, ima velegradsku notu. Svi drugi gradovi dobiju neku tmurnu, da ne kaA?em balkansku auru.a�?

Meni je Balkan OK, zanimljiv… dobro, gledam ga iz Zagreba.

– Ja sam se, nekako, prejeo Balkana. EgzotiA?nog svijeta iz mnogih eks-jugoslavenskih filmova. TrA?iA? kroz blato, a guske bjeA?e od tebe kroz bijeli veA? koji se suA?i na periferiji grada.

Gdje ste se toga prejeli? Gradsko dijete, iz Sarajeva.

– Imali smo u karijeri skoro 5000 koncerata. Imam mali doktorat iz A?ivota i obiA?aja balkanskog poluotoka.

Ali i dugo ste A?ivjeli u Ljubljani, viA?e od 20 godina.

– Dok je trajala ratna tragedija, ja sam otiA?ao u Ljubljanu. Kao i svakom a�?kulturnom emigrantua�?, A?inilo se da A�e to biti privremeno… Ipak, stjecajem lijepih okolnosti, zadnje dvije godine opet A?ivim u Sarajevu.

Lijepo vam je u Sarajevu? Povratak u sunA?ani rodni grad, znamo iz svekolike umjetnosti, moA?e biti mraA?no iskustvo.

– UA?ivam. Posljednji ostaci svijeta koji smo nekad poznavali. OboA?avam prirodnost i neposrednost Sarajlija. Kad tatu, recimo, izvedem u A?etnju, prilaze nam A?ene, pa pitaju: a�?LoA?a, ima li ga a�?ko opeglat, vidi kakva mu je kragnaa�? ili a�?Kad A�eA? se A?eniti viA?e, vrijeme ti je, sinea�?… Imam i jako kvalitetne kafe s prijateljima. Izaberemo neku temu za jutro, suprotstavljamo miA?ljenja… najviA?e je smijeha. U Sarajevu joA? postoje bankovi za stolovima, poput legendarnih klupa u Dalmaciji, A?ije mjesto moraA? zasluA?iti.

Od devetnaeste godine A?ivite s oznakom a�?fenomenaa�?, estradnog, glazbenog. TeA?ki teret?

– U poA?etku je to bila A?elja da postaneA? neko… da Ona vidi da si postao neko. A?elja proiziA?la iz pozicije luzera, jer mi smo bili djeca punka i novog vala i djevojke nisu bile zainteresirane za nas. VaA?nije im je bilo udati se za nekog ko studira stomatologiju, pravo. Roditelji naA?ih tadaA?njih djevojaka, bez obzira na to A?to smo mi u tom trenutku bili zvijezde broj jedan bivA?e Jugoslavije, prodali 600.000 ploA?a, redovno su pitali svoje kA�eri: a�?Lijepo, ali studiraju li oni neA?to?a�?

A sad, A?to je tu je…

– Da, dragi A?itatelji Jutarnjeg lista, evo, svjedoA?ite A?ta je od toga ostalo… Vidite kako sam maloprije hladno sam sebe pohvalio. 600.000 ploA?a! Izletjelo bez kontrole, uvijek mi bude neprijatno zbog toga. Izgleda da svi ljudi iz svijeta estrade imaju tu slabost. To je A?itava jedna vjeA?tina, kako sam sebe pohvaliti a da zvuA?i skromno. Ali ja definitivno ne znam plasirati uspjeh.

Ne vjerujem. No kad ste bili joA? mlaA�i nego sad, bili ste jako slatki deA?ko…

– Drago mi je da nikad nisam bio lijep, tako da sam morao raditi na svom unutarnjem svijetu. Dakle, nikad zgodan, tek simpatiA?an.

BaA? onako da vas A?ovjek uzme i nosi doma. To se nije uvaA?avalo kod cura?

– Nije. Djevojke su viA?e voljele loA?e, misteriozne momke A?ija je A?utnja sugerirala dubinu misli i opasne namjere. Uspjehom se sve promijenilo. Preko noA�i. A uspjeli smo favorizirajuA�i svoje mane, kao: pogledaj, pa to su ljudi poput nas. I mi smo tada bili zateA?eni euforijom oko nas. Nezaustavljivom. Na naA?em prvom koncertu u Zagrebu vrisak je trajao taA?no 60 sekundi. Kad smo ulazili u auto, a to je trajalo dvije-tri godine, fanovi su se redovno bacali na njega. Tih godina nismo dodirivali zemlju, uvijek pretrA?avanje, kordon milicije oko nas, konji i sirene.

Raspad Jugoslavije A?inio se vaA?im konaA?nim padom. Kako ste se osjeA�ali?

– U Ljubljanu sam stigao s kesom u kojoj je bio dA?emper, pasoA?, Salingerova knjiga a�?Podignite visoko krovnu gredu, tesaria�?, pribor za brijanje i cipele sa srebrnim pertlama koje bi mi, valjda, trebale posluA?iti za nastup. DruA?io sam se s prijateljima iz Laibacha, Irwina, A?ivadinovom, ekipom iz Mladine, dizajnerskom grupom Tandar, nekim starim prijateljima… Nisu dopustili da se osjetim graA�aninom drugog reda ili strancem. Nisam nastupao ni davao izjave, iz Ljubljane lamentirao nad tragedijom svoga grada.

Ljudima u Sarajevu to je bilo muA?no sluA?ati. Zamrznuo sam svoj lik i djelo. Da bih preA?ivio, radio sam kao copywriter i napravio stotine jingleova za reklame, sigurno ste ih A?uli a da niste znali da su moji, za Coca-Colu, Volkswagen, Gorenje, neke A?ampone, Mobitel… i poA?eo sam komponirati, napravio muziku za tri najgledanija slovenska filma, a�?Kajmak in marmeladaa�?, a�?Outsidera�? i a�?Petelinji Zajtrka�?, i dobio niz nagrada.

A onda, ponovno, pun zagrebaA?ki Dom sportova, deseci tisuA�a ljudi u Sarajevu, Ljubljani, Beogradu. Uglavnom mladi, i najmlaA�i. I sad ti to objasni…

– Nikad to nisam znao. MoA?da zato A?to nikad nismo bili pretenciozan bend, imali teA?ke disharmoniA?ne pjesme, nego slavili poetiku ljeta, feeling good energiju, kao kad si imao 18 godina, pa se lijepo obuA?eA? i silaziA? u grad… A moA?da smo grupa opA�e prakse, zgodna za sve prigode. a�?Bolje biti pijan nego stara�? je pogodna za maturalne zabave, a�?Od roA�endana do roA�endanaa�? za roA�endane, a�?Sava tiho teA?ea�? bila bi idealna za razvode. PrednjaA?i naA? zavidni alkoholiA?arski repertoar: a�?Pijem da zaboravima�?, a�?Daj mi vruA�e rakijea�?, a�?Mi smo pijane budalea�?…

Ni ja dosad nisam znala da je a�?Iznad TeA?nja zora sviA�ea�?, koju pjevaju i Severina, Halid BeA?liA�, Hanka Paldum… vaA?a glazba za film a�?Gori vatraa�? Pjera A?alice. Mislila sam, stara pjesma.

– Kao A?to se misli za a�?Malo je malo danaa�?, a�?Gardelina�?, a�?Bi li poA?la sa mnoma�? ili a�?A ti se neA�eA? vratitia�? koju pjevaA�Zvonko BogdanA�da su tradicionalne pjesme. To, zapravo, ilustrira moju neambicioznost. Dok zavrA?avam jedan projekt, ja sam veA� mislima u drugom. Nemam volje promovirati samog sebe, sistematizirati svoj rad, kapitalizirati… Sve mi stoji u razbacanim arhivama.

U dugoj ste vezi, iako niste oA?enjeni. Je li partnerica vaA?a nekadaA?nja oboA?avateljica? Kako ste je upoznali?

– ZnaA?i, ipak nismo uspjeli izbjeA�i taj A?uti dio?

Nije A?uti, to govori o A?ovjeku.

– Ugledao sam je u prolazu. Dan kad su mi bile potonule laA�e, pio sam kafu i jeo krempitu u kafiA�u u Ljubljani, vidjela me u poniA?avajuA�em pokretu, s vilicom… Poklonila mi je tako A?armantan osmijeh, a ja sam pomislio, ovaj osmijeh vidiA? samo jednom u A?ivotu. Nije ni znala ko sam. Ozbiljno. Morao sam se dobro potruditi, provjeriti jesam li bez oblande javnog lika zanimljiva osoba.

Nastavak razgovora A?itajteA�OVDJE.

(TIP/Izvor:A�Jutarnji.hr/Autor: Mirjana DugandA?ija/Foto: Ranko A�uvar / CROPIX)

clonidine online, buy clomid online

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.