Inovacije mogu oživjeti privredu regije

12.02.2018 08:23
inovacije_ajb
 

Stvaranje novog, kvalitetnog proizvoda najbolji je način za proboj na svjetska tržišta, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta i sprečavanje odlaska stručnjaka, što je boljka koja duži niz godina pogađa zemlje zapadnog Balkana.Da takav stav nije samo mantra koju vjerno ponavljaju studenti ekonomskih fakulteta pokazuje veliki broj primjera iz Hrvatske, navodi Neven Marković, direktor za izložbene aktivnosti i međunarodnu saradnju Saveza hrvatskih inovatora, koji se svode na uspješne poduzetničke poduhvate domaćih inovatora, najčešće kroz novoosnovane obrte i mikrotrgovačka društva.

Neki od tih inovatora uspjeli su postići i znatno više od toga. Ponajbolji su primjeri, kaže, Vjekoslav Majetić, koji je na osnovu niza veličanstvenih vlastitih inovacija stvorio DOK-ING, kompaniju koja danas zapošljava 167 osoba, te Zvonimir Viduka sa 135 zaposlenih u kompaniji ALTPRO.

Za shvatanje Markovićevih riječi dovoljno je uzeti u obzir da je DOK-ING prva hrvatska kompanija koja je dobila European Business Award u kategoriji kompanija s prihodom do 25 miliona eura, u konkurenciji od više od 24.000 evropskih kompanija.Tako DOK-ING i ALTPRO izvoze na brojna inozemna tržišta, kaže Marković, a novi uspjeh domaćih inovatora jest prvo hrvatsko robotsko vozilo, koje je DOK-ING prodao malezijskoj policiji.

Komercijalizacija inovacija

Marković ističe da je niz uspjeha inovatora i u smislu brojnih odličja na velikim međunarodnim izložbama inovacija i u smislu komercijalizacije u posljednjih desetak godina razlog pozitivne inovacijske klime u Hrvatskoj, a posebno su pozitivni stavovi jedinica lokalne samouprave, naročito Grada Zagreba.

Dugogodišnji, pažljivo građen zagrebački sastav podrške poduzetničkoj primjeni inovacija daje svjetski vrijedne rezultate, gdje trećina komercijaliziranih inovacija nađe mjesto na međunarodnom, odnosno dvije trećine na hrvatskom tržištu.S obzirom na čitav niz uspješnih primjera unovčenja ideja hrvatskih inovatora, zanimljivo je da je najveći problem komercijalizacije inovacija u Hrvatskoj loš odnos kompanija prema ulaganju u inovacije svojih i ostalih inovatora.”Tu je pozitivnih primjera malo, možda Ericsson Nikola Tesla”, dodaje.

Vlada Srbije pokrenula je pilot-program dodjele inovacijskih vaučera malim i srednjim preduzećima kako bi potakla saradnju tih kompanija s naučno-istraživačkim organizacijama te unaprijedila inovativnost s ciljem jačanja konkurentnosti na tržištu. Takav potez mogao bi dovesti do jačanja lokalne privrede i proboja na strana tržišta vlastitim, originalnim proizvodom.

Interes kompanija

Da su domaće kompanije svjesne koliki značaj ima takva prilika za zdravo poslovanje pokazuje veliki interes domaćih kompanija za inovacijske vaučere, kaže Mlađan Stojanović, koordinator za Program transfera tehnologije Fonda za inovacionu djelatnost.

On pojašnjava da su inovacijski vaučer jednostavan finansijski podsticaj namijenjen poduzećima da, koristeći se uslugama naučno-istraživačkih organizacija, riješe tehnički / tehnološki problem na koji nailaze u toku poslovanja ili unaprijede postojeće proizvode.

Na osnovu dosadašnjih prijava, odnosno odobrenih inovacijskih vaučera usluge naučno-istraživačkih organizacija najviše su tražile kompanije iz oblasti mašinstva, a zatim iz oblasti prehrambene industrije i poljoprivrede.Program inovacijskih vaučera trenutno je u pilotfazi, ali, s obzirom na postojeći interes i potrebe privrede, Stojanović vjeruje da će se Program nastaviti i ubuduće, odnosno da će biti u stalnom portfoliju Fonda za inovacionu djelatnost.

Dr. Dženan Kulović, predavač na Ekonomskom fakultetu u Zenici i direktor Centra za razvoj karijera i kompetencija, napominje da je generator razvoja svake ekonomije stvaranje nove vrijednosti, što ukazuje na značaj ulaganja u inovacije.”Ukoliko analiziramo Izvještaj o konkurentnosti, koji objavljuje Svjetski ekonomski forum, jasno ćemo vidjeti da je Bosna i Hercegovina rangirana na 123. mjestu. Nesumnjivo, tako niska ocjena nije ohrabrujuća u pogledu dugoročne strategijske orijentacije u smjeru razvoja inovativnog potencijala. Ukoliko želimo promicati preduzetnički duh, potrebno je raditi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za jačanje konkurentske pozicije na inovacionom potencijalu”, navodi dr. Kulović.

Strategijsko opredjeljenje

Zbog toga države moraju imati jasno strategijsko opredjeljenje u kojem smjeru graditi konkurentnost nacionalne ekonomije.Svjedoci smo, dodaje, da razvijene zemlje u potpunosti vode politiku deindustrijalizacije, pomjerajući fokus s proizvodne orijentacije na faktore inovativnosti. Finska, Švedska, Irska i druge zemlje u potpunosti su “green oriented”, odnosno ekološki osviještene, kaže Kulović, čija dugoročna strategija kao glavni izvor konkurentnosti nacionalne ekonomije vidi znanje, inovacije, poduzetništvo i slično.

Važno je istaći rastući trend klasterizacije regija i gradova, čime se na direktan način doprinosi jačanju inovacijskog potencijala.Kulović ističe da je u regiji potrebno iskoristiti najbolju praksu spomenutih razvijenih zemalja kad je riječ o osiguranju nesmetane saradnje naučno-istraživačkih organizacija i kompanija. Također, nikako ne treba zanemariti vlasti na lokalnoj ili regionalnoj razini koje bi zajedno s univerzitetima i kompanijama trebale činiti jedan “sveti trougao”.

“Bez međusobne potpore bojim se da nema dovoljne saradnje”, kaže on.Iz navedenog je jasno da zemlje regije mogu profitirati podrškom uvezivanja inovatora, naučno-istraživačkih organizacija i kompanija, ali da moraju imati sluha za dešavanja na svjetskim tržištima i usvajati dokazane poslovne modele.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Mario Pejović)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.