Inovacije mogu oA?ivjeti privredu regije

12.02.2018 08:23
inovacije_ajb
 

Stvaranje novog, kvalitetnog proizvoda najbolji je naA?in za proboj na svjetska trA?iA?ta, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta i spreA?avanje odlaska struA?njaka, A?to je boljka koja duA?i niz godina pogaA�a zemlje zapadnog Balkana.Da takav stav nije samo mantra koju vjerno ponavljaju studenti ekonomskih fakulteta pokazuje veliki broj primjera iz Hrvatske, navodi Neven MarkoviA�, direktor za izloA?bene aktivnosti i meA�unarodnu saradnju Saveza hrvatskih inovatora, koji se svode na uspjeA?ne poduzetniA?ke poduhvate domaA�ih inovatora, najA?eA?A�e kroz novoosnovane obrte i mikrotrgovaA?ka druA?tva.

Neki od tih inovatora uspjeli su postiA�i i znatno viA?e od toga. Ponajbolji su primjeri, kaA?e, Vjekoslav MajetiA�, koji je na osnovu niza veliA?anstvenih vlastitih inovacija stvorio DOK-ING, kompaniju koja danas zapoA?ljava 167 osoba, te Zvonimir Viduka sa 135 zaposlenih u kompaniji ALTPRO.

Za shvatanje MarkoviA�evih rijeA?i dovoljno je uzeti u obzir da je DOK-ING prva hrvatska kompanija koja je dobila European Business Award u kategoriji kompanija s prihodom do 25 miliona eura, u konkurenciji od viA?e od 24.000 evropskih kompanija.Tako DOK-ING i ALTPRO izvoze na brojna inozemna trA?iA?ta, kaA?e MarkoviA�, a novi uspjeh domaA�ih inovatora jest prvo hrvatsko robotsko vozilo, koje je DOK-ING prodao malezijskoj policiji.

paroxetine online, cheap Zoloft Komercijalizacija inovacija

MarkoviA� istiA?e da je niz uspjeha inovatora i u smislu brojnih odliA?ja na velikim meA�unarodnim izloA?bama inovacija i u smislu komercijalizacije u posljednjih desetak godina razlog pozitivne inovacijske klime u Hrvatskoj, a posebno su pozitivni stavovi jedinica lokalne samouprave, naroA?ito Grada Zagreba.

DugogodiA?nji, paA?ljivo graA�en zagrebaA?ki sastav podrA?ke poduzetniA?koj primjeni inovacija daje svjetski vrijedne rezultate, gdje treA�ina komercijaliziranih inovacija naA�e mjesto na meA�unarodnom, odnosno dvije treA�ine na hrvatskom trA?iA?tu.S obzirom na A?itav niz uspjeA?nih primjera unovA?enja ideja hrvatskih inovatora, zanimljivo je da je najveA�i problem komercijalizacije inovacija u Hrvatskoj loA? odnos kompanija prema ulaganju u inovacije svojih i ostalih inovatora.”Tu je pozitivnih primjera malo, moA?da Ericsson Nikola Tesla”, dodaje.

Vlada Srbije pokrenula je pilot-program dodjele inovacijskih vauA?era malim i srednjim preduzeA�ima kako bi potakla saradnju tih kompanija s nauA?no-istraA?ivaA?kim organizacijama te unaprijedila inovativnost s ciljem jaA?anja konkurentnosti na trA?iA?tu. Takav potez mogao bi dovesti do jaA?anja lokalne privrede i proboja na strana trA?iA?ta vlastitim, originalnim proizvodom.

Interes kompanija

Da su domaA�e kompanije svjesne koliki znaA?aj ima takva prilika za zdravo poslovanje pokazuje veliki interes domaA�ih kompanija za inovacijske vauA?ere, kaA?e MlaA�an StojanoviA�, koordinator za Program transfera tehnologije Fonda za inovacionu djelatnost.

On pojaA?njava da su inovacijski vauA?er jednostavan finansijski podsticaj namijenjen poduzeA�ima da, koristeA�i se uslugama nauA?no-istraA?ivaA?kih organizacija, rijeA?e tehniA?ki / tehnoloA?ki problem na koji nailaze u toku poslovanja ili unaprijede postojeA�e proizvode.

Na osnovu dosadaA?njih prijava, odnosno odobrenih inovacijskih vauA?era usluge nauA?no-istraA?ivaA?kih organizacija najviA?e su traA?ile kompanije iz oblasti maA?instva, a zatim iz oblasti prehrambene industrije i poljoprivrede.Program inovacijskih vauA?era trenutno je u pilotfazi, ali, s obzirom na postojeA�i interes i potrebe privrede, StojanoviA� vjeruje da A�e se Program nastaviti i ubuduA�e, odnosno da A�e biti u stalnom portfoliju Fonda za inovacionu djelatnost.

Dr. DA?enan KuloviA�, predavaA? na Ekonomskom fakultetu u Zenici i direktor Centra za razvoj karijera i kompetencija, napominje da je generator razvoja svake ekonomije stvaranje nove vrijednosti, A?to ukazuje na znaA?aj ulaganja u inovacije.”Ukoliko analiziramo IzvjeA?taj o konkurentnosti, koji objavljuje Svjetski ekonomski forum, jasno A�emo vidjeti da je Bosna i Hercegovina rangirana na 123. mjestu. Nesumnjivo, tako niska ocjena nije ohrabrujuA�a u pogledu dugoroA?ne strategijske orijentacije u smjeru razvoja inovativnog potencijala. Ukoliko A?elimo promicati preduzetniA?ki duh, potrebno je raditi na stvaranju povoljnijeg ambijenta za jaA?anje konkurentske pozicije na inovacionom potencijalu”, navodi dr. KuloviA�.

Strategijsko opredjeljenje

Zbog toga drA?ave moraju imati jasno strategijsko opredjeljenje u kojem smjeru graditi konkurentnost nacionalne ekonomije.Svjedoci smo, dodaje, da razvijene zemlje u potpunosti vode politiku deindustrijalizacije, pomjerajuA�i fokus s proizvodne orijentacije na faktore inovativnosti. Finska, A�vedska, Irska i druge zemlje u potpunosti su “green oriented”, odnosno ekoloA?ki osvijeA?tene, kaA?e KuloviA�, A?ija dugoroA?na strategija kao glavni izvor konkurentnosti nacionalne ekonomije vidi znanje, inovacije, poduzetniA?tvo i sliA?no.

VaA?no je istaA�i rastuA�i trend klasterizacije regija i gradova, A?ime se na direktan naA?in doprinosi jaA?anju inovacijskog potencijala.KuloviA� istiA?e da je u regiji potrebno iskoristiti najbolju praksu spomenutih razvijenih zemalja kad je rijeA? o osiguranju nesmetane saradnje nauA?no-istraA?ivaA?kih organizacija i kompanija. TakoA�er, nikako ne treba zanemariti vlasti na lokalnoj ili regionalnoj razini koje bi zajedno s univerzitetima i kompanijama trebale A?initi jedan “sveti trougao”.

“Bez meA�usobne potpore bojim se da nema dovoljne saradnje”, kaA?e on.Iz navedenog je jasno da zemlje regije mogu profitirati podrA?kom uvezivanja inovatora, nauA?no-istraA?ivaA?kih organizacija i kompanija, ali da moraju imati sluha za deA?avanja na svjetskim trA?iA?tima i usvajati dokazane poslovne modele.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor:A�Mario PejoviA�)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.