Koliko FBiH gubi novca zbog crnog tržišta iznajmljivanja stanova?

11.02.2018 09:14
timthumb (1)
 

Nesređeno stanje na tržištu nekretnina dovelo je do toga da svake godine stanodavci oštete budžetsku kasu za više miliona maraka. Ipak, tačne procjene koliko je onih koji ne plaćaju porez niti jedna institucija u Federaciji nema. Baš kao što nema niti mehanizma kojim bi ovaj problem bio riješen.

Nekoliko poteza na računaru i već možete doći do novog stana. Cijene iznajmljivanja su od 50 do 400 maraka. Sve popularniji su i stanovi na jedan dan koji se izdaju bez mnogo pitanja. Predaja ključeva u ruke bez potpisanog ugovora, a samim tim i plaćenih obaveza stanodavca. Ući u trag nesavjesnim poreznim obveznicima je teško, pa čak i onda kada u posredovanju učestvuju registrovane agencije.

“Naglasi se zakonska obaveza plaćanja poreza zakupodavcima. Međutim, opet to ostaje zakupodavcima, na njihovoj dobroj volji, hoće li oni to prijaviti ili ne, tako da ne postoji neka jedinstvena baza da znamo koliko se iznajmljuje stanova”, ističe Naida Ćerimagić, predsjednica Udruženja učesnika u prometu nekretninama.

Upravo tu i jeste najveći problem. U Federaciji BiH nijedna institucija nema podatke o tačnom broju stanova za iznajmljivanje, niti koliko novca se po ovoj osnovi duguje državi. Nezvanične procjene govore da je riječ o desetinama miliona maraka. Posebno je to vidljivo u jeku turističke sezone. Mehanizma za naplatu dugovanja nema. Ali zato ima prebacivanja odgovornosti.

Kako navode iz Ministarstva okoliša i turizma FBiH, nemaju evidenciju o plaćanju, odnosno neplaćanju poreza na promet nekretninama, jer je to evidencija koju vodi ili Porezna uprava ili općine, budući da je to u njihovoj nadležnosti.“Porezna uprava nema podatke o broju stanova koji se nelegalno iznajmljuju pod zakup, pa prema tome, ne može ni govoriti o eventualnoj visini evazije poreza po ovom osnovu”, naglašava Adisa Hamzić, portparolka Porezne uprave FBiH.

Dok država miruje, stanje na tržištu nekretnina postaje sve gore. Naša zemlja je među rijetkim koja nema zakon o posredovanju nekretninama koji bi regulisao koje su agencije ovlaštene za ovo pitanje. Do tada, oslanjamo se na savjest građana i njihov izbor agenata.“Pojavljuju se, javno se oglašavaju i prezentuju kao agencije za nekretnine, a ustvari to nisu. Imamo čak i onih koji formalno imaju registrovane firme, a ni oni ne plaćaju taj porez”, tvrdi Ćerimagić.

I na terenu – problemi. Kazne za nepodnošenje prijava Poreznoj upravi Federacije su od 3 stotine do 3 hiljade maraka. Inspektori djeluju tek po anonimnim prijavama, i to uglavnom podstanara nakon što isele iz stana koji su koristili.

“Dešavalo se da su mnogi građani negodovali i da su spriječili kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno tražili su sudski nalog, bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora, jer inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova, zgrada podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti”, objašnjava Hamzić.

Prema evidenciji Porezne uprave Federacije u prošloj godini na području Kantona Sarajevo prijavljeno je 2.900 ugovora o izdavanju stambenih objekata, zbog čega se budžetska kasa napunila sa više od 4 miliona maraka. No, izdavanje stanova bez plaćanja poreza unosan je posao u našoj zemlji decenijama. Koliko smo novca do sada izgubili, možda je bolje i ne pokušavati izračunati.

(TIP/Izvor: federalna.ba)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.