NOVI SLOM NA WALL STREETU Strah se širi američkom burzom, indeksi ponovno potonuli: ‘Investitore brinu 3 stvari iako možda nemaju pravi razlog za to’

09.02.2018 08:33
2018-02-08T165444Z_1355749177_RC166F7929C0_RTRMADP_3_USA-STOCKS
 

Nakon kratkotrajnog oporavka, ključni indeksi na američkom Wall Streetu u četvrtak su ponovno snažno potonuli, a Dow Jones Industrials je izgubio 1.032 boda ili 4,2 posto spustivši se na 23.860 bodova, što je oko 10 posto niže od rekorda postignutog prije nekoliko tjedana. Kako piše Washington Post, do novog pada došlo je zbog sve veće zabrinutosti investitora da bi uskoro moglo doći do ubrzanja rasta kamatnih stopa.

Osim Dow Jones Industrialsa, indeksa sačinjenog od 30 vodećih američkih industrijskih kompanija, snažan pad zabilježio je i tehnološki Nasdaq i sveobuhvatniji S&P 500, koji su pali za više od 3 posto. Ono što je dodatno zabrinjavajuće je da su ovako snažni padovi postignuti uz promet 50 posto veći od prosječnoga.

– Kada bih morao birati između ulaganja u obveznice i dionice, uz očekivani rast kamatnih stopa, obveznice bi mi se činile atraktivnijima, sažela je generalni sentiment na američkom tržištu kapitala pomoćnica direktora za investicije u kompaniji PAAMCO Alexandra Coupe.

Navela je da izgledni porast stope inflacije ulaganje u dionice čini manje privlačnim, bez obzira što su dionice dugoročno isplativija investicija.- Da, više se isplate na duge staze od obveznica, ali je ulaganje u njih ipak riskantnije jer su im i cijene podložne većim promjenama, dodala je Coupe.

Washington Post piše da je do novog pada došlo unatoč nekim dobrim ekonomskim vijestima koje su stigle u četvrtak, uključujući i informaciju da je društvena mreža Twitter prvi put postala profitabilna. List ponavlja da iza svega, unatoč dobrim vijestima, stoji strah od pregrijavanja ekonomije pa makar on i ne bio nužno sasvim utemeljen u realnim pokazateljima. No, upravo je taj iracionalni dio izrazito teško ukalkulirati u bilo kakva predviđanja budućih ekonomskih kretanja te stoga ne treba iznenaditi da sljedećih tjedana i dalje bude većih fluktuacija od uobičajenog.

– Investitore brinu tri stvari, prva je nagovještaj porasta stope inflacije, koja se u SAD-u trenutno kreće na anemičnih 1,7 posto, druga je posljedični pad profita u kompanijama, a treća je strah da američka središnja banka, Federalne rezerve, u tom slučaju ne bi odmah priskočila u pomoć kako bi obuzdala porast kamatnih stopa, izjavio je ekonomist Larry Hatheway.

Što pad burzi znači Hrvatskoj

Tektonski poremećaj na burzama uvijek ulijeva strah investitorima. Potraje li pad tržišta dugo, posljedice se šire na život građana. Dijele se otkazi, nestaju radna mjesta, a gospodarske grane poput turizma, auto-industrije i građevine prisiljene su na traženje novih koncepata preživljavanja. Globalna financijska kriza 2007./2008. označila je kraj dugog razdoblja rasta i podsjetila na teška razdoblja iz prošlog stoljeća. Oporavak je bio relativno brz, osim u Hrvatskoj.

Je li zadnji pad svjetskih burzi označio početak nove financijske krize?

Zasad nije, jer ostale statistike pokazuju da je globalna ekonomija danas u zdravom razdoblju. Burze su jučer poslovale bolje. Njihov pad s početka tjedna zasad zato možemo tumačiti kao reakciju na najavljeni kraj politike niskih kamata. Novac postaje skuplji, počela je selidba investitorskog kapitala iz dionica prema novčanim fondovima i obveznicama, gdje se ubuduće očekuju veći prinosi.

Što ta selidba kapitala znači za hrvatsko tržište kapitala?

Gotovo ništa, osim upozorenja da dolaze promjene. Zagrebačka burza je izrazito malo tržište, s malo investitora. S niskim kreditnim rejtingom Hrvatska je zadnjih nekoliko godina zemlja koja privlači ulagače sklonije riziku, a hrvatski mirovinski fondovi, značajan motor tržišta, i dosad su u značajnoj mjeri ulagali u državne obveznice. Pad Agrokora na Zagrebačkoj burzi je ostavio dublje ožiljke od ovih koji se mogu očekivati od zadnjih turbulencija na velikim burzama.

Što za hrvatsku ekonomiju znači kraj ere niskih kamata?

Znači da se ni nakon vjerojatnog rasta kreditnog rejtinga nećemo moći zaduživati jeftinije. No Hrvatskoj nije problem eventualan rast kamate, iako će ga osjetiti svi koji otplaćuju dugove, daleko je opasniji spor ritam transformacije ekonomije zbog kojega Hrvatska tone prema dnu Europske unije. Turbulencije na svjetskim burzama zdrav su signal Vladi da ubrza s najavljenim reformama. Pravosuđe i javna uprava prvi su na redu za promjene.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Piše Viktor Vresnik/Foto: Reuters)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.