SiromaA?tvo je nasljedna a�?osobinaa�?

04.02.2018 08:44
siromastvo-696x456
 

I u bogatoj Evropi A?ivi puno siromaA?ne djece. I A?to je joA? gore: siromaA?tvo se a�znasljeA�ujea�?. Sudionici jedne ankete u NjemaA?koj smatraju da se drA?ava premalo angaA?ira na rjeA?avanju tog problema.SiromaA?tvo je relativno, ovisno o tome gdje A?ivite. SiromaA?tvo u ZA?richu se razlikuje od siromaA?tva u BukureA?tu ili Sao Paolu. Ipak, meA�unarodne organizacije kao A?to su OECD ili EU razvile su zajedniA?ki standard siromaA?tva: svako ko ima manje od 60 posto prosjeA?nog neto prihoda, smatra se siromaA?nim. To ukljuA?uje i prihode kao A?to su djeA?ji dodatak ili stambeni dodatak.

U NjemaA?koj to znaA?i: A?etveroA?lana porodica se smatra siromaA?nom, ako a�� ovisno o uzrastu djece a�� ima izmeA�u 1.978 i 2.355 eura neto mjeseA?no na raspolaganju. NajsiromaA?nija su djeca koja odrastaju samo s jednim roditeljem, a to su daleko najA?eA?A�e samohrane majke, djeca koja imaju bar jednog brata ili sestru i djeca A?iji roditelji imaju nisku struA?nu spremu.

VeA�ina istraA?ivaA?a siromaA?tva koristi A?iri koncept siromaA?tva, a ne samo materijalno, posebno kada su u pitanju djeca. Barem u industrijaliziranim zemljama vrlo malo djece pati od materijalnog siromaA?tva koje im ugroA?ava egzistenciju. ObiA?no ne moraju gladovati ili smrzavati se.

Jednom siromaA?an, uvijek siromaA?an

Na primjer, siromaA?tvo moA?e znaA?iti nemoguA�nost sudjelovanja u druA?tvenom i kulturnom A?ivotu. Djeca koja rastu u siromaA?nim porodicama moA?da sebi neA�e moA�i priuA?titi odlazak u kino, A?asove klavira, instrukcije ili proslavu roA�endana. U mnogim sluA?ajevima takva djeca su manje samouvjerena, ne mogu tako lako naA�i prijatelje, a i kasnije na poslu ne iskoriA?tavaju svoj potencijal. Zato zaraA�uju relativno malo i svojoj djeci ostavljaju u nasljeA�e a�� siromaA?tvo.

SudeA�i po rezultatima najnovije studije fondacije Bertelsmann o djeA?jem siromaA?tvu iz oktobra 2017., u bogatoj NjemaA?koj svako peto dijete A?ivi u siromaA?tvu a�� i A?esto ostaje zauvijek siromaA?no. A?lan upravnog odbora Bertelsmanna JA�rg DrA�ger objaA?njava:a�?Ko je jednom siromaA?an, dugo to i ostaje. Premalo porodica uspijeva izaA�i iz siromaA?tva.a�?

Danska na vrhu, Rumunija na dnu

Pritom je situacija za djecu u NjemaA?koj joA? i dobra a�� ako se usporedi s drugim evropskim zemljama, a da ne govorimo o zemljama u razvoju. U 2016. godini viA?e od A?etvrtine djece u EU-u je bilo a�zizloA?eno riziku od siromaA?tva ili druA?tvene izolacijea�?, navodi evropski statistiA?ki ured Eurostat.

celebrex tablets buy, Zoloft withoutprescription

NjemaA?ka se nalazi na sedmom mjestu liste, na kojoj su i dvije zemlje EFTA-e NorveA?ka i A�vicarska te kandidatkinja za A?lanstvo u EU Srbija. Na dnu liste nalazi se Rumunija (49,2 posto), a na pretposljednjem mjestu je Bugarska (45,6 posto). Na treA�em mjestu odozdo je Srbija u kojoj je 2016. neA?to viA?e od 40 posto djece bilo ugroA?eno siromaA?tvom, prenosi Fokus.ba.

Na samom vrhu liste su kao i obiA?no Danska i Finska. Slijede Slovenija (3. mjesto) i A?eA?ka (4. mjesto). Hrvatska je neA?to loA?ija od prosjeka u cijeloj Evropskoj uniji i zauzela je 20. mjesto.

MeA�utim, ako se uzme u obzir da je A?ak i u zemlji na samom vrhu liste a�� Danskoj, skoro 14 posto djece ugroA?eno siromaA?tvom, postaje jasno s kakvim se problemom suoA?avaju i bogate zemlje.

Obrazovanje je vaA?nije od novca

NjemaA?ka organizacija za prava djece Deutsches Kinderhilfswerk ove godine ne objavljuje nikakve nove podatke o siromaA?tvu veA� je u svom najnovijem izvjeA?taju prikupila miA?ljenja djece i odraslih o uzrocima i rjeA?enjima za problem siromaA?tva. NajvaA?niji rezultat glasi: djeca i odrasli se osjeA�aju napuA?tenima od strane drA?ave. Tri A?etvrtine njih smatraju da drA?ava i druA?tvo rade a�zmaloa�? ili a�zvrlo maloa�? protiv siromaA?tva. U usporedbi s izvjeA?tajem iz proA?le godine, broj onih koji se tako osjeA�aju je porastao za 9 posto.

Osim nezainteresiranosti politike, ispitanici kao razloge siromaA?tva navode A?esto premale plaA�e u NjemaA?koj te nedostatak podrA?ke za samohrane roditelje. Tu se slaA?u i odrasli i djeca.Kada je rijeA? o mjerama protiv siromaA?tva, ne zahtijeva se na prvom mjestu viA?e novca u obliku poveA�anja djeA?jeg doplatka, nego se traA?i viA?e kvalitetnijih mjesta u dnevnom boravku u A?kolama i viA?e besplatnog obrazovanja.

Djeca protiv, a odrasli za poveA�anja poreza

Kao zakljuA?ak i zahtjev upuA�en politici, Kinderhilfswerk kaA?e: roditelji moraju biti a�zu stanju osigurati egzistenciju svojoj porodici svojim radoma�?. Ako to nije moguA�e, a�zdrA?ava mora materijalno osigurati djecu i osigurati njihovo sudjelovanje u druA?tvua�?. Kinderhilfswerk se naA?elno zalaA?e za uvoA�enje osnovnog prihoda za djecu, kojim bi se osigurao normalan A?ivot djece, bez obzira na finansijsku situaciju porodice. MeA�utim, to je u ovom trenutku politiA?ki teA?ko provesti.

Ono A?to je primjetno u studiji izmeA�u ostalog je i to da je 600 ispitane djece i mladih izmeA�u deset i 17 godina odgovorilo vrlo sliA?no u gotovo svim aspektima kao i hiljadu odraslih ispitanika. Jedina velika iznimka bila je pitanje treba li za borbu protiv siromaA?tva djece poveA�ati porez. Na to pitanje je 64 posto odraslih odgovorilo pozitivno, dok je samo 27 posto djece bilo a�zzaa�?. Autori studije pretpostavljaju da djeca i mladi vjerovatno ne znaju kako funkcionira porezni sistem, prenosi Fokus.ba.

(TIP)

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.