AndrejaA?: VeA�i broj faktora utiA?e na zagaA�enost zraka na podruA?ju Tuzle

03.02.2018 11:30
images6
 

Tuzla je bila i sada je urbani centar primarno industrijske regije, izgraA�en u kotlini, a osim uobiA?ajenih problema koji takva okruA?enja normalno prate, Tuzla ima i dodatne specifiA?nosti i probleme, naglasio je u razgovoru za Fenu voditelj Odsjeka za inA?enjerstvo zaA?tite okoline na TehnoloA?kom fakultetu Univerziteta u Tuzli profesor Franc AndrejaA?.

Tuzla je najzagaA�eniji grad u Evropi, a kao jednu od specifiA?nosti koja doprinosi toj A?injenici profesor AndrejaA? izdvaja geografski poloA?aj grada koji je najveA�im dijelom izgraA�en u kotlini zatvorenoj s tri strane i otvorenoj prema zapadu, odnosno, prema industrijskoj zoni i Lukavcu, koji sa svojom velikom industrijom ima poseban problem, ali se, opet, kad se situacija posmatra A?ire, ne moA?e izdvojiti iz cijele priA?e.

PodsjeA�a da kroz Tuzlu protiA?u dvije rijeke, Solina se ulijeva u Jalu na samom istoku grada, tako da se ustvari moA?e raA?unati samo na Jalu, koja kroz najveA�i dio godine ima vrlo mali protok, a onda kad nekog zamjetnog protoka i ima veA�inom se radi o bujicama koje izazivaju poplave i A?tetu, i to manje u samom gradu gdje je tok reguliran, a viA?e nizvodno.

a�� Bilo je tih poplava i prije, ali puno rjeA�e, jer je A?uma na podruA?ju odakle se voda sliva u te rijeke bilo puno viA?e, tako da su mogle apsorbirati prve udare obilnih padavina, a povrA?ina pod asfaltom i betonom s kojih se padavine slijevaju direktno u recipijent bez zadrA?avanja bilo je znaA?ajno manje a�� napominje AndrejaA?.

TakoA�er, dodaje, u gradu nije bilo mnogo vjetra, ali i glavni tok zraka iA?ao je iznad vodotokova. Bilo je, istiA?e, magle i smoga, ali ne u katastrofalnim razmjerima, koliko bi se moglo oA?ekivati ako se u obzir uzme temperaturna inverzija koja je na ovom podruA?ju normalna sezonska pojava.

AndrejaA? kaA?e da se nakon zadnjeg rata u tom pogledu mnogo toga promijenilo, prvenstveno nakon pokrivanja Jale oko objekta Mercator i nakon izgradnje visokih stambenih zgrada koje su preprijeA?ile tok zraka.

a�� Vidljiva posljedica toga je stvaranje podruA?ja mirujuA�eg zraka, u kome ima samo malo zraka, a ostalo je izloA?ba polutanata koji ponajviA?e potiA?u iz lokalnih loA?iA?ta, od A�i Sela do Kule a�� pojaA?njava AndrejaA?.

Iako na podruA?ju grada viA?e nema industrije, u bliA?em okruA?enju je Termoelektrana Tuzla (TET) koja se A?esto spominje kao najveA�i krivac za prekomjernu zagaA�enost, jer je njena emisija polutanata velika i polutanti iz te emisije dospijevaju u sve tipove recipijenata.

AndrejaA? istiA?e da Termoelektrana koristi ugalj iz razliA?itih izvora, s manje ili viA?e sumpora koji sav, poA?to postrojenja za odsumporavanje nema, dospijeva u atmosferu, a s druge strane oprema za kontrolu emisije praA?ine postoji i radi, meA�utim, povremeno ispadne iz pogona i u tim epizodama praA?ina takoA�er dospijeva u okolinu. Termoelektrana je vremenom unaprjeA�ivala proces u pogledu emisije drugih plinovitih polutanata, ali i tu se doA?lo do tehnoloA?kog maksimuma koji je na ovako starim postrojenjima doseA?an.

Iz Tuzle prema zapadu uticaj lukavaA?ke industrije postaje sve znaA?ajniji, tako da emisija iz Cementare, Sisecam-Sode i GIKIL-a uzima sve veA�i udio u ukupnoj emisiji.

a�� Cementara je dosta dobro voA�ena i njena emisija je u granicama dozvoljenih emisija te se na tom polju malo A?ta dodatno moA?e uraditi. MeA�utim, energana u Sisecam-Soda i dalje predstavlja znaA?ajan emiter sumpornih i azotnih oksida, kao i praA?ine a�� upozorava AndrejaA?.

GIKIL je opet zasebna priA?a, dodao je, jer svojom emisijom viA?ka koksnog plina, da niA?ega drugoga nema, u zrak emitira kolekciju dokazanih karcinogena u ogromnoj koliA?ini.

Osim geografskog poloA?aja i industrije joA? jedan od problema zasigurno je i centralno grijanje, smatra profesor Franc AndrejaA? koji podsjeA�a da Termoelektrana proizvodi vrelu vodu koja se vrelovodima transportira do Tuzle i Lukavca i distribuira posredstvom Centralnog grijanja u Tuzli i Javnog preduzeA�a a�zRada�? u Lukavcu.

Na podruA?ju Tuzle, veA�ina objekata kolektivnog stanovanja je prikljuA?ena na taj sistem, kao i neA?to individualnih stambenih i poslovnih objekata, a objekti koji nisu prikljuA?eni na daljinsko grijanje griju se veA�inom na ugalj, poneA?to na drvo ili pelet, joA? manje ih se grije na plin ili elektriA?nu energiju. Gradskog plina na ovom podruA?ju nema, a uzevA?i u obzir joA? uvijek aktualan problem tonjenja zemljiA?ta, teA?ko da A�e ga u dogledno vrijeme i biti.

PrikljuA?enje na daljinsko grijanje do sada je uvjetovano nabavkom posebne podstanice za svaki objekat, za A?ta nema tehniA?kih razloga, tvrdi AndrejaA?, ali ima organizacionih, jer prema tvrdnjama Centralnog grijanja to je jedini naA?in da oni ispostave raA?un svakom korisniku, a cijena podstanica je zasebno pitanje.

a�� Grijanje se plaA�a po povrA?ini grijanog prostora, a ne po potroA?nji, A?ime se ni na koji naA?in ne motivira nikakva uA?teda energije na mjestu potroA?nje. Poslovni korisnici isporuA?enu energiju plaA�aju viA?e nego individualni, za A?ta ne mogu naA�i razumno objaA?njenje. Razvod vrele vode funkcionira samo u sezoni grijanja, tako da moguA�nost pripreme sanitarne vode i klimatizacije prostora na tom temelju ljeti ne postoji a�� pojasnio je.

Rezultat toga je, istaknuo je, to da joA? uvijek postoji znaA?ajan broj velikih poslovnih korisnika koji se griju na sve i svaA?ta, da individualna loA?iA?ta spaljuju sve A?to gori bez ikakve kontrole emisije i da kompletna emisija iz tih niskih dimnjaka zavrA?ava u prizemnim slojevima zraka, a kada se tome pridoda temperaturna inverzija, dobijemo se rezultat kakav je danas.

a�� Naravno, tehno-ekonomski je neizvedivo prikljuA?enje baA? svih objekata na daljinsko grijanje te bi u tom pogledu bilo potrebno iznaA�i naA?in subvencioniranja grijanja za takve objekte, kako pri instalaciji opreme, tako i pri njenoj eksploataciji a�� ocjenjuje AndrejaA?.

Nezanemariv faktor koji utiA?e na kvalitetu zraka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine svakako je saobraA�aj, a prema posljednjim podacima na tom podruA?ju cirkulira dnevno oko 20.000 vozila. UzevA?i u obzir da Tuzla ima samo dvije saobraA�ajnice (sjevernu i juA?nu), jasno je da je saobraA�aj kroz grad veA�inom zaguA?en, A?ime i emisija iz vozila postaje veA�a.

a�� Uz to, u BiH je, naA?alost, moguA�e registrirati i voziti bilo A?ta A?to ima motor i toA?kove, a eko-test nije eliminatoran, niti izaziva bilo kakve posljedice po vlasnika vozila. Da stvar bude gora, kontrola nad stanicama za tehniA?ki pregled je a�zlabavaa�?, tako da se na cestama naA�u i vozila koja viA?e nisu ni otpad, nego naprosto smeA�e, opasno po svim parametrima, ne samo okolinskim a�� upozorava nadalje profesor.

TakoA�er, u zimskom periodu, protiv stvaranja poledice koristi se smjesa soli i granulata, ceste se u tom periodu ne peru te se granulat ne reciklira, nego dospijeva u slivnike oborinske kanalizacije, izaziva zaA?epljenja, a zbog upitnosti kvaliteta tog granulata, vozila ga drobe i u suA?nim periodima taj spraA?eni granulat se diA?e s povrA?ine i uzrokuje opasno A?estiA?no zagaA�enje.

Osvrnuo se i na javni prijevoz koji postoji, ali je kvalitet vozila takoA�er upitan, a veliki korak u tom pogledu bi bilo postavljanje uvjeta da autobusi ne mogu biti stariji od odreA�ene granice, da moraju zadovoljiti neku eko-normu i da kao gorivo koriste iskljuA?ivo plin ili struju, a isto bi moglo vrijediti i za taksi vozila.

Kada je u pitanju mjerenje kvalitete zraka to samo po sebi ne predstavlja problem, ali onako kako se koristi, stav je AndrejaA?a, to izaziva dodatne nedoumice i A?esto ostavlja krivu sliku.

Stanice, barem kad je rijeA? o Tuzli, bi trebalo relocirati, miA?ljenja je on, jer, primjera radi, stanice kod Bosanskog kulturnog centra i na Skveru ustvari mjere lokalnu emisiju i kao takve ne mogu biti reprezentativne u A?irem kontekstu.

Osim toga, posebno je naglasio profesor, odakle dolazi koji dio zagaA�enja ustvari niko i ne zna i taj se gap A?esto koristi u dnevno-politiA?ke svrhe ili kao sredstvo pritiska za ostvarivanje liA?ne koristi.

a�� Jedini pokuA?aj da se procijeni koliA?ina emisije nekog emitera je analiza koju je svojevremeno provela Termoelektrana Tuzla, a u toku je i provoA�enje detaljnije analize koju takoA�er finansira Termoelektrana a�� zakljuA?io je u razgovoru za Fenu voditelj Odsjeka za inA?enjerstvo zaA?tite okoline na TehnoloA?kom fakultetu Univerziteta u Tuzli profesor Franc AndrejaA?.

(TIP/Fena)

zoloft order online, buy zithromax

[Otvori sve članke iz ove rubrike]

Najnovije iz rubrike!

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.